1. Me yẹ Adam ọrhẹ Eve i kpare fughwẹ, me yo nerhumie rhe?

ỌRỌMO yo fori ro no jurhi oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre rẹn ọwan? Ọke Adam ọrhẹ Eve a riẹ omamọ orhan ọrẹ irherhe oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre hin, aye ni djephia taghene aye a hẹroso i Jehova ọrhẹ irhi enẹye-en. Aye ni djẹ odjẹ aye ine jurhi oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre. (Gen. 3:22) Ọrẹn, gbe roro kpahen oborẹ aye i kpare fughwẹ. Aye i kpare onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova fughwẹ. Aye i ji kpare uphẹn aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ fughwẹ, jeghwai ha ọdandan ọrhẹ uhwu rẹn emọ aye. (Rom. 5:12) Odjẹ Adam ọrhẹ Eve nọ rhua ojẹriọ rhe.

2-3. (a) Marhẹ onyẹ Ethiopia rọ wian uvuẹn oghwa orodje na ọ kpahenrhọ aghwoghwo i Philip lele? (b) Ebrurhọ ego ya na mẹrẹn erhe bromarhame, enọ ego ye ne yono kpahen?

² Ha oborẹ Adam ọrhẹ Eve i ruru, vwanvwọn oborẹ onyẹ Ethiopia rọ wian uvuẹn oghwa orodje na ọ kpahenrhọ aghwoghwo i Philip lele. Onyẹ Ethiopia na o dje ọdaremẹro phia kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ i Jesu i ru riẹn, ọyẹ ọsoriẹ o bromarhame ogege. (Acts 8:34-38) Ọwan i rha homakpahontọre rẹn Osolobrugwẹ jerẹ ọhworhare onyẹ Ethiopia ọrana, jeghwai bromarhame, ọwan i brorhiẹn ro serhọ. Ọwan ne djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru rẹn ọwan. Ne ji djephia taghene ọwan i hẹroso i Jehova, jeghwai vwo imwẹro taghene ọye yo fo ohworho ro no jurhi oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre.

³ Roro kpahen ebrurhọ buebun wu na mẹrẹn wu rha ga i Jehova! Itiọrurhomẹmro, o mwurun ọwan ẹro taghene i Jehova  ọnọ yẹ ọwan i kemru kemru rẹ Adam ọrhẹ Eve i kpare fughwẹ, tobọ te uphẹn re ne nyerẹn bẹmẹdẹ. Fọkiẹ esegburhomẹmro re vwo kpahen i Jesu Kristi, Jehova ọ harhomu edandan ọwan jeghwai yẹ ọwan ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron. (Matt. 20:28; Acts 10:43) Ọwan ni ji rhiẹ ihworho usuẹn ekrun ri Jehova o vwo ekwerhọ kpahen ri na mẹrẹn ebrurhọ ọke rọ sa na. (John 10:14-16; Rom. 8:20, 21) Udabọ ekwakwa enana ephian ihworho ezẹko ri rhe i Jehova ne, e tiẹrierhumu rẹ aye ina hẹrokele udje onyẹ Ethiopia rọ wian uvuẹn oghwa orodje na. Me yọ nọ lẹrhẹ aye je bromarhame? Marhẹ aye ine ru fiẹ ebẹnbẹn erana kparobọ?

4-5. Ebẹnbẹn ego yẹ idama owu re se Avery ọrhẹ ọgbọtọ owu re se Hannah i dẹrughwaroghwu?

⁴ Je vwo uduefigbere. Eri vwiẹ Avery Iseri Jehova. Ọsẹ ye o vwo omamọ uruemru, ọ hẹrote ekrun ọnẹyen, ọye jẹ obọdẹn ọkpako ukoko. Ọrẹn, Avery ọ guọlọ bromarhame-e. Mesoriẹ? Ọye nọ tare, “Mie nie taghene mi sabu nyerẹn akpọ mẹ rhomẹ te oborẹ ọsẹ mẹ o nyerẹn ọnẹye-en.” Avery no ji roro taghene ọye ọ sabu kpare ehwan ra na yẹ ye obaro na-a. Ọye nọ ji ta: “Ofẹn o mwu mẹ taghene ana ta mẹ ne mi nẹrhomo ọrẹ afiede, ha ẹmro phia, yanghene sun ihworho riẹ aghwoghwo.”

