Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

XCHANOBIL 10

«¿Kʼusi tsmakun sventa chkichʼ voʼ?»

«¿Kʼusi tsmakun sventa chkichʼ voʼ?»

«Yalik batel ti bu oy voʼ li Felipe xchiʼuk li kapon vinike; vaʼun akʼbat yichʼ voʼ» (ECH. 8:38).

KʼEJOJ 52 Kakʼ jkuxlejaltik ta stojolal Dios

LI KʼUSI TA JCHANTIKE *

1. ¿Kʼusitik kʼot ta pasel ta skoj li kʼusi kʼot ta nopel yuʼun li Adan xchiʼuk Evae?

¿BUCHʼU stakʼ xal xanaʼ li kʼusi lek xchiʼuk li kʼusi chopole? Li Adan xchiʼuk Evae muʼyuk la spat yoʼontonik ta stojolal Jeova mi jaʼuk li ta smantaltake. ¿Kʼuxi laj yakʼik ta ilel taje? Jaʼo kʼalal la slobeik sat li jtekʼ teʼ ti chakʼ ta naʼel li kʼusi lek xchiʼuk li kʼusi chopole. Ta melel, la snop stukik li kʼusi xuʼ spasik xchiʼuk li kʼusi mu stakʼe (Gén. 3:22). ¿Mi la stabeik sbalil ti jech la spasike? Muʼyuk, yuʼun chʼabal xa lek x-ilatik yuʼun li Jeovae xchiʼuk chʼay yuʼunik li kuxlejal ta sbatel osile. Maʼuk noʼox, li yalab xnichʼnabik eke la xkuchik li mulil xchiʼuk li lajelale (Rom. 5:12). Li kʼusi kʼot ta nopel yuʼunike jaʼ noʼox yakʼoj talel vokolil.

Kʼalal la xchan ta sventa Jesus li kapon vinik ta Etiopiae, ta anil laj yichʼ voʼ. (Kʼelo parafo 2, 3).

2, 3. 1) ¿Kʼusi la spas li kapon vinik kʼalal cholbat mantal yuʼun li Felipee? 2) ¿Kʼusitik ta jkʼupintik kʼalal chkichʼtik voʼe? 3) ¿Kʼusi sjakʼobiltak ta jkʼelbetik batel skʼoplal?

2 Jelel tajek kʼusi la spas li kapon vinik kʼalal cholbat mantal yuʼun li Felipee. Ta skoj ti tskʼan tstojbe ta vokol Jeova xchiʼuk Jesus li kʼusi spasojik ta stojolale, laj yichʼ voʼ ta anil (Ech. 8:34-38). Li voʼotik eke, ¿kʼuxi xuʼ xkakʼbetik yil Jeova xchiʼuk Jesus ti ta jtojbetik ta vokol li kʼusi spasojik ta jtojolaltike? Jaʼ mi chkakʼbe jkuxlejaltik li Diose xchiʼuk mi chkichʼtik voʼ jech kʼuchaʼal la spas li kapon vinike. Jech xtok, te chkakʼbetik yil Jeova ti jpatoj koʼontontik ta stojolale xchiʼuk ti jaʼ noʼox stuk xuʼ xal li kʼusi lek xchiʼuk li kʼusi chopole.

3 Nopo noʼox avaʼi li kʼusitik ta jkʼupintik kʼalal chijtun ta stojolal Jeovae. Baʼyel, xuʼ van xakʼbutik yan velta skotol li kʼusi chʼay yuʼunik li Adan xchiʼuk Evae, jech kʼuchaʼal li kuxlejal sbatel osile. Yan xtoke, jaʼ ti chchʼay jmultik Jeova xchiʼuk chakʼ ti sakuk jol koʼontontik mi chkakʼ xchʼunel koʼontontik ta stojolal li Xnichʼone (Mat. 20:28; Ech. 10:43). Jech xtok, chakʼ ti teuk jkʼoplaltik li ta yutsʼ yalal Jeova ti jaʼik li yajtuneltak ti lek chile xchiʼuk ti oy kʼusi lek smalaojik ta jelavele (Juan 10:14-16; Rom. 8:20, 21). Akʼo mi melel skotol li kʼusitik laj kalbetik skʼoplale, junantik li buchʼutik xojtikinik xa li Jeovae te-o xnopetik mi tspasik li kʼusi la spas li kapon vinike. ¿Kʼusitik chmakatik ta be yoʼ mu xichʼik voʼe? Xchiʼuk ¿kʼuxi xuʼ stsalik komel?

