Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 10

Lembang’o m’ubecera ku limo batizo?

Lembang’o m’ubecera ku limo batizo?

“E Filipo giloro i pii giku jamugumba; man emie batizo.”​—TIC 8:38.

WER 52 Thieriri mi Jukristu

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1. Adamu giku Eva gigam gibayu ang’o, man ng’iong’ic migine ukelo adwogi ma kani?

IPARU nia ng’a dhe m’utie ku twero mi ketho cik pi gin ma ber ku gin ma rac? Kinde m’Adamu giku Eva gicamu nyingyen mi ng’eyong’ec mi gin ma ber ku gin ma rac, ginyutho kamaleng’ nia gimbe ku genogen iwi Yehova man iwi cik pare. Ging’io niketho cik migi gigi pi gin ma ber ku gin ma rac. (Tha. 3:22) Kepar pi gin ma gigam gibayu: gibayu mer migi ku Yehova, gibayu bende kwo ma rondo ku rondo, man gidagu dubo ku tho ni nyikwaigi. (Rum. 5:12) Ng’iong’ic p’Adamu giku Eva ukelo can mi tuko ngo.

I ng’ei ma Jaethiopia ma jamugumba uyio Yesu, egam emito elim batizo ndhundhu nica (Nen udukuwec mir 2-3)

2-3. (a) Jaethiopia ugam utimo ang’o kinde ma Filipo urweyo ire lembanyong’a? (b) Limo batizo mio bero ma kani? Wabiweco iwi penji ma kani?

2 Jaethiopia ma jamugumba utimo lembe m’ukoc ku m’Adamu giku Eva gitimo. Ebino ku foyofoc lee mandha pi lembe ma Yehova giku Yesu gitimo ire, pieno kinde ma Filipo urweyo ire lembanyong’a egam elimo batizo ndhundhu nica. (Tic. 8:34-38) Calu Jaethipia ma jamugumba, wan de ka wathiero kwo mwa ni Mungu man walimo batizo, nwang’u wabenyutho kamaleng’ nia wafoyo ku gin ma Yehova giku Yesu gitimo iwa. Bende nwang’u wabenyutho nia wageno Yehova man wang’eyo nia enikende re m’etie ku twero mi ketho cik pi gin ma ber ku gin ma rac.

3 Kepar pi bero ma tung’ tung’ ma Yehova umio ni jurutic pare. Ku lapor, watie ku genogen nia i nindo m’ubino, Yehova bimio iwa gin ceke m’Adamu giku Eva gigam gibayu, uketho i ie kwo ma rondo ku rondo. Yioyic ma watie ko iwi Yesu Kristu uketho Yehova tie ayika niweko dubo mwa, eno ketho wabedo ku pidocwiny m’atira. (Mat. 20:28; Tic. 10:43) Bende, i ng’ei batizo, wadoko jurutic pa Yehova man wabedo ku genogen nia i nindo m’ubino, wabikwo ma ber. (Yoh. 10:14-16; Rum. 8:20, 21) Kadok nwang’u limo batizo utie ku bero lee rukeno de, re asu jumoko ma ging’eyo Yehova giwodhiri ngo nilimo batizo. Ecicopere nia peko ma kani m’ubecerogi? Man giromo voyo pekone nenedi?

PEKO MA BECERO DHANU MOKO KU LIMO BATIZO

Peko ma dhanu moko ginwang’iri ko i wang’ nilimo batizo

Nilworo nia ibiromo ngo (Nen udukuwec mir 4-5) *

4-5. Avery man Hannah gibino nyego ku peko ma kani?

4 Nilworo nia ibiromo ngo. Jalawobi moko ma nyinge Avery ma junyodo pare gitie Jumulembe pa Yehova, ubino maru ngo nia elim batizo. Won utie dhanu ma ber, man etie bende jadit cokiri. Dong’ ang’o m’ubino cero Avery ku limo batizo? Eyero kumae: “Abed aparu nia acopo tundo ngo nitimo lembe ma beco calu baba.” Bende, Avery ubed unwang’u nia ebiromo ngo nipong’o rwom ma saa moko jucopo mio ire i ng’ei limo batizo. Emedo kumae: “Abed alworo nia jubiketho arwo i wang’ dhanu, amii korolembe, kunoke atel wi ungu mi lembanyong’a.”