⁵ Hannah, rọ ha ẹgbukpe 18, ọ zofẹn omamọ. Eri vwiẹriẹ a ga i Jehova. Udabọ ọrana, no vwo ẹhẹn eveva sẹ ọye ọnọ sabu nyerẹnmwu irhi Jehova. Mesoriẹ? Hannah o vwo imwẹro kpahen omaye-en. Ọkezẹko, ẹhẹn yen orho seriotọre nọ tobọ ha arudo kon omayen, ọnana nọ tobọ lẹrhẹ erhirhiẹ ye biomẹrhọ. Ọye nọ tare, “mia ta rẹn ohworho owuorowu oborẹ mi ruru-u, tobọ te eri vwiẹre mẹ, ni mie ji roro taghene i Jehova ọ guọlọ ne mi rhiẹ odibo ọnẹye-en, fọkiẹ oborẹ mie ruẹ omamẹ.”

6. Me yọ lẹrhẹ i Vanessa tirierhumu ro no bromarhame?

⁶ Oriẹriẹme igbehian. Vanessa rọ ha ẹgbukpe 22, nọ tare, “Mi vwo omamọ ugbehian owu omẹ ẹgbukpe rọ joma te ikpe ne.” Ọrẹn, ugbehian i Vanessa ọ guọlọ nẹ Vanessa o bromarhame-e. Ọrana ọ merhen i Vanessa oma-a, nọ tare, “Ọ bẹn mi ne vwo igbehian, ni mie roro taghene mi rha fan ugbehian ọnana, mi rhe vwo obọdẹn ugbehian ọrọrọ-ọ.”

7. Ofẹn ime yo mwu i Makayla, mesoriẹ?

⁷ Ofẹn re ne ru oborẹ ọsọre. Makayla ọ ha ẹgbukpe isionrin ọke re le omizie ọkpako nẹ ukoko. Ọke rọ dua, nọ mẹrẹn oborẹ ọnana ọ hobọte eri  vwiẹriẹ lele. Makayla nọ tare: “Ofẹn mi ne bromarhame no mwu mẹ, fọkime ni mie roro taghene mi na sabu ruẹ oborẹ ọsọre ro no lele fiẹ ọrẹ ene le mẹ nẹ ukoko, rọ nọ ji rhua omemwurhọ ọgbogbanhon vwe eri vwiẹre mẹ.”

8. Me yẹ idama owu re se i Miles ọ zofẹn yen?

⁸ Ofẹn ẹkparehaso. Ọsẹ ọrhẹ anẹ ọsẹ i Miles a ga i Jehova, ọrẹn izie ọ vwọ ga i Jehova-a. Miles nọ tare, “Mi lele izu mẹ rhirhiẹ emrẹ ẹgbukpe 18, ofẹn o mwu mẹ mi na ta riẹn taghene mia guọlọ bromarhame. Mi mẹrẹn oborẹ ọ phiare ọke ọsẹ mẹ o rhiẹ Oseri Jehova. Ofẹn no mwu mẹ taghene izu mẹ ọnọ ji sabu kparehaso mẹ.”

