Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 10

Ko e Hā ‘Okú Ne Ta‘ofi Au mei he Papitaisó?

Ko e Hā ‘Okú Ne Ta‘ofi Au mei he Papitaisó?

“Na‘e fakatou ‘alu hifo ‘a Filipe mo e ‘iunoké ki he vaí, pea na‘á ne papitaiso ia.”​—NGĀ. 8:38.

HIVA 7 Fakatapui Faka-Kalisitiané

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā na‘e fakamoleki ‘e ‘Ātama mo ‘Iví, pea ko e hā hono olá?

KO HAI ‘okú ke fakakaukau ‘oku totonu ke ne fokotu‘u ‘a e ngaahi tu‘unga ki he leleí mo e koví? ‘I he taimi na‘e kai ai ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e fua‘i‘akau mei he ‘akau ‘o e ‘ilo ‘o e leleí mo e koví, na‘á na ‘omi ai ha pōpoaki mā‘ala‘ala: Na‘e ‘ikai te na falala kia Sihova mo ‘ene ngaahi tu‘ungá. Na‘á na fokotu‘u pē ‘ena ngaahi tu‘unga ki he leleí mo e koví. (Sēn. 3:22) Kae fakakaukau angé ki he me‘a na‘á na fakamolekí. Na‘e mole meiate kinaua ‘ena kaume‘a mo Sihová. Na‘e toe mole meiate kinaua ‘a e faingamālie ke mo‘ui ta‘engatá, peá na toe tuku atu ‘a e angahalá mo e maté ki he‘ena fānaú. (Loma 5:12) Ko e fili ‘a ‘Ātama mo ‘Iví na‘e taki atu ai ki he faingata‘a.

Hili hono tali ‘e he ‘iunoke ‘Itiopeá ‘a Sīsuú, na‘á ne loto ke papitaiso ‘i he vave tahá (Sio ki he palakalafi 2-3)

2-3. (a) Na‘e anga-fēfē fakafeangai ‘a e ‘iunoke ‘Itiopeá ‘i he malanga ange ‘a Filipe kiate iá? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki ‘oku tau ma‘u ‘i he‘etau papitaisó, pea ko e hā ‘a e fehu‘i te tau lāulea ki aí?

2 Fakahoa ‘a e anga ‘o e fakafeangai ‘a ‘Ātama mo ‘Iví ki he anga ‘o e fakafeangai ‘a e ‘iunoke ‘Itiopeá ‘i he malanga ange ‘a Filipe kiate iá. Na‘e hounga‘ia lahi ‘a e ‘iunoké ‘i he me‘a na‘e fai ‘e Sihova mo Sīsū ma‘aná ‘o ne papitaiso ai pē ‘i he taimi ko iá. (Ngā. 8:34-38) ‘I he taimi ‘oku tau fakatapui ai ki he ‘Otuá pea hangē ko e ‘iunoke ko iá, ‘o papitaisó, ‘oku tau ‘oatu ai ha pōpoaki mā‘ala‘ala. ‘Oku tau fakahaa‘i ai ‘oku tau hounga‘ia ‘i he me‘a kuo fai ‘e Sihova mo Sīsū ma‘a kitautolú. ‘Oku tau toe fakahaa‘i foki ‘oku tau falala kia Sihova pea ‘ilo‘i ko ia ‘a e tokotaha ‘oku totonu ke ne fokotu‘u ‘a e tu‘unga ki he leleí mo e koví.

