1. Oityi Andau na Eva vapumbwa iya otyo atyieta-tyi?

OLIE ove usoka okuti oe una okutupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga? Etyi Andau na Eva valia kotyinyango tyenoñgonoko liotyiwa notyivi ongatyina vapopia okuti: Onthue katuyumbu onthumbi mu Siovaa no movitumino viae. Pahe ankho vahanda okutokola ovo muene etyi tyaviuka netyi tyapenga. (Gên. 3:22) Mahi soka vala kovipuka vapumbwa! Vayekapo okukala omapanga a Siovaa. Tupu vapumbwa elao liokukalako apeho. Tyiheotyo vala, vatambulisa ovana vavo onkhali nononkhia. (Loma 5:12) Etokolo lya Andau na Eva lieta ovitateka ovinene.

2-3. (a) Oityi omulume woko Etiopia alingile etyi Filipe emuivisa? (b) Ovipuka patyi tupewa tyina tumbatisalwa, iya omapulo patyi matulilongesa?

² Pahe eleka etyi Andau na Eva valingile, nonkhalelo omulume woko Etiopia akalele etyi Filipe emuivisa. Omulume oo apandula unene etyi Siovaa na Sesusi vemulingila, alo umwe ambatisalwa monthiki yatyo oyo. (Ovil. 8:34-38) Tyina tulipakula ku Siovaa iya atumbatisalwa ngomulume oo woko Etiopia, ongatyina tukahi nokupopia okuti tuapandula etyi Siovaa na Sesusi vetulingila. Tupu tulekesa okuti tuyumba onthumbi mu Siovaa iya tuaimbuka okuti tutavela okuti oe vala una okutupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga.

³ Soka kovipuka oviwa tutambula tyina tuumbila Siovaa! Tyimwe, Siovaa meketuavela ovipuka aviho Andau na Eva vapumbwa, okukutikinyamo omuenyo uhapu. Mokonda yekolelo  lietu mu Sesusi Kilisitu, Siovaa wevela ononkhali mbetu iya utukalesa nomutima wasukuka. (Mat. 20:28; Ovil. 10:43) Tupu tulinga onthele yombunga yovaumbili va Siovaa vakevelela ovipuka oviwa komutwe wandyila. (Suau 10:14-16; Loma 8:20, 21) Namphila tupewa ovipuka ovinyingi oviwa, vamwe vokuanoñgonoka Siovaa velityilika okulandula ongeleka yomulume woko Etiopia. Oityi hamwe tyikahi nokuvetyilika okumbatisalwa? Iya oñgeni vapondola okutetulula ovitateka ovio?

4-5. Ovitateka patyi Avery na Hannah vakalele navio?

⁴ Okuheliyumbu onthumbi. Ovo tate ya Avery Onombangi mba Siovaa. Tate yae wiiwe okuti utekula nawa ovana vae iya omukulu wewaneno ukahi nawa. No ngotyo Avery ankho ukahi nokulityilika okumbatisalwa. Omokonda yatyi? Wakumbulula okuti: “Ankho ndyina owoma wokuti himetyivili okukala nga tate.” Avery tupu ankho una owoma wokuti kametyivili okufuisapo ovilinga mapewa mewaneno. Wayawisako okuti: “Ankho ndyina owoma wokuti mavandyiti ndyilikuambele mounyingi, nokulinga omalongomona, nokuhongolela otyikundyi movilinga viokuivisa.”

⁵ Omuhikuena umwe utiwa Hannah una omanima 18, nae ankho keliyumbu onthumbi. Wekulila mombunga ifenda Siovaa. No ngotyo, ankho una owoma wokuti kametyivili okuendela movitumino vya Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda Hannah ankho usoka omapita konthele yae muene, iya alo umwe pamwe ankho uliveta. Okulinga ngotyo, ankho tyivilisa-po vala ovipuka. Wati: “Hinetyipopile omunthu nawike alo umwe ovo tate.” Tupu wati: “Ankho ndyisoka okuti Siovaa kametavela ndyikale omuumbili wae mokonda yetyi ankho ndyikahi nokulilinga.”

6. Oityi ankho tyikahi nokutyilika Vanessa okumbatisalwa?

⁶ Okuhongiliyua nomapanga. Vanessa una omanima 22, wati: “Ankho ndyina epanga likahi nawa, iya tuakala omapanga tunde kohale.” Mahi, epanga lya Vanessa ankho likahi nokumutyilika okumbatisalwa. Otyo ankho tyimuihama unene. Wapopia okuti: “Mokonda ankho tyimphuiya unene okukala nomapanga, ankho ndyina owoma wokuti oupanga wetu maupupo iya himetyivili vali okukala nomapanga omakuavo.”

7. Owoma patyi omuhikuena umwe utiwa Makayla ankho ena iya omokonda yatyi?

⁷ Owoma wokulinga onkhali. Makayla, ankho una omanima etano etyi omukulu  wae apolwa mewaneno. Etyi ankho ekahi nokukula, ankho umona oñgeni ovipuka vilinga omukulu wae vikalesa ovo tate yae. Wati: “Ankho ndyina owoma wokuti inkha ndyimbatisalwa, mandyilingi onkhali, andyipolwa mewaneno. Otyo ankho matyiyawisa vala koluihamo luo tate.”