9. Me yọ nọ sabu phia ọke re yono kpahen ẹguọlọ ọrhẹ erhionrin Jehova?

⁹ Adam ọrhẹ Eve i tiẹn uvwele i Jehova fọkime aye e vwo ẹguọlọ okokodo kpahiẹ-ẹn. Udabọ ọrana, Jehova ọ ji ha uphẹn rẹn aye tọ, vwiẹ emọ, jeghwai jurhi ro je rẹ aye rẹn emọ aye. Oborẹ o nerhumu odjẹ aye rhe, o djephia taghene aye ivwidjigbo. Ọmọ aye ọkpako no kpe omizie ro vwo ruẹ emru owuorowu hwu, ọke oru ozighi ọrhẹ ufiuvwele no suẹn ituakpọ. (Gen. 4:8; 6:11-13) Udabọ ọrana, Jehova o vwo izede ro no simi ọsoso emọ Adam ọrhẹ Eve ri guọlọ ga ye. (John 6:38-40, 57, 58) Re yono kpahen oborẹ i Jehova o vwo erhionrin ọrhẹ ẹguọlọ te, ẹguọlọ ọwan re vwo kpahiẹn no kodorhọ. No mwu ọwan vwo omwemẹ ra na tiẹn odjẹ Adam ọrhẹ Eve, jeghwai homakpahontọre rẹn i Jehova.

10. Mesoriẹ eroro kodo kpahen i Psalm 19:7 ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ga i Jehova?

¹⁰ Rhe yono kpahen i Jehova rhọ. Erhe yono kpahen i Jehova rhọ, ọwan ina sabu vwo uduefigbere taghene ana ga ye rhẹ efikparobọ. Avery ra tẹmro kpahen vrẹn ne nọ tare: “Mi sabu vwo uduefigbere nyoma mie se jeghwai roro kodo kpahen Psalm 19:7.” (Seyi.) Ọke Avery ọ mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru ha ekete i Baibol ọrana te orugba, ẹguọlọ ro vwo kpahen i Jehova no kodorhọ. Ẹguọlọ ọ lẹrhẹ ọwan  vwo uduefigbere ọgbogbanhon, jeghwai ha userhumu rẹn ọwan tẹnroviẹ oborẹ ene ru sabu ruẹ oborẹ ọ merhen i Jehova oma. Hannah ra tẹmro kpahen vrẹn ne, nọ tare: “Nyoma isese ọrhẹ uyono i Baibol omobọ mẹ, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi rha ha ẹkuọn rẹn oma mẹ, mia ji ha ẹkuọn rẹn i Jehova.” (1 Pet. 5:7) Hannah no mo rhiẹ ohworho ro ‘ruẹ lele ẹmro Osolobrugwẹ.’ (Jas. 1:22) Me yo nerhumie rhe? Hannah nọ tare: “Ọke mia mẹrẹn erere rọ havwiẹ arha huvwele i Jehova, ni mi vwo ẹguọlọ okokodo kpahiẹn. Vwarana, o mwurun mẹ ẹro ne taghene Jehova ọnọ kpọ mẹ vi mi rha nekpẹn userhumu ọnẹyen.” Hannah ọ sabu fi uruemru rọ ha ẹkuọn rẹn omayen kparobọ. Nọ ji homakpahontọre rẹn i Jehova jeghwai bromarhame.

11. Me yi Vanessa o ruru nọ sabu vwo omamọ igbehian, me ya na sabu yono nẹ ọnana?

¹¹ Ha ẹghwanren djẹ igbehian enọ. Vanessa ra hunute vrẹn ne, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ugbehian yen ọ lẹrhiẹ tiẹrierhumu rọ nọ ga i Jehova. Omarana nọ fan ugbehian na. Ọrẹn, Vanessa no ji ruẹ emru ọrọrọ. Nọ damoma vwo igbehian erọrọ uvuẹn ukoko na. Nọ tare taghene udje i Noah ọrhẹ ekrun ọnẹyen ọ ha userhumu riẹn. Nọ ji ta, “Aye e rhirhiẹ uvwre ihworho ri vwe vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, ọrẹn aye owuowọnwan uvuẹn ekrun na omamọ igbehian.” Ọke i Vanessa o bromarhame hin, no fiobọrhọ owian ọkobaro. Vwarana, nọ tare, “Ọnana ọ ha userhumu mẹ vwo omamọ igbehian uvuẹn ukoko mẹ ọrhẹ ikoko erọrọ ne.” Wu na ji sabu vwo omamọ igbehian wu rhe fiomarhọ owian ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan rhẹ ọsoso omẹgbanhon ọnọ.—Matt. 24:14.

