Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

XOOK 13

Unaj k-naʼatik bix u yuʼubikuba u maasil teʼ kʼaʼaytajoʼ

Unaj k-naʼatik bix u yuʼubikuba u maasil teʼ kʼaʼaytajoʼ

«Tu chʼaʼaj óotsilil tiʼob [...]. Ka joʼopʼ u kaʼansiktiʼob yaʼabkach baʼaloʼob» (MAR. 6:34).

KʼAAY 70 Kaxt máax u kʼáat náatsʼal tiʼ Dios

TIʼ BAʼAX KUN TʼAAN *

1. ¿Baʼax jach jatsʼuts tu beetaj Jesús ka taal way Luʼumeʼ?

JUNPʼÉEL baʼax jach jatsʼuts tu beetaj Jesús ka taal way Luʼumeʼ letiʼe úuchik u naʼatik baʼaxoʼob ku muʼyajtik máak yoʼolal le kʼebanoʼ. Letiʼeʼ kiʼimakchaj u yóol yéetel le máaxoʼob kiʼimak u yóoloʼoboʼ, baʼaleʼ okʼolnaj yéetel le máaxoʼob ku yokʼoloʼoboʼ (Rom. 12:15). Jeʼex le ka suunaj le 70 disipuloʼob kiʼimak u yóoloʼob úuchik u bin maʼalobil tiʼob teʼ kʼaʼaytajoʼ, Jesuseʼ «chuʼup yéetel kiʼimak óolal bey xan yéetel kiliʼich muukʼ» (Luc. 10:17-21). Baʼaleʼ ka tu yilaj yaachajaʼan u yóol le máakoʼob ka tsʼoʼok u kíimil Lázarooʼ, letiʼeʼ «yaachaj u yóol u puksiʼikʼaleʼ» ka okʼolnaji (Juan 11:33).

2. ¿Baʼaxten Jesuseʼ tu chʼaʼaj óotsilil tiʼ le máakoʼoboʼ?

2 Jesuseʼ minaʼan u kʼeban, kex beyoʼ tu chʼaʼaj óotsilil tiʼ le j-kʼeban máakoʼoboʼ. ¿Baʼaxten tu beetaj beyoʼ? Tumen u yaabiltmoʼob. Jeʼex t-ilaj teʼ xook máanikoʼ, letiʼeʼ jach u yaabiltmaj le máakoʼoboʼ (Pro. 8:31). Le oʼolal jach tu yilaj u naʼatik bix u tuukuloʼob. Apóstol Juaneʼ ku yaʼalik: «Letiʼeʼ ku páajtal kaʼach u yilik baʼax yaan tu puksiʼikʼal cada máak» (Juan 2:25). Jesuseʼ tu chʼaʼaj óotsilil tiʼ le máakoʼoboʼ, lelaʼ le péeks yaʼab tiʼ letiʼob u kʼamoʼob le baʼaxoʼob tu kaʼansaj yoʼolal le Reinooʼ. Wa maas k-ilik k-beetik jeʼex tu beetil Jesusoʼ, maas yaan u bintoʼon maʼalobil teʼ kʼaʼaytajoʼ (2 Tim. 4:5).

3, 4. 1) ¿Baʼax unaj u péeksikoʼon kʼaʼaytaj? 2) ¿Baʼax ken k-il teʼ xookaʼ?

3 Apóstol Pabloeʼ u yojel unaj u kʼaʼaytik le maʼalob péektsil tiʼ le máakoʼoboʼ, toʼon xaneʼ k-ojel unaj k-beetik (1 Cor. 9:16). Baʼaleʼ wa k-naʼatik bix u yuʼubikuba le máakoʼoboʼ, maʼ chéen ken k-kʼaʼaytaj tumen k-ojel unaj k-beetkiʼ, baʼaxeʼ tumen taak k-áantkoʼob. K-ojel «maas ku taasik kiʼimak óolal u tsʼaʼabal wa baʼax ke u kʼaʼamal wa baʼax» (Bax. 20:35). K-chʼaʼik en cuentail lelaʼ, ku yáantkoʼon utiaʼal u maas kiʼimaktal k-óol teʼ kʼaʼaytajoʼ.

4 Teʼ xookaʼ yaan k-ilik bix jeʼel k-naʼatik bix u yuʼubikuba le máakoʼob yéetel k-tʼaan teʼ kʼaʼaytajoʼ. Yáaxeʼ, yaan k-ilik bix ilaʼabik le máakoʼob tumen Jesusoʼ yéetel baʼax jeʼel k-kanik tiʼeʼ. Tsʼoʼoleʼ yaan k-ilik kanpʼéel bix jeʼel k-beetik jeʼex tu beetiloʼ (1 Ped. 2:21).