5 Nyaku moko ma nyinge Hannah ma oro pare 18 ubed unwang’u nia tije mbe. Kadok nwang’u won giku min gibino Jumulembe pa Yehova de, re asu ebed eparu nia ecopo romo ngo nikwo nimakere ku cik pa Yehova. Pirang’o? Hannah ubino paru nia gin moko mbe ma cuu m’ecopo timo. Saa moko, parune ubed ucwale cil ninyayu ret i kume gire. Ekoro kumae: “Agam anyutho ngo pi lembene ni ng’atu moko ci, kadok ni junyodo para; bende, calu m’abed anyayu peko i kuma, abino paru nia Yehova romo yiya ngo nyanok de nia abed jaratic pare.”

Atelatela mi jurimo (Nen udukuwec mir 6) *

6. Ang’o m’ubino cero Vanessa ku limo batizo?

6 Atelatela mi jurimo. Nyaku moko ma nyinge Vanessa ma oro pare 22 uwacu kumae: “Wabino jurimo waku nyaku moko pi oro ma romo 10.” Vanessa ubed umaru nia elim batizo, ento jarimbe ubino foyo ngo ku dhini pare, uketho ebed emio ngo amora i kume nia elim batizo. Ento Vanessa ubino mito ngo nia ewek jarimbe; eyero kumae: “Nitheyo mer ku dhanu bebedo ira lembe ma yot ungo, pieno abed aparu nia kan alalu mer mwa kude, abinwang’u ngo jarimo mange.”

Lworo ma nia ibidubo (Nen udukuwec mir 7) *

7. Makayla ubino lworo ang’o, man pirang’o?

7 Lworo ma nia ibidubo. Nyaku moko ma nyinge Makayla ubino ku oro 5 saa ma jukoyo umin kud i cokiri. Kinde m’ebedongo, eneno kite ma lembe m’umin ugam utimo ubed unyayu ko can i junyodo pare. Makayla uyero kumae: “Abed alworo nia kan alimo batizo, man i ng’eye adok atimo kosa moko, jubikoya kud i cokiri, eno bimedo can ameda i junyodo para.”

Nilworo ragedo (Nen udukuwec mir 8) *

8. Jalawobi ma nyinge Miles ubino lworo lembang’o?

8 Nilworo ragedo. Jalawobi moko ma nyinge Miles ma tie ku oro 22 gibed gikwo giku min ma tie ngo Jamulembe pa Yehova; ento won ku dhaku m’edok egamu gitie Jumulembe pa Yehova. Miles uwacu kumae: “Wakwo ku mama pi oro 18. Ento abed alworo ninyutho ire nia amito limo batizo, pilembe kinde ma baba ugam udoko Jamulembe pa Yehova, lembene ufoye ngo nyanok de. Abino lworo nia ecopo nyayu ali i wiya de.”

KITE M’ICOPO VOYO KO PEKO MAENO

9. Kan ibeponjo lembe iwi mer man cirocir pa Yehova, eno biketho ibitimo ango?

9 Adamu giku Eva ging’io ngo nitimo ni Yehova pikum gigam gimare ngo i andha. Re asu Yehova ugam uweko gikwo pi oro ma lee, ginyolo awiya, man eweko ging’ii gin gigi kite ma gibiponjo ko awiya migi. Lembe m’udog utimere i ng’eye unyutho kamaleng’ nia Adamu giku Eva gitimo ng’iong’ic mi rieko ngo. Wodgi ma kayu unego umin m’ukoso de ngo ire, i ng’eye rop man mariri gijo ugam unyai lee dit i ng’om. (Tha. 4:8; 6:11-13) Re Yehova ugam unwang’u yo mi bodho nyikwai Adamu giku Eva ma gimaru nitimo ire. (Yoh. 6:38-40, 57, 58) Kan ibemediri niponjo lembe iwi kite ma Yehova nyutho ko iwa mer man cirocir, eno biketho ibimare lee dit. Bende, ibitimo ngo nyanok de kit ng’iong’ic p’Adamu giku Eva, ento ibithiero kwo peri ni Yehova.

