Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 10

Kuzê ki ta inpidi-m di batiza?

Kuzê ki ta inpidi-m di batiza?

‘Filipi ku kel eunuku dixi pa déntu di agu; i el batiza-l.’ — ATOS 8:38.

KÁNTIKU 52 Nos didikason

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

1. Kuzê ki Adon ku Eva perde i kal ki foi rezultadu?

KENHA ki bu ta atxa ma ten direitu di disidi kuzê ki é dretu ô mariadu? Kantu Adon ku Eva kume di kel fruta di arvi di konhisimentu di kel ki é dretu i kel ki é mariadu, es mostra klaru ma es ka ta kunfiaba na Jeová i nen na se leis. Es disidi poi ses própi régra di kel ki é dretu i mariadu. (Gén. 3:22) Má odja kuzê ki es perde. Es perde ses amizadi ku Jeová i xansi di vive pa tudu ténpu. Pur isu, es pasa pekadu ku mórti pa ses fidju. (Rom. 5:12) Disizon ki Adon ku Eva toma traze txeu sufrimentu.

Dipôs ki el prende sobri Jizus, kel eunuku disidi batiza kel óra (Odja parágrafus 2 i 3.)

2-3. (a) Kuzê ki kel eunuku di Itiópia faze kantu Filipi pâpia ku el di notísia sábi? (b) Ki bensons nu ta resebe óras ki nu batiza? I ki perguntas nu ta ben responde na kel studu li?

2 Kel eunuku di Itiópia aji di manera diferenti di Adon ku Eva. Kantu Filipi pâpia ku el di notísia sábi, el gosta dimás di kuzê ki Jeová ku Jizus faze pa el, ki lógu kel óra el disidi batiza. (Atos 8:34-38 ) Sima kel eunuku, kantu nu da nos vida pa Deus i nu batiza, nu dexa klaru ma nu ta da txeu valor pa kuzê ki Jeová ku Jizus faze pa nos. Tanbê, nu ta mostra ma nu ta kúnfia na Jeová i nu ta rekonhise ma é el ki debe disidi kuzê ki é dretu ô mariadu.

3 Pensa na bensons ki nu ta resebe óras ki nu ta sirbi Jeová! Un di kes benson ki Jeová ta da-nu é tudu kes kuza ki Adon ku Eva perde, sima xansi di vive pa tudu ténpu. Tanbê, pamodi fé ki nu ten na Jizus Kristu, Jeová ta púrdua nos éru i el ta da-nu un konsénsia linpu. (Mat. 20:28; Atos 10:43 ) Tanbê nu pode faze párti di família di Jeová i ten un speransa bunitu pa futuru. (João 10:14-16; Rom. 8:20, 21) Mésmu ku kes benson li, alguns algen ki konxe Jeová ta xinti medu di faze sima kel eunuku. Kuzê ki pode inpidi-s di batiza? I modi ki es ta vense kes kuza ki pode inpidi-s di batiza?

KUZÊ KI TA INPIDI ALGUNS ALGEN DI BATIZA

Prublémas ki pode inpidi alguns algen di batiza

Falta di kunfiansa (Odja parágrafus 4 i 5.) *

4-5. Ki prublémas kes dôs jóven, Avery ku Hannah, pasa pa es?

4 Falta di kunfiansa. Odja izénplu di un jóven ki txoma Avery. Se pai ku se mai é Tistimunha di Jeová. Pesoas ta pâpia ben di se pai, pamodi el é un pai ki ta mostra amor i el é un bon ansion. Má simé, Avery disidi ka batiza. Pamodi? El fla: “N ta atxaba ma N ka ta konsigiba ser sima nha pai.” Tanbê Avery ta atxaba ma el ka ta konsigiba kuida di diziginasons ki es podia ben daba el na futuru. “N ta fikaba preokupadu dimás, sô di pensa na faze orason na meiu di algen, na faze diskursu ô na faze runion pa pregason.”

5 Un jóven ki ten 18 anu ki txoma Hannah, tinha txeu falta di kunfiansa. Se pai ku se mai é Tistimunha di Jeová. Má simé, el tinha dúvida si el ta konsigiba vive di akordu ku leis di Jeová. Pamodi? Hannah ta pensaba sô kuzas mariadu sobri se kabésa. Alvês, el ta xintiba mariadu dimás ki el ta maltrataba se korpu. Kel-la ta poba el ta xintiba inda más mariadu. El fla: “Nunka N ka konta ningen kuzê ki N ta fazeba, nen nha mai ku nha pai. N ta pensaba ma Jeová nunka ka ta krê pa N sérba se sérvu pamodi kuza ki N staba ta faze.”