¿KʼUSI CHMAKATIK-O JUNANTIK YOʼ MU XICHʼIK VOʼE?

Li kʼusitik skʼan stsalik junantik yoʼ xichʼik voʼe.

Kʼalal mu xijtojob chkaʼi jbatike. (Kʼelo parafo 4, 5). *

4, 5. ¿Kʼusi vokolil la snuptanik li Averi xchiʼuk Hannahe?

4 Kʼalal mu xijtojob chkaʼi jbatike. Jun kerem ti Averi sbie mu xkʼot ta nopel yuʼun mi chichʼ voʼ. Li stot smeʼe jaʼik stestigotak Jeova. Li stote ojtikinbil ti lek snaʼ spas yabtel kʼuchaʼal totil xchiʼuk mol ta tsobobbaile. Pe xi chal li Averie: «La jnop ti muʼyuk lek ta jpas kabtel jech kʼuchaʼal tspas li jtote». La snop xtok ti mu xkʼel yuʼun li kʼusitik xuʼ sbain ta mas jelavele. Xi to chal kaʼitike: «Mu spas kuʼun chkaʼi mi xalbeikun ti akʼo jpas orasion ta yeloval krixchanoetike, ti jelubtas junuk mantale o ti jlokʼes li grupo ta cholmantale».

5 Li Hannah ti 18 sjabilale mu noʼox xnop yuʼun ek mi chichʼ voʼ. Li stuke ta mantal xa onoʼox chʼi talel yuʼun jaʼ stestigotak Jeova li yutsʼ yalale, akʼo mi jech, solel muʼyuk sbalil chaʼi sba xchiʼuk tsnop ti mu spas yuʼun li smantaltak Jeovae. Bakʼintike, chopol kʼusi tspasbe sba ta skoj ti muʼyuk lek chaʼi sbae, vaʼun mas to vokol chaʼi sventa xichʼ voʼ. Xi chale: «Muʼyuk buchʼu laj kalbe li kʼusi ta jpasbe jbae, mi jaʼuk laj kalbe li jtot jmeʼe. La jnop ti muʼyuk xa lek chilun-o Jeova ta skoj taje».

Li buchʼutik chkamigointike. (Kʼelo parafo 6). *

6. ¿Kʼu yuʼun mu toʼox xnop yuʼun mi chichʼ voʼ li Vanessae?

6 Li buchʼutik chkamigointike. Xi chvul ta sjol li Vanessa ti 22 sjabilale: «Oy toʼox jun jlekil amiga ti lajuneb jabil laj kojtikine». Pe li yamiga taje muʼyuk oy ta yoʼonton li kʼusi xchʼunoj Vanessae xchiʼuk muʼyuk chtijbat yoʼonton sventa xichʼ voʼe. Xi to chale: «Vokol tajek chkaʼi ti jsaʼ kamigotake, jaʼ yuʼun chixiʼ mi mu xa jta yan kamiga mi laj kikta komele».

Kʼalal chijxiʼ mi jpastik junuk tsatsal mulile. (Kʼelo parafo 7). *

7. ¿Kʼusi toʼox chiʼta li Makaylae, xchiʼuk kʼu yuʼun jech chaʼi sba?

7 Kʼalal chijxiʼ mi jpastik junuk tsatsal mulile. Jun tseb ti Makayla sbie voʼob sjabilal yichʼoj kʼalal lokʼ ta tsobobbail li sbankile. Kʼalal jelav kʼuuk sjalile, laj yakʼ venta ti kʼux tajek chaʼi stot smeʼ ta skoj li kʼusi la spas li sbankile. Xi chal kaʼitike: «Chixiʼ chkichʼ voʼ, ti jpas jmule, vaʼun ti xkichʼ lokʼesel ta tsobobbaile xchiʼuk ti xkakʼbe mas svokol li jtot jmeʼe».

Kʼalal chijxiʼ mi xkichʼtik kontrainele. (Kʼelo parafo 8). *

8. ¿Kʼusi toʼox chiʼo yuʼun li Milese?