Kite m’icopo voyo ko peko maeno (Nen udukuwec mir 9-10) *

10. Ninyamu i Zaburi 19:7 copo konyi nenedi kara itim ni Yehova?

10 Mediri niponjo lembe iwi Yehova. Kan ibeponjo lembe lee iwi Yehova, ibinwang’u nia andhandha icopo timo ire m’umbe niweke. Avery ma waweco pire uwacu kumae: “Kinde m’asomo man anyamu i Zaburi 19:7 (som), agam anwang’u tegocwiny.” Saa m’Avery uneno nia andha Yehova utimo ire lembe ma verse maeno uyero, mer m’emare ko udoko tek mandha. Mer ma wamaru ko Mungu ketho wayio nia wabitimo ire m’umbe niweko, cerowa nitimo lembe m’edagu, man ketho wamedara nitimo yeny pare. Hannah ma wadaru weco pire uyero kumae: “Nikadhu kud i ponji para ma segi man som mi Biblia, agam anyang’ nia kan abenyayu ret i kuma gira, nwang’u abenyayu bende can i i Yehova.” (1 Pet. 5:7) Hannah ucaku nitio ku ‘Lembe pa Mungu’ i kwo pare. (Yak. 1:22) Adwogine ubino ang’o? Ewacu kumae: “Kinde m’aneno nia woro Yehova ubemio ira bero, afomare dong’ magwei. Kawoni ayio andhandha nia Yehova bimedere nitelo wiya i saa ceke m’atie ku yeny mi kony pare.” Hannah ugam unwang’u nia kara tije nuti man eweko ninyayu ret i kume. I ng’eye ethiero kwo pare ni Yehova man elimo batizo.

(Nen udukuwec mir 11) *

11. Vanessa ugam utimo ang’o pi ning’io jurimo ma beco, man eno ubemio iwa ponji ma kani?

11 Ng’ii jurimo ma beco. Vanessa ma wadaru weco pire unwang’u nia jarimbe re m’ubino cere ku timo ni Yehova. E egam ethumo the merne cen. Ento Vanessa ujik keno kende ngo, etimo kero nitheyo mer kud umego ku nyimego i cokiri. Vanessa uyero nia lapor pa Noa ku juruot pare ukonye lee dit. Ewacu kumae: “Kadok nwang’u gibed gikwo i kind dhanu m’umaru ngo Yehova de, re gigam gimariri lee i kindgi.” I ng’ei limo batizo, Vanessa ucaku tic pa jayab yo. Ekoro kumae: “Tije ukonya nitheyo mer kud umego ku nyimego dupa mi cokiri para, man mi cokiri mange bende.” In de icopo theyo mer ku dhanu dupa kan ibemiyiri i tic ma Yehova uketho i korwa.​—Mat. 24:14.

(Nen udukuwec mir 12-15) *

12. Adamu giku Eva gikoso kit lworo ma nenedi, man lembene ukelo matoke ma kani?

12 Bed ku kit lworo ma cuu. Kit lworo moko utie rac ungo. Ku lapor, wacikara nilworo nituro cik pa Yehova. (Zab. 111:10) Ka nwang’u Adamu giku Eva gibino ku kit lworo maeno, nwang’u gijai ungo ni Yehova. Re gigam gijai. I ng’ei ma gicamu nyingyen ma Yehova ukwero igi, wang’gi uyabere, niwacu ginyang’ kamaleng’ nia gitimo dubo. Pieno gin m’awiya migi ulagu i bang’gi utie dubo man tho kende. Kinde ma ginyang’ nia andha gituro cik pa Mungu, e lewic umakugi man gigam giumo muneru migi.​—Tha. 3:7, 21.