3 Fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ‘oku tau ma‘u ‘i he‘etau tauhi kia Sihová! Ko e tāpuaki ‘e taha, ‘e fakafoki mai ‘e Sihova ‘a e ngaahi me‘a kotoa na‘e fakamoleki ‘e ‘Ātama mo ‘Iví, ‘o kau ai ‘a e faingamālie ke mo‘ui ta‘engatá. Koe‘uhi ko ‘etau tui kia Sīsū Kalaisí, ‘oku fakamolemole‘i ai ‘e Sihova ‘etau ngaahi fehālaakí pea ‘omai ha konisēnisi ma‘a. (Māt. 20:28; Ngā. 10:43) ‘Oku tau toe kau ki he fāmili ‘o e kau sevāniti ‘oku hōifua ki ai ‘a Sihová fakataha mo ha kaha‘u fisifisimu‘a ‘oku toka mei mu‘a. (Sione 10:14-16; Loma 8:20, 21) Kae kehe, neongo ‘a e hā mahino ‘a e ngaahi ‘aonga ko ení, ‘oku ‘i ai ‘a e ni‘ihi kuo nau ‘ilo‘i ‘a Sihova ‘oku nau toumoua ke muimui ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e ‘iunoke ‘Itiopeá. Ko e hā ‘okú ne ta‘ofi nai kinautolu mei he hoko ‘o papitaisó? Pea ‘e lava fēfē ke nau iku‘i ‘a e ngaahi pole ko iá?

NGAAHI POLE ‘OKÚ NE TA‘OFI ‘A E NI‘IHI MEI HE PAPITAISÓ

Pole ‘oku fehangahangai mo e ni‘ihi ki mu‘a ke papitaisó

‘Ikai ha Loto-Ma‘u (Sio ki he palakalafi 4-5) *

4-5. Ko e hā ‘a e pole na‘e fehangahangai mo e ki‘i talavou ko Avery mo e ki‘i finemui ko Hannah?

4 ‘Ikai ha loto-ma‘u. Ko e ongo mātu‘a ‘a Avery ko e ongo Fakamo‘oni ‘a Sihova. Ko ‘ene tamaí na‘á ne ma‘u ha ongoongo lelei ‘aupito ‘o ha tamai anga-‘ofa mo ha tokotaha mātu‘a lavame‘a. Neongo ia, na‘e toumoua ‘a Avery ke papitaiso. Ko e hā hono ‘uhingá? “Na‘e ‘ikai te u fakakaukau te u lava ‘o a‘u ki he tu‘unga lelei ‘oku ‘i ai ‘eku tamaí,” ko ‘ene leá ia. Na‘e ‘ikai foki ke loto-ma‘u ‘a Avery te ne malava ke fakahoko ‘a e ngaahi fatongia te ne ma‘u nai ‘i he kaha‘ú. “Na‘á ku hoha‘a na‘a kole mai ke u lotu ‘i he ‘ao ‘o e kakaí, fai ha malanga pe taki ha kulupu ‘i he ngāue fakamalangá.”

5 Ko Hannah, ‘oku ta‘u 18, na‘e ‘ikai ‘aupito ke ne ma‘u ha loto-ma‘u. Na‘e ‘ohake ia ‘e ha ongo mātu‘a ‘okú na tauhi kia Sihova. Neongo ia, na‘á ne veiveiua pe te ne lava ke mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová. Ko e hā hono ‘uhingá? Na‘á ne fakatupulekina ha fakakaukau ta‘epau fekau‘aki mo ia tonu. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘á ne ongo‘i kovi ‘aupito ‘o ne fakalavea‘i ‘a ia tonu, ‘a ia na‘e ‘ai ai ke toe kovi ange ‘a e tu‘ungá. “Na‘e ‘ikai ‘aupito ke u tala ki ha taha ‘a e me‘a ne u faí, na‘a mo ‘eku ongo mātu‘á,” ko ‘ene leá ia, “peá u sioloto atu he‘ikai ‘aupito fiema‘u au ‘e Sihova koe‘uhi ko e me‘a ne u fai kiate aú.”

Tākiekina ‘a e Kaungāme‘á (Sio ki he palakalafi 6) *

6. Ko e hā na‘á ne ta‘ofi ‘a Vanessa mei he papitaisó?

6 Tākiekina ‘a e kaungāme‘á. ‘Oku pehē ‘e Vanessa, ‘oku ta‘u 22, “Na‘e ‘i ai hoku kaume‘a lelei ‘a ia kuó u ‘ilo‘i ‘i he meimei ta‘u ‘e hongofulu.” Kae kehe, na‘e ‘ikai ke poupou‘i ‘e he kaume‘a ‘o Vanessa ‘a ‘ene taumu‘a ke papitaisó. Na‘e loto-mamahi ‘a Vanessa, peá ne pehē, “Na‘e faingata‘a ke u ma‘u ha kaungāme‘a, pea na‘á ku hoha‘a kapau te u fakangata ‘a e vaha‘angatae ko iá, he‘ikai ‘aupito te u toe ma‘u haku kaume‘a ofi.”