8 Kʼalal chijxiʼ mi xkichʼtik kontrainele. Kalbetik skʼoplal jun kerem ti Miles sbie. Li stot xchiʼuk xchaʼmeʼe jaʼik stestigotak Jeova, pe li smeʼe maʼuk. Xi chal kaʼitik li Milese: «Jmoj linaki xchiʼuk jmeʼ 18 jabil. Pe mu x-albe kuʼun ti ta jkʼan chkichʼ voʼe, yuʼun jaʼ chvul ta jol li kʼusi la spasbe jtot kʼalal och ta stestigo Jeovae. Jaʼ yuʼun chixiʼ mi xakʼbun jvokol ek».

¿KʼUXI XUʼ XATSAL LI KʼUSI TSMAKOTE?

9. ¿Kʼusi van xuʼ xkʼot ta pasel mi laj avakʼ venta ti oy tajek smalael yuʼun li Jeovae xchiʼuk ti snaʼ xkʼanvane?

9 Ta skoj ti jutuk tajek skʼanojik Jeova li Adan xchiʼuk Evae, muʼyuk xa la xchʼunbeik smantal. Akʼo mi jech la spasik, li Jeovae laj yakʼ ti xkuxiik to batel yoʼ xil yalab xnichʼnabik xchiʼuk ti snop stukik kʼuxi tstsʼitesike. Ta melel, toj chopol kʼusi kʼot ta pasel ta skoj li kʼusi la spasik li Adan xchiʼuk Evae, yuʼun te vinaj ti muʼyuk xchʼulelike. Li sbankilal keremike la smil li yitsʼine, jech xtok ta kʼunkʼun lik sokuk batel li krixchanoetike xchiʼuk lik spasik li kʼusi tskʼan stukike (Gén. 4:8; 6:11-13). ¿Mi te noʼox van tsʼijil kom li Jeovae? Moʼoj, oy kʼusi la xchapan sventa skoltabe snitilulal li baʼyel jtot jmeʼtik ti tskʼan chtunik ta stojolale (Juan 6:38-40, 57, 58). ¿Mi mu jechuk chavil ti oy tajek smalael yuʼun li Jeovae xchiʼuk ti snaʼ xkʼanvane? Mi laj achan batel mas ta sventa li stalelale, xuʼ van chlik akʼan mas li Jtotik Jeovae xchiʼuk ch-ayan ta avoʼonton ti xavakʼbe akuxlejale. Vaʼun muʼyuk jech chkʼot ta atojolal li kʼusi chopol la spasik li Adan xchiʼuk Evae.

¿Kʼuxi xuʼ xatsal li kʼusitik tsmakote?

(Kʼelo parafo 9, 10). *

10. Mi laj anopbe skʼoplal li kʼusi chal Salmo 19:7, ¿kʼu yuʼun xuʼ skoltaot sventa xatun ta stojolal li Jeovae?

10 Ojtikino mas li Jeovae. Kʼalal jech chapase, te chavil atuk ti xuʼ xatun ta stojolale. Xi chal kaʼitik li Averie: «Jaʼ to te la jchʼun ti xuʼ xitun ta stojolal Jeova kʼalal la jchan lek xchiʼuk la jnopbe skʼoplal li Salmo 19:7» (kʼelo). Li Averie lik skʼan mas Jeova kʼalal laj yil stuk ti melel li kʼusi chal li salmoe. Mi jkʼanojtik li Jeovae, maʼuk noʼox chakʼ jchʼuntik ti xuʼ xijtun ta stojolale, yuʼun tskoltautik xtok yoʼ jaʼuk jpastik li kʼusi lek chile. Xi chalbutik ek li Hannahe: «Toj ep sbalil la jtabe kʼalal la jchan Jvivliae xchiʼuk kʼalal la jsabe lek smelolale, yuʼun te laj kakʼ venta ti chkakʼbe svokol Jeova kʼalal chopol kʼusi ta jpasbe jbae» (1 Ped. 5:7). Li Hannahe laj yakʼ persa sventa xchʼun li kʼusi chal li Skʼop Diose (Sant. 1:22). ¿Mi oy sbalil ti jech la spase? Xi chalbutike: «Kʼalal laj kakʼ venta ti oy sbalil ti jchʼunbetik smantal li Jeovae, lik tsanuk mas li kʼanelal kuʼun ta stojolale. Avie jpatoj xa lek koʼonton ti xuʼ skoltaun kʼalal chtun kuʼune». Li Hannahe muʼyuk xa kʼusi chopol tspasbe sba, laj yakʼbe xkuxlejal li Jeovae xchiʼuk laj yichʼ voʼ.