Influénsia di amigus (Odja parágrafu 6.) *

6. Kuzê ki sta ta inpidiba Vanessa di batiza?

6 Influénsia di amigus. Un jóven ki txoma Vanessa, ki ten 22 anu, fla: “N tinha un midjór amiga ki nu konxeba dja tinha kuazi 10 anu.” Má, kel amiga di Vanessa ka ta apoiaba el na se disizon di batiza. Kel-li ta poba Vanessa ta fika tristi. El fla: “É difísil N faze amigus. Pur isu, N staba preokupadu ma si N kababa ku nos amizadi, nunka más N ka ta tinha otu amiga sima el.”

Medu di fadja (Odja parágrafu 7.) *

7. Di kuzê ki Makayla tinha medu i pamodi?

7 Medu di fadja. Un jóven ki txoma Makayla tinha sinku anu kantu se irmon dizasosiadu. El kria ta odja se pai ku se mai ta sufri txeu pamodi kuzas ki se irmon ta fazeba. Makayla fla: “N tinha medu di batiza, pamodi si N fazeba algun kuza mariadu, N podia sérba dizasosiadu. I nha mai ku nha pai ta fikaba más tristi inda.”

Medu di opozison (Odja parágrafu 8.) *

8. Di kuzê ki Miles tinha medu?

8 Medu di opozison. Pai ku madrasta di un jóven ki txoma Miles é Tistimunhas di Jeová, má se mai ka é. Miles fla: “N mora ku nha mai duránti 18 anu. N tinha medu di fla-l ma N kria batizaba. Dja N odjaba modi ki el reaji kantu nha pai bira un Tistimunha di Jeová. Pur isu, N fika ku medu di el kria-m prubléma.”

MODI KI BU PODE VENSE KES PRUBLÉMA?

9. Kuzê ki pode kontise si bu kontinua ta prende sobri amor i paxénxa di Jeová?

9 Adon ku Eva disidi ka sirbi Jeová pamodi es ka ta amaba el di verdadi. Má simé, Jeová dexa-s vive pa un ténpu pa es pode tinha fidjus i el dexa-s disidi modi ki es ta kriaba es. Má, disizon ki Adon ku Eva toma, mostra klaru ma vive sen Jeová é piór kuza ki es podia fazeba. Ses fidju más bédju mata se irmon más novu. Ku ténpu, violénsia toma kónta di mundu i pesoas kumesa ta pensa sô na ses kabésa. (Gén. 4:8; 6:11-13) Má, Jeová atxa un manera di salva tudu fidjus di Adon ku Eva ki krê sirbi-l. (João 6:38-40, 57, 58 ) Sima bu ta ba ta prende modi ki Jeová é un Deus di amor i el ten paxénxa, bu amor pa el ta fika más txeu. Asi, bu ka ta krê ser sima Adon ku Eva, má bu ta krê da bu vida pa Jeová.

Modi ki bu pode vense kes prubléma li

(Odja parágrafus 9 i 10.) *

10. Pamodi ki pensa na Salmo 19:7 pode djuda-u sirbi Jeová?

10 Kontinua ta prende sobri Jeová. Si bu kontinua ta prende más sobri Jeová, bu ta xinti más kunfiansa ma bu ta pode sirbi-l. Avery, ki dja nu papiaba di el antis, fla: “Kuzê ki djuda-m ganha más kunfiansa é lé Salmo 19:7 i pensa na el.” (Lé.) Kantu Avery odja modi ki Jeová ta kunpri se promésa, se amor pa el fika más fórti. Amor ka ta djuda-nu sô ganha kunfiansa, má tanbê el ta djuda-nu konsentra na Jeová i na kuzê ki el krê pa nu faze. Hannah, ki dja nu papiaba di el antis, fla: “Lé Bíblia i faze studu pesoal djuda-m ntende ma kantu N ta maltrataba nha korpu, N staba ta mágua Jeová tanbê.” (1 Ped. 5:7) Hannah bira ta ‘kunpri palavra di Deus’. (Tia. 1:22) Kal ki foi rezultadu? El fla: “Kantu N odja modi ki obi ku Jeová ta djudaba mi, N dizenvolve un amor fórti pa el. Gósi, N ten sertéza ma Jeová sénpri ta gia-m óras ki N meste se ajuda.” Hannah konsigi vense kel vontadi ki el tinha di maltrata se korpu. El da se vida pa Jeová i el batiza.