Manavahē ki Hano Fai ha Fehālaaki (Sio ki he palakalafi 7) *

7. Ko e hā na‘e ilifia ki ai ha ki‘i finemui ko Makayla, pea ko e hā hono ‘uhingá?

7 Manavahē ki hano fai ha fehālaaki. Ko Makayla na‘á ne ta‘u nima ‘i hono tu‘usi hono tuonga‘ané. ‘I he‘ene tupu haké, na‘á ne sio ki hono uesia ‘e he tō‘onga hono tuonga‘ané ‘a ‘ene ongo mātu‘á. “Na‘á ku manavahē kapau te u papitaiso,” ko ‘ene leá ia, “Te u fai ha fehālaaki, ‘o tu‘usi au, pea toe fakalotomamahi‘i lahi ange ai ‘eku ongo mātu‘á.”

Manavahē ‘i he Fakafepakí (Sio ki he palakalafi 8) *

8. Ko e hā na‘e manavahē ki ai ha ki‘i talavou ko Miles?

8 Manavahē ‘i he fakafepakí. Ko e tamai mo e fa‘ē-ua ‘a Miles na‘á na tauhi kia Sihova, ka na‘e ‘ikai ko ha Fakamo‘oni ‘a ‘ene fa‘eé. ‘Oku pehē ‘e Miles, “Na‘á ku nofo mo ‘eku fa‘eé ‘i he ta‘u ‘e 18, pea na‘á ku manavahē ke tala ange ‘oku ou loto ke papitaiso. Na‘á ku sio ‘i he anga ‘ene fakafeangaí ‘i he hoko ‘eku tamaí ko ha Fakamo‘oní. Na‘á ku ilifia na‘á ne fakatupunga ha palopalema kiate au.”

‘E LAVA FĒFĒ KE KE IKU‘I ‘A E NGAAHI POLÉ?

9. Ko e hā ‘a e me‘a ‘oku ngalingali ‘e hoko ‘i ho‘o ako ki he lahi ‘o e ‘ofa mo e kātaki ‘a Sihová?

9 Na‘e fili ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ke ‘oua te na tauhi kia Sihova koe‘uhí na‘e ‘ikai te na fakatupulekina ha ‘ofa mālohi kiate ia. Neongo ia, na‘e faka‘atā ‘e Sihova ke na mo‘ui fuoloa fe‘unga ke ma‘u ha fānau pea fokotu‘u ‘ena ngaahi tu‘unga pē ‘a kinaua ki hono ‘ohake ‘a e fānau ko iá. Ko e ola ‘o e fili ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ke tau‘atāina meia Sihová na‘e vave hono ‘ai ai ke hā mahino na‘á na fakavalevalé. Na‘e tāmate‘i ‘e hona foha lahi tahá ‘a hono tokoua tonuhiá, pea ‘i he faai atu ‘a e taimí na‘e pule‘i ‘e he anga-fakamālohí mo e siokitá ‘a e fāmili ‘o e tangatá. (Sēn. 4:8; 6:11-13) Kae kehe, na‘e ‘i ai ‘a e founga ‘a Sihova ke fakahaofi ai ‘a e kotoa ‘o e fānau ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ‘oku nau loto ke tauhi kiate iá. (Sione 6:38-40, 57, 58) ‘I ho‘o ako lahi ange fekau‘aki mo e lahi ‘o e kātaki mo e ‘ofa ‘a Sihová, ko ho‘o ‘ofa kiate iá ngalingali ‘e tupulaki. Te ke loto ai ke taliteke‘i ‘a e ‘alunga na‘e fili ‘e ‘Ātama mo ‘Iví pea fakatapui kia Sihova.

