Skip to content

Skip to table of contents

VALA TALA FAKAAKO 11

Fanogonogo ke he Leo ha Iehova

Fanogonogo ke he Leo ha Iehova

“Ko e haku a Tama fakahele hanā, . . . kia fanogonogo a mutolu kia ia.”​—MATA. 17:5.

LOLOGO 120 Fanogonogo, Omaoma, ti Monuina

FAKAMAAMAAGA KŪ *

1-2. (a) Matutaki fēfē a Iehova mo e tau tagata? (e) Ko e heigoa ka fakatutala a tautolu he vala tala nei?

KUA fiafia a Iehova ke matutaki mo tautolu. He vahā i tuai, fakaaoga e ia e tau perofeta, tau agelu, mo e haana Tama ko Keriso Iesu ke fakailoa e tau manatu haana ki a tautolu. (Amosa 3:7; Kala. 3:19; Fakakite. 1:1) He vahā nei, matutaki a ia ki a tautolu puhala he haana Kupu ko e Tohi Tapu. Foaki ai e ia ke maeke a tautolu ke iloa haana a manatu mo e maama haana tau puhala.

2 He ha ha a Iesu ke he lalolagi, ne lagatolu e vagahau mai a Iehova he lagi. Kia fakatutala a tautolu ke he mena ne talahau e Iehova he tau magaaho tolu ia, tau mena ka fakaako e tautolu mai he tau kupu haana, mo e puhala kua aoga a tautolu mai he mena ne talahau e ia.

“KO E HAKU A TAMA FAKAHELE A KOE”

3. He totou e tautolu ia Mareko 1:9-11, ko e heigoa ne talahau e Iehova he mogo ne papatiso a Iesu, ti ko e heigoa e tau tala mooli ne fakamooli he tau kupu ia?

3 Ia Mareko 1:9-11, ne fakamau e magaaho fakamua kua vagahau a Iehova mai he lagi. (Totou.) Pehē a ia: “Ko e haku a Tama fakahele a koe, kua fiafia [talia] au kia koe.” Aamotia mooli e loto ha Iesu ke logona e leo he Matua haana ne fakakite e fakaalofa mo e mafanatia ki a ia! Fakamooli he tau kupu ha Iehova e tau tala mooli aoga ne tolu hagaao ki a Iesu. Fakamua, ko Iesu ko e Tama haana. Uaaki, kua fakahele e Iehova e Tama haana. Mo e toluaki, kua talia e Iehova e Tama haana. Onoono takitaha la tautolu ki ai mo e fakamakutu.

4. Ko e heigoa e fakafetuiaga foou ne ha ha ia Iesu mo e Atua he papatisoaga haana?

4 “Ko e haku a Tama . . . a koe.” He tau kupu nei, fakakite e Iehova ko e haana Tama fakahele ko Iesu kua fakatū e fakafetuiaga foou mo Ia. He ha ha a Iesu he lagi, ko ia ko e tama fakaagaaga he Atua. Ka e he papatisoaga haana, ne fakauku he agaaga tapu a ia. He magaaho ia, ne fakakite he Atua ko Iesu ko e Tama fakauku haana mogonei ne amaamanaki ke liu atu ke he lagi ke eke mo Patuiki ne fifili mo e Ekepoa ne Mua he Atua. (Luka 1:31-33; Hepe. 1:8, 9; 2:17) He papatisoaga ha Iesu, ha ha he Matua haana e kakano mitaki ke talahau: “Ko e haku a Tama fakahele a koe.”​—Luka 3:22.

Tupuolaola a tautolu he nava mo e fakamafana (Kikite paratafa 5) *

5. Muitua fēfē e tautolu e fakafifitakiaga ha Iehova he fakakite e fakaalofa mo e taliaaga?

5 “Ko e haku a Tama fakahele a koe.” Ko e fakafifitakiaga ha Iehova he fakakite e fakaalofa mo e taliaaga kua fakamanatu ki a tautolu ke kumi e tau tuaga ke fakamafana e falu. (Ioane 5:20) Tupuolaola a tautolu ka fakakite he tagata ne manamanatu a tautolu ki ai e fakaalofa mo e nava ki a tautolu ke he mena mitaki ne taute e tautolu. Pihia foki, lata e tau matakainaga he fakapotopotoaga mo e magafaoa ke moua e fakaalofa mo e fakamafanaaga ha tautolu. Ka nava e tautolu e falu, fakamalolō e tautolu e tua ha lautolu mo e lagomatai ai ke fekafekau fakamooli ki a Iehova. Lata pauaki e tau matua ke fakamafana e tau fanau ha lautolu. Ka nava fakamooli he tau matua e tau fanau ti fakakite e fakaalofa hofihofi ki a lautolu, kua lagomatai e lautolu e tau fanau ke tupuolaola.