(Odja parágrafu 11.) *

11. Kuzê ki Vanessa faze pa ranja bons amigu, i kuzê ki nu ta prende ku kel-li?

11 Skodje dretu bus amigu. Vanessa, ki dja nu papiaba di el antis, da kónta ma se amiga staba ta inpidi-l di sirbi Jeová. Nton, el kaba ku ses amizadi. Má, Vanessa faze más di ki kel-li. El sforsa pa ranja otus amigu déntu di kongregason. El fla ma izénplu di Nué ku se família djuda-l: “Es staba serkadu di pesoas ki ka ta amaba Jeová, má es tinha un bon amizadi ku kunpanheru.” Dipôs, Vanessa batiza i el bira pionera. Gósi el ta fla: “Kel-li djuda-m ranja bons amigu na nha kongregason i tanbê na otus kongregason.” Kel-li pode kontise ku bo tanbê. Bu pode ranja bons amigu óras ki bu ta da bu midjór na trabadju ki Jeová da-nu pa nu faze. — Mat. 24:14.

(Odja parágrafus 12 ti 15.) *

12. Ki tipu di medu Adon ku Eva ka tinha, i kuzê ki kontise ku es?

12 Kuzê ki bu debe ten medu di el. Alguns tipu di medu é bon pa nos. Pur izénplu, nu meste ten medu pa nu ka faze kuzas ki Jeová ka gosta ô pa nu ka perde se amizadi. (Sal. 111:10) Si Adon ku Eva dizenvolveba kel tipu di medu li, es ka ta rabelaba kóntra Jeová. Má es rabela. Dipôs ki es faze kel-li, ses odju abri. Kel-li krê fla ma es ntende ma es bira pekador. Úniku kuza ki es podia pasaba pa ses fidju éra pekadu ku mórti. Kantu es ntende ses situason, Adon ku Eva fika ku vergónha pamodi es staba nu i es kubri ses korpu. — Gén. 3:7, 21.

13-14. (a) Di akordu ku 1 Pedro 3:21, pamodi ki nu ka meste ten txeu medu di mórti? (b) Ki motivus nu ten pa ama Jeová?

13 Nu meste ten medu di faze kuzas ki Jeová ka gosta. Má, nu ka meste ten medu dimás di mórti. Jeová ranja un manera pa nu ten vida pa tudu ténpu. Si nu faze un pekadu, má nu rapende di korason, Jeová ta purdua-nu nos pekadu. El ta faze kel-la pamodi nos fé ki nu ten na sakrifisiu di se Fidju. Un di kes midjór manera di mostra nos fé é óras ki nu ta da nos vida pa Deus i nu ta batiza. — Lé 1 Pedro 3:21.

14 Nu ten txeu motivu pa nu ama Jeová. El ta da-nu kuzas sábi tudu dia i tanbê el ta inxina-nu verdadis sobri el i sobri se vontadi. (João 8:31, 32 ) El da-nu kongregason pa gia-nu i pa apoia-nu. El ta djuda-nu lida ku nos prubléma gósi i el ta da-nu un speransa di ten un vida perfetu pa tudu ténpu na futuru. (Sal. 68:19; Apo. 21:3, 4) Óras ki nu ta pensa na tudu kuza ki Jeová dja faze pa mostra ma el ta ama-nu, nos tanbê nu ta xinti vontadi di ama-l. I kel amor, ta djuda-nu xinti medu di mágua Jeová, nos Deus ki nu ta ama txeu.

15. Kuzê ki djuda Makayla vense medu di fadja?

15 Makayla, ki dja nu papiaba di el antis, konsigi vense medu di fadja, kantu el ntende ma Jeová é un Deus ki sta sénpri prontu pa púrdua. El fla: “N da kónta ma nos tudu é inperfetu i nu ta fadja. Má tanbê N ntende ma Jeová ta ama-nu i el ta uza resgati pa purdua-nu.” Se amor pa Jeová djuda-l da se vida pa Deus i batiza.

(Odja parágrafu 16.) *

16. Kuzê ki djuda Miles vense medu di opozison?

16 Miles, tinha medu di batiza pamodi se mai. Pur isu, el pidi ajuda di enkaregadu di grupu di kongregason. Miles fla: “Kel enkaregadu di grupu di kongregason tanbê kria na un família, ki se pai éra Tistimunha di Jeová i se mai ka éra. El djuda-m pensa na kuzê ki N podia flaba nha mai. N tinha ki mostraba el ma éra mi ki kria batizaba i ma ka éra nha pai ki sta obrigaba mi.” Mai di Miles ka fika kontenti ku se disizon. Dipôs Miles sai di kaza di se mai, má el kontinua ku se disizon. El fla: “N prende ma Jeová faze txeu kuza pa mi, i kel-li toka nha korason. Kantu ki N pensa na sakrifisiu di resgati di Jizus, N da kónta ma Jeová ta ama-m txeu. I kel-li djuda-m da nha vida pa Jeová i batiza.”