BIX ÚUCHIK U YEʼESIK JESÚS KU NAʼATIK BIX U YUʼUBIKUBA MÁAK

Tumen tu naʼataj Jesús bix u yuʼubikuba u maasileʼ tu kʼaʼaytaj le maʼalob péektsil tiʼoboʼ. (Ilawil xóotʼol 5 yéetel 6).

5, 6. 1) ¿Máaxoʼob naʼataʼab bix u yuʼubikubaʼob tumen Jesús? 2) Jeʼex u yaʼalik Isaías 61:1 yéetel 2, ¿baʼaxten chʼaʼab óotsilil tiʼ le máakoʼob tumen Jesusoʼ?

5 Koʼoneʼex ilik bix úuchik u yeʼesik Jesús ku naʼatik bix u yuʼubikuba máak. Letiʼ yéetel u disipuloʼobeʼ bul kʼiin táan u kʼaʼaytajoʼob. Maʼ yanak mix u súutukil utiaʼal u jaanloʼobiʼ. Le oʼolal Jesuseʼ bin tu yéeteloʼob «tiʼ junpʼéel kúuchil tuʼux mix máak» yaan utiaʼal u chan jeʼelskubaʼobiʼ. Baʼaleʼ u jaats máakoʼobeʼ binoʼob áalkabil teʼ tuʼux ku binoʼoboʼ. ¿Baʼax tu beetaj Jesús ka tu yilaj le bukaʼaj máakoʼob yaan ka kʼuchoʼoboʼ? «Tu chʼaʼaj óotsilil tiʼob * tumen beyoʼob tamanoʼob minaʼan máax kanáantkoʼobeʼ. Ka joʼopʼ u kaʼansiktiʼob yaʼabkach baʼaloʼob» (Mar. 6:30-34).

6 ¿Baʼaxten tu chʼaʼaj óotsilil Jesús? Tumen tu yilaj le máakoʼoboʼ «beyoʼob tamanoʼob minaʼan máax kanáantkoʼobeʼ». Maʼ xaaneʼ tu tsʼáaj cuentaeʼ jujuntúuloʼobeʼ óotsiloʼob, kʼaʼabéet u meyajoʼob óoliʼ bul kʼiin utiaʼal u kaxtik baʼal u jaantoʼob. Maʼ xaaneʼ yanoʼobeʼ tsʼoʼok u kíimil juntúul u láakʼtsiloʼob. Jesuseʼ tu naʼataj bix u yuʼubikubaʼob, tumen maʼ xaaneʼ tsʼoʼok u aktáantik le baʼaxoʼob ku muʼyajtikoʼob, jeʼex t-ilaj teʼ xook máanikoʼ. Tumen tu chʼaʼaj óotsilil tiʼobeʼ tu líiʼsaj u yóoloʼob yéetel le maʼalob péektsiloʼ (xok Isaías 61:1, 2).

7. ¿Bix jeʼel k-beetik jeʼex Jesuseʼ?

7 ¿Bix jeʼel k-beetik jeʼex Jesuseʼ? Teʼ kʼiinoʼobaʼ le máakoʼoboʼ «beyoʼob tamanoʼob minaʼan máax kanáantkoʼobeʼ», tumen yaʼab talamiloʼob ku aktáantkoʼob. Baʼaleʼ toʼoneʼ jeʼel u páajtal k-áantkoʼob kéen k-kʼaʼayt u maʼalob péektsilil le Reino tiʼoboʼ (Apo. 14:6). Le oʼolaleʼ k-beetik jeʼex Jesuseʼ yéetel k-aʼaliktiʼob le jatsʼuts baʼaloʼob ken u beet Diosoʼ, tumen k-chʼaʼik «óotsilil tiʼ le j-kabal óoloʼoboʼ» (Sal. 72:13). Bey túunoʼ k-beetik tuláakal le ku páajtal utiaʼal k-áantkoʼoboʼ.

BIX JEʼEL K-EʼESIK K-NAʼATIK BIX U YUʼUBIKUBA MÁAKEʼ

Unaj k-tuklik baʼaxoʼob kʼaʼabéet tiʼ cada juntúul máak. (Ilawil xóotʼol 8 yéetel 9).