Founga ‘e lava ke ke iku‘i ai ‘a e ngaahi pole ko ení

(Sio ki he palakalafi 9-10) *

10. Ko e hā ‘e lava ke tokoni ai ‘a e fakalaulauloto ki he Saame 19:7 ki ho‘o tauhi kia Sihová?

10 Hokohoko atu ke ako fekau‘aki mo Sihova. Ko e lahi ange ho‘o ako fekau‘aki mo Sihová, ko e lahi ange ia ho‘o loto-ma‘u ‘e lava ke ke lavame‘a ‘i ho‘o tauhi kiate iá. Ko Avery, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “Na‘á ku ma‘u ‘a e loto-ma‘u ‘i he lau mo fakalaulauloto fekau‘aki mo e tala‘ofa ‘oku ma‘u ‘i he Saame 19:7.” (Lau.) ‘I he sio ‘a Avery ki hono fakahoko ‘e Sihova ‘a e tala‘ofa ko iá, na‘e tupu ‘o toe mālohi ange ‘ene ‘ofa ki he ‘Otuá. Ko e ‘ofá ‘oku ‘ikai ngata pē ‘ene langa hake ‘a e loto-ma‘ú ka ‘okú ne toe tokoni‘i kitautolu ke tau tokangataha kia Sihova mo e me‘a ‘okú ne fiema‘ú. Ko Hannah, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “Fakafou ‘i he‘eku lau Tohi Tapu mo e ako fakafo‘ituituí, na‘á ku ‘ilo‘i ai ‘i he taimi ‘oku ou fakamamahi‘i ai aú, ‘oku ou fakamamahi‘i foki ai mo Sihova.” (1 Pita 5:7) Na‘e hoko ‘a Hannah ko ha ‘tokotaha fai ki he folofola ‘a e ‘Otua.’ (Sēm. 1:22) Ko e hā hono olá? ‘Okú ne pehē: “‘I he‘eku sio ki he ‘aonga kiate au ‘o e talangofua kia Sihová, na‘á ku fakatupulekina ai ha ‘ofa mālohi kiate ia. ‘I he taimi ní ‘oku ou fakapapau‘i ‘e tataki ma‘u pē au ‘e Sihova ‘i he taimi ‘oku ou fiema‘u ai ‘ene tokoní.” Na‘e malava ke iku‘i ‘e Hannah ‘ene holi mālohi ke fakamamahi‘i ‘a ia tonú. Na‘á ne fakatapui kia Sihova pea papitaiso.

(Sio ki he palakalafi 11) *

11. Ko e hā na‘e fai ‘e Vanessa ke ma‘u ai ha ngaahi kaungāme‘a leleí, pea ko e hā ‘e lava ke tau ako mei hení?

11 Fili fakapotopoto ho ngaahi kaungāme‘á. Ko Vanessa, na‘e lave ki ai ki mu‘á, na‘e faai atu pē ‘o ne ‘ilo‘i ko hono kaume‘á na‘á ne ta‘ofi ia mei he tauhi kia Sihová. Ko ia na‘á ne fakangata ‘a e kaungāme‘a ko iá. Ka na‘e fai ‘e Vanessa ‘a e me‘a lahi ange. Na‘á ne ngāue mālohi ke ma‘u ha ngaahi kaungāme‘a fo‘ou, ‘i loto ‘i he fakataha‘angá. ‘Okú ne pehē na‘e tokoni‘i ia ‘e he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Noa mo hono fāmilí. “Na‘e takatakai‘i kinautolu ‘e he kakai na‘e ‘ikai te nau ‘ofa kia Sihova,” ko ‘ene leá ia, “ka na‘a nau feohi lelei pē ‘iate kinautolu.” Hili ‘ene papitaisó, na‘á ne hoko ko ha tāimu‘a. ‘Okú ne pehē ‘i he taimí ni, “Kuo tokoni eni kiate au ke ma‘u ai ha ngaahi kaungāme‘a lelei ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he‘eku fakataha‘angá kae pehē foki ki he ngaahi fakataha‘anga kehé.” Te ke lava foki mo koe ‘o ma‘u ha ngaahi kaungāme‘a lelei ‘i ho‘o kau ‘i he lahi taha te ke ala lavá ki he ngāue kuo vahe‘i mai ‘e Sihova ke tau faí.​—Māt. 24:14.