8. Omukuendye umwe utiwa Miles, ankho una owoma watyi?

⁸ Owoma wokuyalua. Me ya Miles hambangi ya Siovaa, mahi Tate yae nomukai pahe anepa, Onombangi mba Siovaa. Miles wati: “Nakala na me omanima 18 iya ankho ndyina owoma wokumupopila okuti ndyihanda okumbatisalwa.” Namuene onkhalelo me akalele etyi tate akala Ombangi ya Siovaa iya ankho ndyina owoma wokuti naame otyo mandyilingwa.”

9. Oityi matyimoneka-po inkha ulilongesa konthele yohole noumphua-lundo wa Siovaa?

⁹ Andau na Eva kavatuaileko okuumbila Siovaa mokonda ankho vetupu ohole yotyotyili nae. No ngotyo Siovaa eveyeke vakale omuvo utuuka opo vakale novana iya avatokola oñgeni mavevetekula. Ovitateka viatundililako vialekesa nawa okuti etokolo Andau na Eva valinga liokuhetavela okuhongolelwa na Siovaa, ankho liapenga. Omona wavo wotyiveli aipaa ondenge yae, okutuka opo oungangala nelungavi auhimbika okuliyandyana mouye auho. (Gên. 4:8; 6:11-13) Ngotyo, Siovaa ataindya onkhalelo yokuyovola ovana va Andau na Eva vahanda okumuumbila. (Suau 6:38-40, 57, 58) Inkha ulilongesa nawa konthele yohole noumphua-lundo wa Siovaa, ohole una nae mailiyawisa. Molityilika okulinga etyi Andau na Eva valingile, otokola okulipakula ku Siovaa.

10. Oñgeni okusokolola ko Salmo 19:7 tyipondola okukukuatesako okuumbila Siovaa?

¹⁰ Tualako okulilongesa konthele ya Siovaa. Okutualako okulilongesa konthele ya Siovaa, matyikukuatesako okukala nonthumbi yokuti momuumbila omuenyo wove auho. Avery wapopiwa konthyimbi,  wati: “Nayawisa onthumbi yange etyi natanga, andyisokolola komulao ukahi mu Salmo 19:7.” (Tanga.) Avery wayawisa ohole ena na Siovaa etyi atala onkhalelo afuisilepo omulao oo. Ohole kaiyawisa vala onthumbi yetu, mahi tupu itukuatesako okulinga ehando lya Siovaa. Hannah, wapopiwa konthyimbi, wati: “Okutanga nokulilongesa Ombimbiliya tyankhuatesako okuimbuka okuti tyina ndyiliveta, ngotyo ndyikahi nokuihameka omutima wa Siovaa.” (1 Pet. 5:7) Hannah wakala omunthu ‘wokufuisapo ondaka ya Huku.’ (Tia. 1:22) Oityi otyo tyaeta? Wati: “Ohole ndyina na Siovaa ankho iliyawisa tyina ndyitala ouwa utundilila kokumutavela. Pahe ndyina onthumbi yokuti Siovaa apeho mankhuatesako.” Hannah pahe kelivete vali iya watokola okulipakula ku Siovaa ambatisalwa.

11. Oityi Vanessa alinga opo akale nomapanga ekahi nawa, iya oityi tulilongesilako?

¹¹ Holovona omapanga omawa. Vanessa wapopiwa konthyimbi, konyima aimbuka okuti epanga liae ankho likahi nokumutyilika okuumbila Siovaa. Ngotyo, ayekepo epanga olio. Mahi hatyoko vala, tupu walinga ononkhono mbokukala nomapanga omakuavo mewaneno. Wapopia okuti ongeleka ya Noe nombunga yae yemukuatesako unene. Wati: “Namphila ankho vakala pokati kovanthu vahaumbila Siovaa, no ngotyo ankho vena oupanga ukahi nawa pokati kavo muene iya ankho velikuatesako.” Konyima yetyi ambatisalwa, akala omukokoli-ndyila. Wati: “Ovilinga vioukokoli-ndyila viankhuatesako okukala nomapanga omawa mewaneno liange no momawaneno omakuavo.” Nove upondola okukala nomapanga ekahi nawa inkha ulipaka movilinga Siovaa etutuma okulinga. — Mat. 24:14.

12. Owoma patyi Andau na Eva vahakalele nao iya otyo atyieta-tyi?

¹² Kala nowoma na Siovaa. Pamwe otyiwa okukala nowoma. Mongeleka, tuna okukala nowoma wokulinga otyipuka tyinumanesa Siovaa. (Sal. 111:10) Inkha Andau na Eva vakalele nowoma ngoo, ñgeno kavatyitukilile-po Siovaa. Mahi valingile  onkhali, omaiho avo aikuka, avaimbuka okuti pahe ovakuankhali. Avatambulisa onkhali nononkhia kovana vavo. Etyi vaimbuka okuti valinga onkhali ku Huku, avankhi ohonyi iya avelihiki mokonda ankho vemuhoyo. — Gên. 3:7, 21.