6. Ko e ha kua mauokafua a tautolu ia Iesu Keriso?

6 “Kua fiafia au kia koe.” Fakakite he tau kupu nei kua mauokafua a Iehova to taute fakamooli e Iesu e finagalo he haana Matua. Ha ha ia Iehova e mauokafua pihia he haana Tama, ti maeke foki a tautolu ke mauokafua katoatoa to taute fakamooli e Iesu e tau maveheaga oti ha Iehova. (2 Kori. 1:20) Ka manamanatu a tautolu ke he fakafifitakiaga ha Iesu, kua eketaha fakamalolō a tautolu ke fakaako mai ia ia mo e muitua ke he tau tuagahui haana. He mauokafua pihia a Iehova to matutaki e tau fekafekau oti haana ke fakaako mai he Tama haana.​—1 Pete. 2:21.

“KIA FANOGONOGO A MUTOLU KIA IA”

7. Hagaao ke he Mataio 17:1-5, magaaho fe ne vagahau a Iehova mai he lagi, ti ko e heigoa ne talahau e ia?

7 Totou Mataio 17:1-5. Ko e lagauaaki he vagahau a Iehova mai he lagi ko e magaaho ne ‘fakafaliu’ a Iesu. Uiina e Iesu a Peteru, Iakopo, mo Ioane ke o hake mo ia ke he mouga tokoluga. Ne kitia e lautolu i ai e fakakiteaga ofoofogia. Kua kikila e fofoga ha Iesu mo e hinavake e tau tapulu. Tokoua e tagata ne hukui a Mose mo Elia, ti tutala agataha ki a Iesu hagaao ke he mate mo e liu tu mai haana i mua. Pete “kua fia mohe” e tau aposetolo tokotolu, ne kitia e lautolu e fakakiteaga ofoofogia nei he mogo ne aala katoatoa a lautolu. (Luka 9:29-32) Magaaho ia foki, ne uufitia he aolū kikila a lautolu mo e logona e leo mai he aolū​—ko e leo he Atua! Pihia foki he papatisoaga ha Iesu, ne fakakite e Iehova e taliaaga ke he Tama mo e fakaalofa haana ki a ia he pehē: “Ko e haku a Tama fakahele hanā, kua fiafia au kia ia.” Ka ko e magaaho nei ne lafi e Iehova: “Kia fanogonogo a mutolu kia ia.”

8. Ko e heigoa e lauiaaga he fakakiteaga ne ha ha ia Iesu mo e tau tutaki haana?

8 Ko e fakakiteaga ne foaki e fakamaamaaga kū he lilifu mo e pule ha Iesu anoiha ko e Patuiki he Kautu he Atua. Kua fakamafana mo e fakamalolō mooli e Keriso ma e tau matematekelea mo e mate mamahi ka fakauka ai a ia. Atihake foki he fakakiteaga e tua he tau tutaki ti fakamalolō a lautolu ma e tau kamatamata he mahani fakamooli mo e gahua lahi ne fakatoka mai mua. He 30 e tau tau fakamui, ne hagaao e aposetolo ko Peteru ke he fakakiteaga he fakafaliu nukua maaliali agaia ke he manamanatuaga haana.​—2 Pete. 1:16-18.

9. Ko e heigoa e fakatonuaga aoga ne foaki e Iesu ke he tau tutaki haana?

9 “Kia fanogonogo a mutolu kia ia.” Talahau fakamaali e Iehova kua manako a Ia ki a tautolu ke fanogonogo ke he tau kupu he Tama haana mo e omaoma ki ai. Ko e heigoa ne talahau e Iesu he ha ha a ia he lalolagi? Loga e mena ne talahau e ia kua uho ke fanogonogo ki ai! Ma e fakatai, fakaako fakamitaki e ia e tau tutaki haana ke fakamatala e tala mitaki, ti fakamanatu lagaloga e ia ki a lautolu ke mataala tumau. (Mata. 24:42; 28:19, 20) Tomatoma foki e ia ki a lautolu ke eketaha fakamalolō, ti fakamafana ki a lautolu ke nakai fakalolelole. (Luka 13:24) Peehi e Iesu e lata ma e tau tutaki haana ke fefakaalofaaki, fakatumau e kaufakalataha, mo e omaoma ke he tau poakiaga haana. (Ioane 15:10, 12, 13) Ko e fakatonuaga aoga mooli ne foaki e Iesu ke he tau tutaki haana! Ko e fakatonuaga ia kua aoga agaia mogonei tuga ni he magaaho ne foaki ai e Iesu.

10-11. Fakakite fēfē e tautolu kua fanogonogo a tautolu ki a Iesu?

10 Pehē a Iesu: “Ko lautolu oti kana ha ha he kupu moli, kua fanogonogo mai a lautolu ke he haku a leo.” (Ioane 18:37) Fakakite e tautolu kua fanogonogo a tautolu ke he leo haana ka “fefakaukaaki . . . mo e fefakamagaloaki.” (Kolo. 3:13; Luka 17:3, 4) Fakakite foki e tautolu kua fanogonogo a tautolu ke he leo haana he fakamakutu ke fakamatala e tala mitaki “ke he tau aho kua mitaki ai, mo e tau aho kua kelea ai.”​—2 Timo. 4:2.