(Sio ki he palakalafi 12-15) *

12. Ko e hā ‘a e fa‘ahinga manavahē na‘e ‘ikai ma‘u ‘e ‘Ātama mo ‘Iví, pea ko e hā hono olá?

12 Ma‘u ha vakai mafamafatatau ki he manavaheé. ‘Oku ‘i ai ‘a e fa‘ahinga manavahē ‘e ni‘ihi ‘oku lelei kiate kitautolu. Ko e fakatātaá, ‘oku fiema‘u ke tau ma‘u ‘a e manavahē totonu ki hano ta‘efakahōifua‘i ‘a Sihova. (Saame 111:10) Kapau na‘e fakatupulekina ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e fa‘ahinga manavahē ko iá, na‘e ‘ikai nai ke na angatu‘u kia Sihova. Ka na‘á na angatu‘u. Hili ‘ena fai peheé, na‘e ‘ā hona matá ‘o na lāu‘ilo kakato ki he‘ena faiangahalá. Ko e me‘a pē na‘e lava ke na tuku atu ki he‘ena fānaú ko e angahala mo e mate. Koe‘uhi na‘e lava ke na sio, pe mahino‘i hona tu‘ungá, na‘á na hoko ‘o mā ‘i he‘ena telefuá peá na ‘ai hona vala.​—Sēn. 3:7, 21.

13-14. (a) ‘I he fehoanaki mo e 1 Pita 3:21, ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke ‘oua te tau mate manavahē ‘i he maté? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘oku tau ma‘u ke ‘ofa ai kia Sihová?

13 Lolotonga ‘oku fiema‘u ke tau ma‘u ‘a e manavahē totonu kia Sihova, ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke tau mate manavahē ‘i he maté. Na‘e ‘ai ‘e Sihova ha founga ke tau ma‘u ai ‘a e mo‘ui ta‘engatá. Kapau ‘oku tau fai ha angahala kae fakatomala loto-mo‘oni, ‘e fakamolemole‘i ‘e Sihova ‘etau ngaahi fehālaakí. Te ne fakamolemole‘i kitautolu koe‘uhi ko ‘etau tui ki he feilaulau huhu‘i ‘a hono ‘Aló. Ko e founga tefito ‘oku tau fakahāhā ai ‘etau tuí ko ‘etau fakatapui ‘etau mo‘uí ki he ‘Otuá pea papitaiso.​—Lau ‘a e 1 Pita 3:21.

14 ‘Oku tau ma‘u ‘a e ngaahi ‘uhinga lahi ke ‘ofa ai kia Sihova. ‘Oku ‘ikai ngata pē ‘i he‘ene tokonaki mai ‘a e ngaahi me‘a lelei ‘oku tau fiefia ai ‘i he ‘aho taki taha ka ‘okú ne toe ako‘i mai ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo ia tonu mo ‘ene ngaahi taumu‘á. (Sione 8:31, 32) Kuó ne ‘omai mo e fakataha‘anga Kalisitiané ke ne tataki mo poupou‘i kitautolu. ‘Okú ne tokoni ke fua ‘etau kavengá he taimí ni, pea ‘okú ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e ‘amanaki ‘o e mo‘ui ta‘engata ‘i he ngaahi tu‘unga haohaoa ‘i he kaha‘ú. (Saame 68:19; Fkh. 21:3, 4) ‘I he‘etau fakalaulauloto ki he lahi ‘o e me‘a kuo ‘osi fai ‘e Sihova ke fakahaa‘i mai ‘aki ‘ene ‘ofa ‘iate kitautolú, ‘oku tohoaki‘i ai kitautolu ke ‘ofa kiate ia. Pea ‘i he‘etau ‘ofa kia Sihová, ‘oku tau ma‘u ai ha vakai mafamafatatau ki he manavaheé. ‘Oku tau manavahē ‘i hono fakalotomamahi‘i ‘a e Tokotaha kuo tau hoko ‘o ‘ofa lahi taha aí.