13-14. (a) Ngetyi tyipopia 1 Petulu 3:21, omokonda yatyi tuhapondola okutila owoma ononkhia? (b) Omahunga patyi tuna opo tukale nohole na Siovaa?

¹³ Namphila tuesukisa okukala nowoma wokulinga otyipuka tyinumanesa Siovaa, mahi katuesukisile okutila owoma ononkhia. Siovaa waovola onkhalelo yokutuavela omuenyo uhapu. Inkha tulinga onkhali iya atulivele nomutima auho, Siovaa metuevela ononkhali mbetu. Metuevela inkha tukala nekolelo motyilikutila tyeyovo. Onkhalelo imwe yakolela yokulekesa okuti tuna ekolelo, oputyina tulipakula ku Huku atumbatisalwa. — Tanga 1 Petulu 3:21.

¹⁴ Tuna omahunga omanyingi opo tukale nohole na Siovaa. Utuavela ovipuka ovinyingi kese nthiki, tupu utulongesa otyili konthele yae nomilao viae. (Suau 8:31, 32) Wetuavela ewaneno opo etuhongolele nokutukuatesako. Utukuatesako okukoleleya movitateka vietu iya meketuavela omuenyo uhapu mouye omupe. (Sal. 68:19; Ehol. 21:3, 4) Okusokolola kovipuka ovinyingi Siovaa alinga opo alekese okuti utuhole, tyitukuatesako okupameka vali oupanga wetu nae. Iya tyina tuna ohole na Siovaa, katukala nowoma novanthu mahi tukala nowoma wokulinga otyipuka tyimunumanesa.

15. Oñgeni Makayla afinda owoma ankho ena?

¹⁵ Makayla wapopiwa ponthyimbi, wafinda owoma ankho ena etyi anoñgonoka oñgeni Siovaa aevela ovanthu. Wapopia okuti: “Naimbuka okuti atuho tuvakuankhali iya tupengesa. Mahi tupu naimbuka okuti Siovaa utuhole iya metuevela pokati kotyilikutila tyeyovo.” Ohole Makayla ena na Siovaa yemulunda okulipakula kwe nokumbatisalwa.

16. Oityi tyakuatesako Miles okufinda owoma?

¹⁶ Mokonda Miles ankho una owoma wokuti me yae kametavela etokolo alinga liokumbatisalwa, akaita ekuateso komutalelipo womawaneno. Wati: “Mombunga omutalelipo womawaneno atekulwa vamwe ankho Onombangi ovakuavo ha nombangi. Ankhuatesako okusoka etyi mandyipopila me opo anoñgonoke okuti ha tate ankho ukahi nokunkhuluminya okumbatisalwa, mahi ame muene natokola.” Me ya Miles anumana unene nae. Konyima Miles atundu meumbo lya me yae, mahi ahayekepo etokolo liae. Wapopia okuti okulilongesa ovipuka oviwa Siovaa emulingila, tyemuavela ondundo. Tyina asoka kotyilikutila tyeyovo, wiimbuka okuti Siovaa umuhole unene. Wati: “Ovipuka ovio viampha ondundo yokulipakula ku Siovaa andyimbatisalwa.”

17. Omphitilo patyi kese umwe puonthue ena?

¹⁷ Eva waanya Tate yae Siovaa, etyi alia komuti vailikwa mo Endene. Iya etyi Andau etavela okulia kotyinyango, walekesa okuti kapandulile ovipuka oviwa Siovaa emulingila. Kese umwe puonthue upondola okulekesa okuti welikalela no Andau na Eva. Onthue tupandula ovipuka aviho Siovaa etulingila. Tyina tumbatisalwa tulekesa ku Siovaa okuti tuna onthumbi yokuti oe vala una okutupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga. Tupu tulekesa okuti tumuhole iya tumuyumba onthumbi.

18. Oityi matyikukuatesako okuumbila nawa Siovaa?

¹⁸ Tyina tuamambatisalwa tuna okutualako okulinga ehando lya Siovaa ononthiki ambuho, atuhalingi vala etyi tuhanda. Ovaumbili ovanyingi va Huku otyo vekahi nokulinga. Nove upondola okulinga ngavo mokutualako okuyawisa kenoñgonoko una Liondaka ya Huku, nokuliwaneka apeho novakuatate, nokupopila vakuenyi etyi wanoñgonoka konthele ya Tate yove woluembia. (Heb. 10:24, 25) Tyina ulinga omatokolo landula onondonga Siovaa ekuavela pokati ko Mbimbiliya neongano liae. (Isa. 30:21) Inkha ulinga ngotyo, omuenyo wove maukala nawa. — Pro. 16:3, 20.

19. Oityi una okusoka apeho, iya omokonda yatyi?

¹⁹ Ohole una na Siovaa novitumino viae mailiyawisa vali tyina utualako okusoka kouwa utundilila kokumutavela. Inkha ulinga ngotyo, Satanasi kametyivili okulinga natyike opo uyekepo okuumbila Siovaa. Lisokela mouye omupe. Motale okuti walinga nawa etyi watokola okumbatisalwa!