(Kʼelo parafo 11). *

11. 1) ¿Kʼusi la spas Vanessa yoʼ sta slekil amigotake? 2) ¿Kʼusi chakʼ jchantik li sloʼil Vanessae?

11 Tʼujo lek li avamigotake. Li Vanessa laj kalbetik skʼoplal lek to jlikele laj yakʼ venta ta tsʼakal ti jaʼ chmakat ta be yuʼun yamiga yoʼ xtun ta stojolal Jeovae. Jaʼ yuʼun, laj yikta komel xchiʼuk laj yakʼ yipal yoʼ saʼ yan yamigotak li ta tsobobbaile. Li Vanessae chal ti jaʼ koltaat li slekil kʼelobil laj yakʼik ta ilel li Noe xchiʼuk yutsʼ yalale, xi chale: «Jaʼo kuxiik kʼalal noj ta krixchanoetik ti muʼyuk chtunik ta stojolal Jeovae, pe jun noʼox yoʼontonik: yuʼun lek chchiʼin sbaik ta loʼil li ta yutsʼ yalale». Kʼalal oy xa ox kʼuk sjalil yichʼoj voʼe, och ta prekursora. Xi yelan chal sloʼile: «Taje jaʼ skoltaojun yoʼ jta lek kamigotak li ta jtsobobbaile xchiʼuk li ta yantike». Mi chavakʼ persa chalokʼ ta cholmantal jech kʼuchaʼal tskʼan li Jeovae, jaʼ me tskoltaot sventa xata alekil amigotak (Mat. 24:14).

(Kʼelo parafo 12-15). *

12. ¿Kʼusi muʼyuk la xiʼtaik li Adan xchiʼuk Evae, xchiʼuk kʼusi kʼot ta pasel?

12 Tsalo li kʼusi chaxiʼoe, pe xiʼtao me li Diose. Mu skotoluk velta chopol kʼalal oy kʼusi ta jxiʼtatike. Kalbetik junuk skʼelobil. Lek kʼalal chijxiʼutik spasel li kʼusi chopol chil Jeovae (Sal. 111:10). Ti xiʼikuk ta spasel kʼusi chopol li Adan xchiʼuk Evae muʼyuk la stoy sbaik ti jechuke. Pe mu jechuk la spasik, yuʼun kʼalal la stoy sbaike «ta ora ijam satic», jaʼ xkaltik, laj yaʼibeik smelolal ti la saʼ smulike. Ta melel, jaʼ noʼox la sjelubtasbe yalab xnichʼnabik li mulil xchiʼuk lajelale. Ta skoj ti laj yilik o laj yaʼibeik smelolal ti la stoy sbaik ta stojolal li Jeovae, lik kʼexavikuk ta skoj ti tʼanalike xchiʼuk la saʼ kʼusi xpix-o sbaik (Gén. 3:7, 21).

13, 14. 1) Jech kʼuchaʼal chal 1 Pedro 3:21, ¿kʼu yuʼun mu stakʼ jxiʼtatik li lajelale? 2) ¿Kʼusitik srasonal oy kuʼuntik yoʼ jkʼantik li Jeovae?

13 Kʼuchaʼal chkiltike maʼuk chopol kʼalal chijxiʼ spasel li kʼusi chopol chil Jeovae, li kʼusi mu stakʼ jxiʼtatike jaʼ li lajelale. ¿Kʼu yuʼun? Yuʼun li Jtotik ta vinajele yakʼojbutik xa xpoxil yoʼ xuʼuk xijkuxi ta sbatel osile. Mi ta jsutes koʼontontik ta melel kʼalal ta jsaʼ jmultike, chakʼutik ta perton mi oy xchʼunel koʼontontik li ta pojelal laj yakʼ Xnichʼone. ¿Kʼuxi van chkakʼtik ta ilel ti oy xchʼunel koʼontontik li ta pojelale? Jaʼ mi chkakʼbe jkuxlejaltik xchiʼuk mi chkichʼtik voʼe (kʼelo 1 Pedro 3:21).