12. Aruẹ ofẹn ọgo yẹ Adam ọrhẹ Eve i vwe vwo, me yo nerhumie rhe?

¹² Ha ukẹro ro serhọ ni ofẹn. Aruẹ ofẹn ezẹko i serhọ rẹn ọwan. Jerẹ udje, o fori na zofẹn re ne ruẹ ọdandan hasuẹ i Jehova. (Ps. 111:10) Orhianẹ Adam ọrhẹ Eve i vwo aruẹ ofẹnzẹ ọnana bi, manẹ aye i vwa kparehasuẹ i Jehova-a. Ọrẹn, aye ni kparehasuiẹ. Ọke aye e ruẹ ọnana hin ukẹro aye ni rhieri, aye ni rheri taghene  aye iruedandan. Fọkiẹ ọnana, emọ aye ni se rhẹ abọ ọdandan ọrhẹ uhwu. Nime aye i rheri taghene aye i tiẹn irhi Jehova ne, ofa nọ ruẹ aye taghene aye i banfirhọ, aye ni rhurhu oma aye.—Gen. 3:7, 21.

13-14. (a) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Peter 3:21, mesoriẹ o vwo fo na zofẹn uhwu? (b) Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova?

¹³ Dedevwo o fori na zofẹn re ne ruẹ oborẹ ono biomu i Jehova evwan, o fo na zofẹn uhwu-u. Jehova ọ kwaphiẹ izede rẹn ọwan na sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Erhe ruẹ ọdandan jeghwai ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe, Jehova ọnọ kpare iroro vrẹn orusọ ọwan. Ọnọ harhomu ọwan nime e vwo esegburhomẹmro kpahen izobo otan Ọmọyen. Izede ọghoghanren owu re ne djephia taghene e vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ, yẹ ọrẹ ana homakpahontọre riẹn jeghwai bromarhame.—Se 1 Peter 3:21.

¹⁴ O vwo iroro buebun ri na lẹrhẹ ọwan vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova. Jehova o tiobọnẹ emamọ ekwakwa rẹn ọwan kẹdẹkẹdẹ, o ji yono ọwan urhomẹmro kpahen omayen ọrhẹ ọhọriẹ. (John 8:31, 32) Ọ ji yẹ ọwan ukoko Ilele Kristi na rọ kpọ ọwan viẹ, rọ jeghwai hobọtua ọwan. Ọ ha userhumu rẹn ọwan diẹn ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ vwana, habaye ọ ji yẹ ọwan ẹruefirhọ re ne nyerẹn bẹmẹdẹ obaro na. (Ps. 68:19; Rev. 21:3, 4) Erhe roro kpahen oborẹ i Jehova o ru rẹn ọwan ne fọkiẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen ọwan, ọnana no ti ọwan kẹriẹ rhọ. Habaye, erhe vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, ọwan ina sabu ha ukẹro ro serhọ ni ofẹn. Ọrana no mwu ọwan kẹnoma rẹn oborẹ ọnọ miamo i Jehova, ro vwo ẹguọlọ kpahen ọwan.

15. Marhẹ i Makayla o ru fi ofẹn ro no ruẹ oborẹ ọsọre kparobọ?

¹⁵ Makayla ra tẹmro kpahen vrẹn ne, ọ sabu fi ofẹn re ne ru oborẹ ọsọre kparobọ ọke ro rhe taghene i Jehova ọ harhomẹ nẹ ẹhẹn sa. Nọ tare: “Mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene ọwan ephian a gba-a, omarana ne ruẹ sọ. Ọrẹn, mi ji mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọnọ ji harhomu ọwan fọkiẹ izobo otan ọmọyen.” Ẹguọlọ ro vwo kpahen i Jehova no mwurien homakpahontọre jeghwai bromarhame.