15. Na‘e anga-fēfē hono iku‘i ‘e Makayla ‘ene manavahē ki hano fai ha fehālaakí?

15 Ko Makayla, na‘e lave ki ai ki mu‘á, na‘á ne iku‘i ‘ene manavahē ki hano fai ha fehālaakí ‘i he taimi na‘á ne mahino‘i ai ‘a e lahi ‘o e fakamolemole ‘a Sihová. “Na‘á ku ‘ilo‘i ‘oku tau ta‘ehaohaoa kotoa pea te tau fai ‘a e ngaahi fehālaaki. Ka na‘á ku toe mahino‘i ‘oku ‘ofa ‘a Sihova ‘iate kitautolu pea te ne fakamolemole‘i kitautolu ‘o makatu‘unga ‘i he huhu‘í.” Ko ‘ene ‘ofa kia Sihová na‘á ne ue‘i ia ke ne fakatapui kiate ia pea papitaiso.

(Sio ki he palakalafi 16) *

16. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘a Miles ke iku‘i ‘ene manavahē ki he fakafepakí?

16 Ko Miles, na‘á ne ilifia na‘a fakafepaki‘i ‘e he‘ene fa‘eé ‘ene fili ke papitaisó, na‘á ne kumi tokoni ki ha ‘ovasia sēketi. “Na‘á ne tupu hake foki mo ia ‘i ha ‘api māvahevahe fakalotu,” ko e lau ia ‘a Miles. “Na‘á ne tokoni‘i au ke u fakakaukau ki he me‘a ‘e lava ke u lea‘aki ke fakatuipau‘i ‘eku fa‘eé ko ‘eku fili pē ‘a‘aku ke papitaisó pea na‘e ‘ikai fakamālohi‘i au ‘e he‘eku tamaí ke fai pehē.” Na‘e ‘ikai fiefia ‘a e fa‘ē ‘a Miles ‘i he‘ene filí. Faifai atu pē, na‘á ne hiki mei hono ‘apí, ka na‘á ne pipiki ki he‘ene filí. “Ko e ako fekau‘aki mo e ngaahi me‘a lelei kuo fai ‘e Sihova ma‘akú na‘e maongo ia ki hoku lotó,” ko ‘ene leá ia. “‘I he‘eku fakakaukau loloto fekau‘aki mo e feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú, na‘á ku ‘ilo‘i ai ‘a e lahi ‘o e ‘ofa ‘a Sihova ‘iate aú. Ko e fakakaukau ko iá na‘á ne ue‘i au ke u fakatapui kia Sihova pea papitaisó.”

PIPIKI KI HO‘O FILÍ

‘E lava ke tau fakahāhā ‘oku tau hounga‘ia ‘i he me‘a kuo fai ‘e Sihova ma‘atautolú (Sio ki he palakalafi 17)

17. Ko e hā ‘a e faingamālie ‘oku tau ma‘ú?

17 ‘I he kai ‘e ‘Ivi ‘a e fua‘i‘akau mei he fu‘u ‘akau ‘i ‘Ītení, na‘á ne taliteke‘i ai ‘ene Tamaí. ‘I he kau fakataha ‘a ‘Ātama mo iá, na‘á ne fakahaa‘i ai ‘a e ‘ikai ha‘ane hounga‘ia ‘i he lelei kotoa na‘e fai ‘e Sihova ma‘aná. ‘Oku tau ma‘u kotoa ‘a e faingamālie ke fakahāhā ‘a e lahi ‘o ‘etau fehi‘a ‘i he fili na‘e fai ‘e ‘Ātama mo ‘Iví. ‘I he hoko ‘o papitaisó, ‘oku tau fakahāhā ai kia Sihova ‘oku tau tui ‘okú ne ma‘u ‘a e mafai ke fokotu‘u mai ‘a e tu‘unga ki he me‘a ‘oku tonú mo e me‘a ‘oku halá. ‘Oku tau fakamo‘oni‘i ai ‘oku tau ‘ofa ki he‘etau Tamaí pea falala kiate ia.

18. ‘E lava fēfē ke ke lavame‘a ‘i ho‘o tauhi kia Sihová?