8. ¿Baʼax jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal k-naʼatik bix u yuʼubikuba le máakoʼob tuʼux k-kʼaʼaytajoʼ? Kete.

8 Utiaʼal k-naʼatik bix u yuʼubikuba le máakoʼob tuʼux k-kʼaʼaytajoʼ unaj k-ilik k-ojéeltik bix u tuukuloʼob, bix u yuʼubikubaʼob yéetel k-tratartikoʼob jeʼex k-kʼáat ka tratartaʼakoʼoneʼ * (Mat. 7:12). Koʼoneʼex ilik kanpʼéel baʼaloʼob jeʼel u yáantkoʼon k-beet lelaʼ. Yáaxeʼ, unaj k-tuklik baʼaxoʼob kʼaʼabéet tiʼ cada juntúul máak. Kéen kʼaʼaytajnakoʼoneʼ jeʼel u páajtal k-keʼetel yéetel juntúul maʼalob doctoreʼ. Letiʼeʼ ku chʼaʼik en cuentail baʼaxoʼob kʼaʼabéet tiʼ cada juntúul máax ku bin tu yiknal. Ku beetik kʼáatchiʼob tiʼ yéetel ku chʼenxikintik bix u yuʼubikuba. Maʼ tu yaʼaliktiʼ tu séebaʼanil ka u yukʼ jeʼel baʼalak tsʼaakileʼ, baʼaxeʼ ku jach ilik baʼax yaantiʼ utiaʼal u tsʼáaik le tsʼaak kʼaʼabéettiʼoʼ. Bey túun xanoʼ kéen jóokʼkoʼon kʼaʼaytajeʼ maʼ junpʼéeliliʼ baʼal k-aʼalik tiʼ tuláakal le máakoʼoboʼ, baʼaxeʼ k-ilik baʼax kʼaʼabéet tiʼ cada juntúul máak.

9. 1) ¿Baʼax maʼ unaj k-tuklikiʼ? 2) ¿Baʼax maas maʼalob ka k-beete?

9 Maʼ unaj k-tuklikeʼ k-ojel baʼax ku aktáantik le máakoʼob yéetel k-tʼaanoʼ, baʼax ku creertikoʼob wa baʼaxten bey u creertikoʼob wa baʼaxoʼ (Pro. 18:13). Baʼaxeʼ maas maʼalob ka k-beet kʼáatchiʼ tiʼob utiaʼal k-ojéeltik baʼax ku tuklikoʼob (Pro. 20:5). Maʼ xaaneʼ wa maʼalob u yilaʼal teʼ tuʼux kajaʼanoʼonoʼ jeʼel u páajtal k-kʼáatik yoʼolal u meyajoʼobeʼ, u láakʼtsiloʼob, baʼax ku tuklikoʼob yoʼolal wa baʼax wa uláakʼ baʼaloʼob. Beyoʼ k-ojéeltik baʼax kʼaʼabéettiʼob. Wa k-ojéeltik túun baʼaxoʼob ku aktáantkoʼobeʼ, yaan k-naʼatik bix u yuʼubikubaʼob, beyoʼ yaan u béeytal k-áantkoʼob, jeʼex tu beetil Jesuseʼ (ket yéetel 1 Corintoiloʼob 9:19-23).

Táanil tiʼ k-tʼaan yéetel wa máaxeʼ unaj k-máansik t-tuukul baʼax ku aktáantik. (Ilawil xóotʼol 10 yéetel 11).

10, 11. Jeʼex u yeʼesik Kaʼapʼéel tiʼ Corintoiloʼob 4:7 yéetel 8, ¿máakalmáak le u kaʼapʼéel baʼal jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal k-tsʼáaikba tu lugar u maasiloʼ? Aʼal junpʼéel baʼax uchaʼan.

10 U kaʼapʼéeleʼ, unaj k-máansik t-tuukul baʼax ku aktáantkoʼob. Leloʼ yaan u yáantkoʼon utiaʼal k-naʼatik bix u yuʼubikubaʼob, tumen tak toʼoneʼ yaan horaeʼ k-aktáantik xan le baʼaxoʼob ku aktáantkoʼoboʼ (1 Cor. 10:13). Toʼoneʼ k-ojleʼ maʼ chéen chʼaʼabil u kuxtal máak tu kʼasaʼan yóokʼol kaab Satanasiʼ, baʼaleʼ Jéeobaeʼ ku yáantkoʼon (xok 2 Corintoiloʼob 4:7, 8). Chéen baʼaleʼ tuukulnakoʼon tiʼ le máaxoʼob náach yaniloʼob tiʼ Diosoʼ. Maʼ xaaneʼ maʼ chéen chʼaʼabil u kuxtaloʼob teʼ kʼasaʼan yóokʼol kaabaʼ. Jeʼex Jesuseʼ unaj k-chʼaʼik óotsilil tiʼob yéetel k-aʼaliktiʼob le baʼaloʼob maʼalobtak ken u beet Dios maʼ kun xáantaloʼ (Isa. 52:7).