14 Li Jeovae maʼuk noʼox chakʼbutik jujun kʼakʼal li kʼusitik lekike, yuʼun chakʼ jnaʼtik xtok li kʼusi melel ta stojolale xchiʼuk li kʼusi oy ta yoʼonton tspase. Jech oxal, mu xuʼ xkaltik ti mu sta-o ti jkʼantike (Juan 8:31, 32). Yakʼoj xtok bu xuʼ jtsob jbatik sventa sbeiltasutik xchiʼuk skoltautik. Maʼuk noʼox, yuʼun tskoltautik kʼalal oy kʼusi tsots ta jnuptantike xchiʼuk chalbutik ti xuʼ jtatik jun kʼupil sba kuxlejal ta sbatel osil ta mas jelavele (Sal. 68:19; Apok. 21:3, 4). Kʼalal ta jnopbetik skʼoplal skotol li kʼusi spasoj Jeova yoʼ xakʼbutik ta ilel ti skʼanojutike, chlik jkʼantik mas xchiʼuk chijxiʼ mi jyayijesbetik yoʼontone. Taje jaʼ me li kʼusi stakʼ jxiʼtatike.

15. Li Makaylae, ¿kʼuxi tsal yuʼun li xiʼel ta spasel junuk tsatsal mulil ti chopol chil li Jeovae?

15 Li Makaylae tsal onoʼox yuʼun li xiʼel ta spasel junuk tsatsal mulil ti chopol chil li Jeovae. ¿Kʼuxi pas yuʼun? Jaʼ ti laj yaʼibe smelolal ti ch-akʼvan ta perton li Jeovae. Xi chale: «Laj kakʼ venta ti chijtsʼuj onoʼox ta mulil ta skoj ti jpasmulilutike. Pe laj kaʼibe smelolal ti skʼanojutik li Jeovae xchiʼuk ti xuʼ chakʼutik ta perton koliyal li pojelale». Ta skoj ti skʼanoj Jeova li Makaylae, jaʼ tijbat-o yoʼonton sventa xakʼbe xkuxlejal xchiʼuk ti xichʼ voʼe.

(Kʼelo parafo 16). *

16. ¿Kʼusi koltaat-o Miles sventa mu xiʼta li kontrainele?

16 Li Miles ti chiʼ toʼox mi x-akʼbat svokol yuʼun smeʼ mi laj yichʼ voʼe, la skʼanbe koltael jun jkʼelvanej ta sirkuito. Xi chal kaʼitike: «Li jkʼelvanej ta sirkuitoe jaʼ jech la snuptan kʼuchaʼal voʼone, yuʼun maʼuk stestigo Jeova li smeʼe. La skoltaun yoʼ jnaʼuk kʼuxi xuʼ xkalbe smelolal jmeʼ ti voʼon la jnop jtuk ti ta jkʼan chkichʼ voʼe xchiʼuk ti maʼuk la sujun li jtote». Muʼyuk onoʼox bu lek laj yaʼi li smeʼe. Ta mas tsʼakale, li Milese lokʼ batel ta sna smeʼ sventa xichʼ voʼ. Xi to chale: «Kʼalal laj kil ti ep kʼusitik lekik spasoj ta jtojolal li Jeovae, jaʼ la stijbun koʼonton yoʼ xkojtikin mas. Kʼalal la jnopbe skʼoplal li pojelal laj yakʼ Jesuse, te laj kakʼ venta ti solel skʼanojun li Jeovae. Taje jaʼ la stijbun koʼonton yoʼ xkakʼbe jkuxlejal xchiʼuk ti xkichʼ voʼe».

PASO LI KʼUSI LAJ AVALBE JEOVAE

Xuʼ me xkakʼtik ta ilel ti ep sbalil chkiltik li kʼusi spasoj ta jtojolaltik li Jeovae. (Kʼelo parafo 17).

17. ¿Kʼusi xuʼ xkakʼtik ta ilel jkotoltik?