18 Ko e pole ‘oku tau fehangahangai mo ia ‘i he hili ‘etau papitaisó ko e mo‘ui ‘i he ‘aho taki taha ‘o fehoanaki mo e ngaahi tu‘unga ‘a Sihová, ‘o ‘ikai ko ha‘atautolú. Ko e kakai ‘e laui miliona ‘oku nau mo‘ui‘aki ‘a e founga ko iá ‘i he ta‘u taki taha. ‘E lava ke ke hangē ko kinautolú kapau te ke hokohoko atu ke fakaloloto‘i ‘a ho‘o mahino‘i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá, ‘a e Tohi Tapú; feohi tu‘uma‘u mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné; pea vahevahe faivelenga atu ‘a e me‘a kuó ke ako fekau‘aki mo ho‘o Tamai ‘ofá. (Hep. 10:24, 25) ‘I ho‘o fai ‘a e ngaahi filí, fanongo ki he fale‘i ‘oku ‘oatu ‘e Sihova kiate koe fakafou ‘i he‘ene Folofolá mo ‘ene kautahá. (‘Ai. 30:21) Pea ko e me‘a kotoa ‘okú ke faí ‘e lavame‘a.​—Pal. 16:3, 20.

19. Ko e hā ‘oku totonu ke ke hokohoko atu ke fakakaukau ki aí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

19 ‘I ho‘o hokohoko atu ke fakakaukau ki he lahi ‘a ho‘o ma‘u ‘aonga mei he tataki ‘a Sihová, ko ho‘o ‘ofa kiate iá mo ‘ene ngaahi tu‘ungá ‘e tupulaki. Pea he‘ikai ha me‘a ‘e tu‘uaki atu ‘e Sētane ‘e lava ke ne tohoaki‘i mama‘o koe mei he tauhi kia Sihová. Sioloto atu kiate koe ‘i he hili ha ta‘u ‘e laui afe mei heni. Te ke toe sio mai ai ki ho‘o fili ko eni ke papitaisó ko e fili lelei taha ia na‘e faifai ange peá ke faí!

HIVA 27 Kau mo Sihova!

^ pal. 5 Ko e fili mahu‘inga taha te ke faifai ange ‘o faí pe te ke papitaiso pe ‘ikai. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ‘a e fili ko iá? ‘E tali ‘i he kupu ko ení ‘a e fehu‘i ko iá. ‘E toe tokoni foki ia ki he fa‘ahinga ‘oku nau fakakaukau ke nau papitaisó ke iku‘i ‘a e ngaahi pole ‘okú ne ta‘ofi nai kinautolu mei he fai peheé.

^ pal. 56 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Loto-ma‘u: Manavasi‘i ha ki‘i talavou ke tali.

^ pal. 58 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Kaume‘a: Fakamā‘ia ha ki‘i finemui Fakamo‘oni ‘oku feohi kovi ‘i he‘ene sio ki hono kaungā-Fakamo‘oní.

^ pal. 60 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fai ha fehālaaki: ‘I hono tu‘usi hono tuonga‘ané pea mavahe mei ‘apí, na‘e hoha‘a ‘a e ki‘i ta‘ahiné na‘á ne fai mo ia ha fehālaaki.

^ pal. 62 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fakafepaki: Manavasi‘i ha ki‘i tamasi‘i ke lotu ‘i he ‘i ai ‘ene fa‘ē ta‘etuí.

^ pal. 65 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Loto-ma‘u: Fakalelei‘i ‘e ha ki‘i talavou ‘ene ako fakafo‘ituituí.

^ pal. 67 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Kaume‘a: Ako ha ki‘i finemui Fakamo‘oni ke laukau‘aki ‘a e hoko ko ha Fakamo‘oní.

^ pal. 69 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fai ha fehālaaki: ‘Ai ‘e ha ki‘i finemui ‘a e mo‘oní ko ‘ene me‘a peá ne papitaiso.

^ pal. 71 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fakafepaki: Fakamatala‘i loto-to‘a ‘e ha ki‘i talavou ‘ene tuí ki he‘ene fa‘ē ta‘etuí.