11 Koʼoneʼex ilik baʼax úuch tiʼ juntúul sukuʼun ku kʼaabaʼtik Sergey. Táanil tiʼ u kʼaj óoltik Jéeobaeʼ, letiʼeʼ pʼáat maʼatech u tsikbal yéetel mix máak. Ka máan kʼiineʼ káaj u xokik le Bibliaoʼ. Letiʼeʼ ku yaʼalik: «Teʼ Bibliaoʼ tin kaneʼ tuláakal le máaxoʼob meyajtik Diosoʼ kʼaʼabéet u kaʼanskoʼob tiʼ uláakʼ máakoʼob baʼax ku creerkoʼob. Teneʼ tin tuklaj jach junpuliʼ maʼ kun béeytal in beetik lelaʼ». Baʼaleʼ Sergeyeʼ tuukulnaj tiʼ le talamiloʼob ku máansik máak tumen maʼ u kʼaj óol Jéeobaoʼ. Ku yaʼalik: «Le baʼax kin kanikoʼ ku taasikten jeetsʼelil yéetel kiʼimak óolal. In wojel kʼaʼabéet u kʼaj óoltaʼal u jaajil tumen u maasil máakoʼob». Úuchik u naʼatik lelaʼ xuʼul u chʼaʼik saajkil kʼaʼaytaj. ¿Baʼax utsil tu kʼamaj? Letiʼeʼ ku yaʼalik: «Leloʼ tu beetaj in wuʼuyikinba maas maʼalob yéetel tu beetaj u pʼáatal tin tuukul le baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ». *

Yaan máaxoʼobeʼ ku bisik tiempo tiʼob u kʼamkoʼob le baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ. (Ilawil xóotʼol 12 yéetel 13).

12, 13. ¿Baʼaxten unaj u chúukpajal k-óol k-áant le j-xoknáaloʼoboʼ? Kete.

12 U yóoxpʼéeleʼ, unaj u chúukpajal k-óol k-áant le j-xoknáaloʼoboʼ. Kʼaʼajaktoʼoneʼ maʼ xaaneʼ yáax u yuʼubikoʼob le baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ, maʼ jeʼex toʼon tsʼoʼok k-naʼatik yaʼab baʼaloʼobeʼ. Tsʼoʼoleʼ yaʼabeʼ jach u kʼubmaj u yóoloʼob tiʼ u religionoʼob, tumen maʼ xaaneʼ ku tuklikoʼobeʼ lelaʼ jeʼel u beetik u biskubaʼob maʼalob yéetel u familiaʼob bey xan yéetel le máaxoʼob tuʼux kajaʼanoʼoboʼ. ¿Bix jeʼel k-áantkoʼobeʼ?

13 Tuukulnakoʼon tiʼ baʼax ku beetaʼal kéen kʼaʼabéetchajak u kʼeʼexel junpʼéel úuchben puente tumen tsʼoʼok u kʼastal. U suukileʼ le táan u beetaʼal le túumbenoʼ, le máakoʼoboʼ láayliʼ ku meyajtiʼob le úuchbenoʼ. Kéen tsʼoʼokok túun le túumbenoʼ, ku juʼutul le úuchbenoʼ. Bey túun xanoʼ táanil tiʼ k-aʼalik tiʼ wa máax ka u pʼat le úuchben baʼaloʼob ku creertikoʼ, maʼ xaaneʼ unaj k-áantik utiaʼal u yaabiltik le túumben baʼaloʼob ku kanik teʼ Bibliaoʼ. Beyoʼ jeʼel u pʼatik le baʼaxoʼob kaʼansaʼantiʼ tu chichniloʼ. Baʼaleʼ jeʼel u bisik tiempo tiʼ u beetikeʼ (Rom. 12:2).

14, 15. ¿Bix jeʼel k-áantik juntúul máax maʼatech u creertik wa yaan u yantal junpʼéel Paraíso way Luʼumeʼ?