13-14. (a) Nimakere ku 1 Petro 3:21, prang’o ubemito ngo walwor tho nikadhu mukero? (b) Thelembe ma kani ma cwaluwa nimaru Yehova?

13 Kadok nwang’u wacikara nilworo nitimo lembe ma nyayu can i Yehova de, re ubemito ngo walwor tho nikadhu mukero. Pirang’o? Pilembe Yehova udaru yiko lembe ceke kara dhanu nwang’ kwo ma rondo ku rondo. Ka watimo dubo moko re i ng’eye wayewo dubone andhandha, Yehova biweko iwa. Ebitimo iwa kisa nikum yioyic ma watie ko i jamgony ma Wode uthiero. Yo acel ma pire tek ma wacopo nyutho ko yioyicne utie nithiero kwo mwa ni Mungu man nilimo batizo.​—Som 1 Petro 3:21.

14 Thelembe tie dupa ma copo cwaluwa nimaru Yehova. Kubang’ ceng’, Yehova bemio iwa piny ma watie ku yenyne, re ejik keno kende ngo. Ebed eponjo iwa lemandha i wie man iwi lembakeca pare. (Yoh. 8:31, 32) Emio iwa cokiri mi Jukristu kara utel wiwa man ukonywa. Ebekonyowa niciro peko ma wabekadhu kud i ie, man emio iwa genogen mi nwang’u kwo ma cuu mandha i nindo m’ubino. (Zab. 68:19; Nyu. 21:3, 4) Ka wabeparu pi lembe ma tung’ tung’ ma Yehova udaru timo iwa m’ubenyutho nia emaru, eno bicwaluwa nimare magwei. Ka wamare ke wabibedo ku kit lworo ma cuu, niwacu wabilworo nitimo lembe ma copo nyayu can i Ng’atu m’umaruwa lee rukeno.

15. Ang’o m’ukonyo Makayla nivoyo lworo pare?

15 Makayla ma waweco pire utuc nivoyo lworo m’ubino nege nia jubikoye kud i cokiri, saa m’enyang’ nia Yehova beweko dubo mwa. Eyero kumae: “Atuc ninyang’ nia wan ceke waleng’ ungo man wabed watimo kosa. Bende, anyang’ nia Yehova umaruwa man eweko kier mwa iwi ukungu mi jamgony.” Mer m’emaru ko Yehova ucwale nithiero kwo pare ire man nilimo batizo.

(Nen udukuwec mir 16) *

16. Jaliew moko ugam ukonyo Miles nenedi kara evoi lworo m’ebino ko?

16 Miles ma wadaru weco pire ubino lworo nia min bitugo ali i wie tekene enyutho ire nia emito limo batizo. Nindo acel, ecidh ekwayu kony i bang’ jaliew moko mi twodiri. Miles ukoro kumae: “Jaliew maeno de won kende re m’ubino Jamulembe pa Yehova. Ewacu ira nia apar cuu pi wec m’acopo yero ni mama kara enyang’ nia an re m’ang’io nilimo batizo, ento utie ngo baba re m’ubecwala.” Ng’iong’ic pa Miles ufoyo ngo i min nyanok de. Calu ma winjiri ubino mbe i kindgi, Miles ugam uai cen kud i bang’ min, re asu emoko i kum ng’iong’ic pare mi limo batizo. Ekoro kumae: “Kinde m’atuc ning’eyo lembe ma beco ma Yehova utimo ira, lembuno umulo adundena. Saa m’aparu lembe lee iwi lam mi jamgony ma Yesu uthiero, anyang’ nia kara Yehova umara lee dit. Pieno agam athiero kwo para ire.”