KONTINUA KU BU DISIZON

Nu pode mostra ma nu ta da valor pa tudu kuza ki Deus ta faze pa nos (Odja parágrafu 17.)

17. Ki xansi nos tudu nu ten?

17 Kantu Eva kume kel fruta di arvi ki staba na jardin di Éden, el nega se Pai. Kantu Adon apoia Eva, el mostra ma el ka staba gratu pa tudu kes kuza ki Jeová dja fazeba pa el. Nos tudu nu ten xansi di mostra ma nos é ka sima Adon ku Eva. Nu krê mostra ma nos é gratu pa tudu kuza ki Jeová ta faze pa nos. Óras ki nu ta batiza, nu sta mostra ma é sô Jeová ki ten direitu di disidi kuzê ki é dretu ô mariadu pa nos. Asi, nu ta prova ma nu ta ama nos Pai i nu ta kúnfia na el.

18. Kuzê ki pode djuda-u ten bons rezultadu na sirbi Jeová?

18 Dipôs ki nu batiza, nu meste kontinua ta vive tudu dia sima Jeová ta krê, envês di nu faze kel ki nu krê. Milhons di sérvu di Jeová sta ta vive di kel manera li. Bu pode ser sima es, si bu kontinua ta prende más sobri Bíblia i sta sénpri djuntu ku bus irmons i irmans na runion. Tanbê, pâpia ku otus sobri kuzas ki bu prende di bu Pai, ki ta ama-u txeu. (Heb. 10:24, 25) I óras ki bu meste toma disizons, obi konsedjus ki Jeová ta da-u através di se Palavra i di se organizason. (Isa. 30:21) Asi, bu ta ten bons rezultadu na tudu kuza ki bu ta faze. — Pro. 16:3, 20.

19. Kuzê ki bu debe lenbra sénpri, i pamodi?

19 Óras ki sénpri bu ta lenbra ma sigi orientasons di Jeová ta da bons rezultadu, bu amor pa el i pa se leis ta bira más txeu. Nton, ka ten nada ki Satanás pode oferese-u ki ta pô-u ta dexa di sirbi Jeová. Imajina bu kabésa di li mil anu. Óras ki bu odja pa tras, bu ta ten sertéza ma batiza foi midjór disizon ki bu toma na bu vida!

KÁNTIKU 28 Ken ki pode ser amigu di Jeová?

^ par. 5 Disizon más inportanti ki bu ten ki toma é si bu ta batiza ô nau. Pamodi ki kel disizon li é txeu inportanti? Kel studu li ta ben responde es pergunta. Tanbê el ta ben djuda kes algen ki sta pensa na batiza, pa ka xinti medu di kes kuza ki pode sta ta inpidi-s di batiza.

^ par. 56 SPLIKASON DI DIZENHU: Falta di kunfiansa: Un jóven sta ku medu di da komentáriu.

^ par. 58 SPLIKASON DI DIZENHU: Amigus: Un jóven Tistimunha di Jeová sta ku un mau koléga i el ta xinti vergónha di odja otus Tistimunha di Jeová.

^ par. 60 SPLIKASON DI DIZENHU: Medu di fadja: Irmon di un minina dizasosiadu i el ta sai di kaza. Kel minina ta fika preokupadu si el ta ba faze kuzas mariadu sima se irmon.

^ par. 62 SPLIKASON DI DIZENHU: Opozison: Un mininu sta ku medu di ora na frenti di se mai ki é ka Tistimunha di Jeová.

^ par. 65 SPLIKASON DI DIZENHU: Falta di kunfiansa: Un jóven ta disidi midjora se studu pesoal.

^ par. 67 SPLIKASON DI DIZENHU: Amigus: Un jóven ta prende ten orgulhu di ser un Tistimunha di Jeová.

^ par. 69 SPLIKASON DI DIZENHU: Medu di fadja: Un minina prende ama verdadi i el batiza.

^ par. 71 SPLIKASON DI DIZENHU: Opozison: Un mininu kria koraji i el ta splika se mai na kuzê ki el ta kridita na el.