14 Wa chúukaʼan k-óol k-áant le máakoʼoboʼ, maʼ ken k-páaʼt ka u naʼatoʼob mix ka u kʼamoʼob le baʼax ku yaʼalik le Biblia le yáax kéen u yuʼuboʼoboʼ. Wa k-naʼatik bix u yuʼubikubaʼobeʼ yaan u chúukpajal k-óol k-áantoʼob u naʼatoʼob jujunpʼíitil baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ. Tuukulnakoʼon tiʼ le kuxtal minaʼan u xuul tiʼ junpʼéel Paraíso way Luʼumoʼ. Yaʼab máakeʼ mix baʼal u yojel tiʼ lelaʼ. Yaneʼ ku tuklikeʼ kéen kíimik máakeʼ tsʼoʼok tiʼ beyoʼ. Uláakʼoʼob xaneʼ ku tuklikoʼobeʼ le máaxoʼob beetik baʼax utsoʼ yaan u binoʼob kaʼan. ¿Bix jeʼel k-áantkoʼob utiaʼal ka u creertoʼob le baʼax ku kaʼansik le Bibliaoʼ?

15 Juntúul sukuʼuneʼ ku yaʼalik bix u beetik. Yáaxeʼ ku xokik Génesis 1:28, tsʼoʼoleʼ ku kʼáatik tuʼux yéetel bix u kʼáat Dios ka kuxlak wíinik. Yaʼabeʼ ku núukikeʼ way Luʼumeʼ yéetel ich kiʼimak óolal. Le sukuʼun túunoʼ ku xokik Isaías 55:11, tsʼoʼoleʼ ku kʼáatik tiʼ u yuumil naj wa tsʼoʼok u kʼexpajal bix u tuukul Dios. Le máakoʼoboʼ u suukileʼ ku yaʼalikoʼob maʼatech. Tu tsʼookeʼ ku xokik Salmo 37:10 yéetel 11, tsʼoʼoleʼ ku kʼáatik: «Jeʼex u yaʼalik le Bibliaoʼ, ¿bix le kuxtal kun antal tiʼ le máakoʼob maʼ kun xáantaloʼ?». Ikil u beetik beyoʼ tsʼoʼok u yáantik yaʼab máak u naʼateʼ, Dioseʼ láayliʼ u kʼáat ka kajlak le máaxoʼob beetik baʼax maʼalob tiʼ junpʼéel Paraíso way Luʼumoʼ.

Tak chéen junpʼéel carta ka k-túuxt tiʼ wa máax utiaʼal k-líiʼsik u yóoleʼ jach jeʼel u yáantajeʼ. (Ilawil xóotʼol 16 yéetel 17).

16, 17. Yoʼolal le baʼax ku yaʼalik Proverbios 3:27, ¿bix jeʼel k-eʼesik k-tsʼáaikba tu lugar u maasileʼ? Aʼal junpʼéel baʼax uchaʼan.

16 U kanpʼéeleʼ, unaj k-ilik bix jeʼel k-eʼesik k-utsil tiʼ u maasileʼ. Jeʼex wa k-tʼaan tu yotoch wa máax yaan baʼax ku beetkeʼ, maʼalob ka k-aʼaltiʼ jeʼel k-suut tuláakʼ kʼiineʼ. Wa k-ilik kʼaʼabéet u yáantaʼal utiaʼal u beetik wa baʼax meyajil bey xan wa maʼ tu páajtal u jóokʼol tu yotoch, tumen kʼojaʼan wa tsʼoʼok u yantal u jaʼabileʼ, maʼ xaaneʼ jeʼel u páajtal k-áantikeʼ (xok Proverbios 3:27).

17 Koʼoneʼex ilik baʼax utsil ku taasik u tsʼáaikuba máak tu lugar u maasil. Ka ojéeltaʼab tumen juntúul kiik kíim u chaambal juntúul koʼolel le kʼiin ka síijoʼ, tu túuxtaj junpʼéel carta tiʼ yéetel tiʼ u yíicham. Teʼ cartaoʼ tu tsʼíibtaj jujunpʼéel baʼaxoʼob ku yaʼalik le Biblia utiaʼal u líiʼsik u yóoloʼoboʼ. ¿Baʼax tu beetoʼob ka tu kʼamoʼob le cartaoʼ? Le koʼoleloʼ tu tsʼíibtaj tiʼ le kiikoʼ: «Joʼoljeakeʼ jach yaachajaʼan in wóol. Le carta ta túuxtajtoʼonoʼ jach tu líiʼsaj k-óol. Jach kin tsʼáaiktech u diosboʼotikil yoʼolal le baʼax ta tsʼíibtajtoʼonoʼ, tumen jach tu yáantoʼon. Joʼoljeakeʼ kex veinte u téenel tin xokaj. Jatsʼuts tin wilil tumen chíikaʼan ta tsʼíibtaj yéetel yaabilaj, jach tu líiʼsaj k-óol. Jach k-tsʼáaiktech u diosboʼotikil yéetel tuláakal k-puksiʼikʼal». Jeʼex k-ilkoʼ jeʼel u bintoʼon utsil wa k-tsʼáaikba tu lugar le máaxoʼob ku muʼyajoʼob yéetel k-ilik k-áantkoʼoboʼ.