16. Marhẹ e ru ha userhumu rẹn i Miles fi ofẹn ẹkparehaso kparobọ?

¹⁶ Miles rọ zofẹn taghene izie ọnọ kparehasuiẹ orho bromarhame, nọ nekpẹn userhumu mie oniruo okinhariẹ aye. Miles nọ tare: “Oniruo okinhariẹ ame o nẹ ekrun re riẹ ẹga sansan rhe. Nọ ha userhumu mẹ roro kpahen oborẹ mi na ta rẹn izu mẹ rọ nọ lẹrhiẹ mwuien ẹro taghene mẹmẹ ọvo yi brorhiẹn mi ne bromarhame, orhiẹ ọsẹ mẹ-ẹ.” Oma ọ merhen izie kpahen orhienbro yi-i. Omarana Miles nọ kwa nẹ oghwa, ọrẹn nọ nyamwu orhienbro yi. Nọ tare: “Ekwakwa irhorhomu ri Jehova o ru mẹ mi yono kpahen, o te ọmudu mẹ. Ọke  mia dabu roro kpahen izobo otan i Jesu, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ omamọ. Ọnana no mwurun mẹ homakpahontọre rẹn i Jehova jeghwai bromarhame.”

17. Uphẹn ọgo yẹ ọwan ephian i vwori?

¹⁷ Ọke i Eve ọ riẹ omamọ orhan rọ ha ogba Eden hin, nọ tiẹn Ọsẹ ye. Ọke Adam o kwomakugbe aniẹ, ọye no djephia taghene o vwo ọdaremẹro kpahen ọsoso ekwakwa irhorhomu ri Jehova o ru rie-en. Ọwan ephian i vwo uphẹn re ne djephia taghene a vẹnẹ Adam ọrhẹ Eve. Omebrurhame ọwan o djephia rẹn i Jehova taghene o mwurun ọwan ẹro taghene ọye ọvo yo vwo omẹgbanhon ro no jurhi oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre. Ne ji djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen Ọsẹ ọwan, a ji hẹrosuiẹ.

18. Marhẹ wu ne ru sabu ha ẹga rẹn i Jehova rhẹ efikparobọ?

¹⁸ Obẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ kẹdẹkẹdẹ erhe bromarhame hin, yẹ ọrẹ ana nyalele irhi Jehova. Idibo Osolobrugwẹ buebun e ruẹ ọnana kẹgbukpe kẹgbukpe. Wu na sabu họhọ aye wu rhe fiomarhọ uyono i Baibol; uyono ẹnya; ọrhẹ ọrẹ wu ne ghwoghwo oborẹ wu yonorin kpahen Ọsẹ ọwan rẹn awọrọ rhẹ oruru. (Heb. 10:24, 25) We rhe brorhiẹn, nyalele urhebro ri Jehova ọ haphia nyoma i Baibol na ọrhẹ ukoko yi. (Isa. 30:21) Ọke ọrana, ne wu na sabu fikparobọ.—Prov. 16:3, 20.

19. Me yo fori ne wu rhe roro kpahan, mesoriẹ?

¹⁹ Wu rhe vwo oniso kpahen erere wu mẹrẹn nẹ ọkpọvi Jehova ne, ẹguọlọ wu vwo kpahiẹn ọrhẹ irhi enẹyen no no kodorhọ. Ọke ọrana, orho vwo emru owuorowu rẹ Echu ọ ha riẹriẹ ọwan rọ nọ sabu ti ọwan nẹ obọrẹ i Jehova-a. Roro kpahen oborẹ akpenyerẹn ọnọ ono rhirhiẹ ẹgbukpe uriusionrin ra sa obaro na. Ọke ọrana, ne wu na mẹrẹnvwrurhe taghene orhienbro rọ mai serhọ wu bruru, yẹ ọrẹ we bromarhame!