MOK I KUM NG’IONG’IC PERI

Wan ceke watie ku kaka mi dwoko foyofoc ni Mungu pi gin m’etimo iwa (Nen udukuwec mir 17)

17. Wan zoo watie ku kaka mi timo ang’o?

17 Kinde ma Eva ucamu nyingyen ma Mungu ukwero igi nia kud gicam, eno unyutho kamaleng’ nia ekwero Mungu. Kinde m’Adamu de ucamu, enyutho nia efoyo ngo ku lembe ceke ma beco ma Yehova utimo ire. Tung’ kud Adamu giku Eva, wan zoo watie ku kaka mi nyutho nia wafoyo lembe ceke ma Yehova ubetimo iwa. Tek wang’io nilimo batizo, nwang’u wabenyutho ni Yehova nia wayio nia en re m’etie ku twero mi ketho iwa cik pi gin ma ber ku gin ma rac. Nwang’u wabenyutho bende nia wamaru Wegwa man wagene.

18. Icopo timo ang’o kara imediri nitimo yeny pa Yehova?

18 I ng’ei batizo, wan ceke wacikara niii nitimo yeny pa Yehova, ento yeny mwa giwa ngo. Jurutic pa Yehova ma dupa gibekwo kumeno. In de kan ibeponjo Biblia, ibedikiri kud umego ku nyimego, man ibenyutho kud amora ni jumange pi lembe m’iponjo iwi Wegwa ma jamer, ibimediri nitimo yeny pa Yehova. (Ebr. 10:24, 25) Kinde m’ibemaku yub moko, lub telowic ma Yehova ubemio iwa nikadhu kud i Biblia man kud i dilo pare. (Isa. 30:21) E lembe ceke m’ibetimo bibedo miero.​—Rie. 16:3, 20.

19. Ubekwayu imediri niparu pi lembang’o, eno utie ku kony ma kani?

19 Ka saa ceke ibeparu pi bero ma telowic pa Yehova ubemio iri, eno biketho ibimaru Yehova man ibimaru cik pare. Pieno, kadok nwang’u Sitani utii kud ang’o pi nibidhi de, ebiceri ngo ku timo ni Yehova. Kepar nia idaru kwo oro ma lee i Paradiso, man ibeparu pi yub m’igam imaku pi limo batizo; ibinwang’u nia kara igam imaku yub ma cuu mi tuko ngo!

WER 28 Ng’a ma copo bedo jarimb Yehova?

^ par. 5 Ng’iong’ic ma pire tek magwei m’icopo timo utie nia nyo ibilimo batizo kunoke ngo. Pirang’o ng’iong’ic maeno pire tie tek akeca? Wabinwang’u dwokowang’ penji maeno i thiwiwec maeni. Ponjine bikonyo bende dhanu ma peko moko ubecerogi nilimo batizo kara ging’ei kite ma gicopo voyo ko pekone.

^ par. 56 KORO I CAL: Lworo: Jalawobi moko lworo dwoko jibu ubenege i coko.

^ par. 58 KORO I CAL: Jurimo: Lewic ubenego nyamego moko m’ubewotho ku jarimo ma rac kinde m’eneno Jumulembe moko uberweyo lembanyong’a.

^ par. 60 KORO I CAL: Nilworo podho i dubo: Nyaku moko ubeneno umin ma jukoyo kud i cokiri ubeai ku yo pagi, e cwinye ucaku pido nia en de saa moko ecopo podho.

^ par. 62 KORO I CAL: Ragedo: Jalawobi moko lworo benege nirwo i vut min ma tie ngo Jamulembe pa Yehova.

^ par. 64 KORO I CAL: Lworo: Jalawobi moko umiere i ponji pare ma segi.

^ par. 66 KORO I CAL: Jurimo: Nyamego moko ubayu lewic cen man etie ku mutoro nibedo Jamulembe pa Yehova.

^ par. 68 KORO I CAL: Nilworo podho i dubo: Nyamego moko ucungo i lemandha man elimo batizo.

^ par. 70 KORO I CAL: Ragedo: Jalawobi moko ubekoro pi yioyic pare ku tegocwinye ni min ma tie ngo Jamulembe pa Yehova.