UNAJ K-BEETIK LE KU PÁAJTALEʼ

18. Yoʼolal le baʼax ku yaʼalik Yáax tiʼ Corintoiloʼob 3:6 yéetel 7, ¿baʼax maʼ unaj u tuʼubultoʼon kéen jóokʼkoʼon kʼaʼaytajiʼ?

18 Toʼoneʼ k-kʼaʼaytik le maʼalob péektsil utiaʼal k-áantik le máakoʼob u kʼaj óoltoʼob Diosoʼ. Baʼaleʼ unaj k-kʼaʼajsikeʼ maʼ toʼon beetik tuláakal le meyajoʼ (xok 1 Corintoiloʼob 3:6, 7). Jéeoba natsʼik le máakoʼob tu yiknaloʼ (Juan 6:44). Tsʼoʼoleʼ cada juntúul máak kun ilik wa yaan u kʼamik le maʼalob péektsiloʼ wa maʼ (Mat. 13:4-8). Kʼaʼajaktoʼoneʼ u maas yaʼabil le máakoʼoboʼ maʼ tu kʼamoʼob baʼax tu kʼaʼaytaj Jesús kex jach maʼalob u kaʼansajiʼ. Le oʼolaleʼ maʼ unaj u lúubul k-óol wa yaʼab máakoʼob maʼ tu kʼaʼamkoʼob le maʼalob péektsiloʼ.

19. ¿Baʼax utsiloʼob k-kʼamik wa k-naʼatik bix u yuʼubikuba le máakoʼob kéen jóokʼkoʼon kʼaʼaytajoʼ?

19 Wa k-naʼatik bix u yuʼubikuba le máakoʼob kéen jóokʼkoʼon kʼaʼaytajoʼ yaan u maas kiʼimaktal k-óol teʼ kʼaʼaytajoʼ yéetel yaan k-áantik le «máaxoʼob jach tu jaajil u kʼáatoʼob ka yanak kuxtal minaʼan u xuul tiʼob» utiaʼal u kʼamkoʼob le maʼalob péektsiloʼ (Bax. 13:48). Le oʼolaleʼ «mientras ku páajtal k-beetkeʼ, koʼoneʼex beetik baʼax maʼalob utiaʼal k-áantik tuláakal máak» (Gal. 6:10). Beyoʼ yaan k-nojbeʼenkúuntik Jéeoba, k-Taata yaan teʼ kaʼanoʼ (Mat. 5:16).

KʼAAY 64 Táan k-jooch yéetel kiʼimak óolal

^ xóot’ol 5 K-tsʼáaikba tu lugar u maasil kéen jóokʼkoʼon kʼaʼaytajeʼ ku beetik u kiʼimaktal k-óol yéetel maas ku bintoʼon utsil. ¿Baʼaxten? Teʼ xookaʼ yaan k-ilik bix tu beetil Jesús, tsʼoʼoleʼ yaan k-ilik kanpʼéel baʼaloʼob jeʼel u yáantkoʼon utiaʼal k-tsʼáaikba tu lugar le máaxoʼob yéetel k-tʼaan teʼ kʼaʼaytajoʼ.

^ xóot’ol 5 BAʼAX KU TSOʼOLOL: Le tʼaan chʼaʼ óotsilaloʼ u kʼáat u yaʼal u «yaatal u yóol máak yoʼolal baʼax ku yilik u muʼyajtik u maasil». Lelaʼ ku péeksik máak u beet tuláakal le ku páajtal utiaʼal u yáantajoʼ.

^ xóot’ol 8 Ilawil le xook «Unaj k-eʼesik jatsʼuts modos teʼ kʼaʼaytajoʼ» jóokʼ tiʼ U Pʼíich Tulumil Kanan 15 tiʼ mayo tiʼ 2014.