17 ¿Kʼusi laj yakʼ ta ilel Eva kʼalal la slobe sat li jpets teʼ ta nichimaltik Edene? Jaʼ ti la spʼaj li Stot ta vinajele. Kʼalal jech la spas li Adan eke, xkoʼolaj ti xi laj yale: «Muʼyuk ep sbalil li kʼusi spasoj ta jtojolal li Jeovae». Xuʼ me xkakʼtik ta ilel jkotoltik ti chopol tajek chkiltik li kʼusi kʼot ta nopel yuʼunike. Kʼalal chkichʼtik voʼe, te chkakʼtik ta ilel ti jaʼ noʼox Jeova oy ta sba yalel li kʼusi lek xchiʼuk li kʼusi chopole. Chkakʼbetik yil xtok ti jkʼanojtike xchiʼuk ti jpatoj koʼontontik ta stojolale.

18. ¿Kʼusi skʼan xapas yoʼ lekuk xbat ti kʼu yelan chatun ta stojolal li Jeovae?

18 Mu baluk noʼox ti xkichʼtik voʼe, yuʼun skʼan ti jaʼuk-o jchʼunbetik smantal sil kʼakʼal li Jeovae. Mu kʼunuk ta pasel, pe tspas avuʼun yuʼun jaʼ jech tspasik jujun jabil ta smiyonal xa noʼox krixchanoetik. ¿Kʼusi xuʼ skoltaot? Sabo mas smelolal li kʼusi chal Vivliae, nopuk xavaʼi ti chachiʼin li ermanoetike xchiʼuk ta sjunuluk avoʼonton xavalbe yantik li kʼusi achanoj xa ta stojolal li Atot ta vinajele (Evr. 10:24, 25). Jech xtok, mi oy kʼusi chanop chapase, chikintao li tojobtasel chakʼbot Jeova ta Skʼope xchiʼuk li ta s-organisasione (Is. 30:21). Vaʼun, lek me chbat akuxlejal (Prov. 16:3, 20).

19. ¿Kʼusi skʼan teuk-o ta joltik, xchiʼuk kʼu yuʼun?

19 Mi te-o ta ajol ti ep tajek sbalil li beiltaseletik yuʼun Jeovae, chlik akʼan mas xchiʼuk chakʼuxubinbe li smantaltake. Vaʼun, akʼo mi oy kʼusitik tsbusanbot tal li Satanase, muʼyuk chavikta komel li Jeovae. Mi laj anopbe skʼoplal leʼ bal ta jmil jabil ti kʼuxi laj avichʼ voʼe, xi chavale: «¡Jaʼ li kʼusi mas lek la jpas ta jkuxlejale!».

KʼEJOJ 28 ¿Buchʼu avamigo Jeova?

^ par. 5 Li kʼusi mas tsots skʼoplal skʼan xanope jaʼ mi chakʼan chavichʼ voʼ o mi muʼyuk. ¿Kʼu yuʼun ti toj tsots skʼoplale? Taje jaʼ chalbe skʼoplal li xchanobil liʼe. Li buchʼutik mu snaʼik mi chichʼik voʼe xuʼ xkoltaatik li xchanobil liʼe yoʼ stsalik komel li kʼusitik xuʼ xmakatik ta bee.

^ par. 56 LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Kʼalal mu xijtojob chkaʼi jbatike: Li jun kereme chiʼ ta yakʼel sloʼil.

^ par. 58 LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Kamigotaktik: Li jun tsebal ermanae kʼexav ta stojolal yan ermanaetik kʼalal te xchiʼuk bal jun tseb ti muʼyuk lek stalelale.

^ par. 60 LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Spasel mulil: Kʼalal lokʼ ta tsobobbail sbankil li jun tsebe xchiʼuk ti lokʼ batel ta snaike, och xiʼel ta yoʼonton yuʼun tsnop ti xuʼ van jech spas eke.

^ par. 62 LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Kontrainel: Li jun kereme xiʼem tajek tspas orasion ta yeloval smeʼ ti maʼuk testigoe.

^ par. 65 LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Kʼalal mu xijtojob chkaʼi jbatike: Li jun kereme laj yakʼ persa ti xchanunaj mase.

^ par. 67 LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Kamigotaktik: Li jun tsebal ermanae laj yaʼibe smelolal ti jaʼ jun matanal ti jaʼ stestigo Jeovae.

^ par. 69 LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Spasel mulil: Li jun tsebe kʼot ta yoʼonton li mantale, vaʼun laj yichʼ voʼ.

^ par. 71 LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Kontrainel: Akʼo mi chiʼ li jun kereme, laj onoʼox yalbe smeʼ li kʼusitik xchʼunoje.