11 Pehē a Iesu: “Ko e haku a tau mamoe kua fanogonogo mai ke he haku a leo.” (Ioane 10:27) Fakakite he tau tutaki he Keriso kua fanogonogo a lautolu ki a Iesu he nakai ni fakateliga ke he tau kupu haana ka e fakagahua foki e tau mena ia. Nakai fakatauhele a lautolu ha ko e “fakaatukehe he tau mena he mouiaga nai.” (Luka 21:34) Ka e tuku fakamua e lautolu e omaoma ke he tau poakiaga ha Iesu he tau momoui, pete he fehagai mo e tau tutūaga paleko. Tokologa e tau matakainaga ha tautolu kua fakauka ke he tau kamatamata mamahi, putoia e tau favaleaga he tau tagata totoko, lahi e mativa, mo e tau matematekelea tutupu pauaki. He tau mena oti ia, kua fakatumau e mahani fakamooli ha lautolu ki a Iehova pete ni e tau matematekelea. Ki a lautolu, foaki e Iesu e fakamafanaaga nei: “Ko ia ha i ai haku a tau poaki, mo e omaoma ki ai, ko ia haia ke fakaalofa kia au; ko ia foki ke fakaalofa kia au, to ofania a ia he haku a Matua.”​—Ioane 14:21.

Lagomatai he gahua he fonua a tautolu ke hagaaki tumau (Kikite paratafa 12) *

12. Ko e heigoa taha puhala ka fakakite e tautolu kua fanogonogo a tautolu ki a Iesu?

12 Hanei taha puhala ka fakakite e tautolu kua fanogonogo a tautolu ki a Iesu: he kaufakalataha mo lautolu kua kotofa e ia ke takitaki ma tautolu. (Hepe. 13:7, 17) Ko e fakatokatokaaga he Atua ne taute e tau hikihikiaga loga he tau tau e kua mole, putoia e fakaaoga he tau koloa mo e tau puhala foou he gahua fakamatala ha tautolu, fakatokaaga he feleveiaaga ha tautolu he vahā tapu, mo e puhala kua talaga, fakafoou, mo e leveki ha tautolu a tau Fale he Kautu. Loto fakaaue mooli a tautolu ke he tau takitakiaga fakaalofa mo e fitā he manamanatu ki ai! Mauokafua a tautolu to fakamonuina e Iehova e tau laliaga ha tautolu ke muitua e takitakiaga he fakatokatokaaga mogonei.

13. Ko e heigoa e tau aoga he fanogonogo ki a Iesu?

13 Aoga ki a tautolu he fanogonogo ke he tau mena oti ne fakaako e Iesu. Mavehe e Iesu ke he tau tutaki haana to atihake a lautolu ha ko e tau fakaakoaga haana. “Ti moua ai e mutolu e okiokiaga mo e tau agaga ha mutolu,” he ui e ia. “Ha ko e mena maeke vave haku a lakau hahamo he uta, ko e haku a kavega foki, ko e mena mama a ia.” (Mata. 11:28-30) He Kupu he Atua, kua putoia fā e fakamauaga he Evagelia ke he moui mo e fekafekauaga ha Iesu nukua moua e tautolu e okiokiaga, lagomatai e malolō fakaagaaga ha tautolu, mo e fakailoilo a tautolu. (Sala. 19:7; 23:3) Pehē a Iesu: “Mua e monuina he tau tagata ka fanogonogo ke he kupu he Atua mo e omaoma ki ai.”​—Luka 11:28.

‘TO FAKAHEKE AU KE HE HAAKU A HIGOA’

14-15. (a) Ko e heigoa e magaaho ke toluaki ne fakamau ia Ioane 12:27, 28, ne vagahau a Iehova mai he lagi? (e) Ko e ha kua fakamafana mo e fakamalolō e tau kupu ha Iehova ki a Iesu?

14 Totou Ioane 12:27, 28. Ko e Evagelia ha Ioane ne fakamau e magaaho ke toluaki ne vagahau a Iehova mai he lagi. He tau aho gahoa to mate a Iesu, ko ia i Ierusalema ke fakamanatu e Paseka fakahiku haana. “Ha ne fakaatukehe nai hoku loto,” he ui e ia. Ati liogi a ia: “Ma Matua na e, fakaheke a ke he hau a higoa.” He tali, ne vagahau e Matua haana mai he lagi: “Kua fakaheke au ki ai, ato liu foki fakaheke au ki ai.”

15 Fakaatukehe a Iesu ha ko e matagahua lahi haana ke fakatumau e mahani fakamooli ki a Iehova. Mailoga e Iesu to matematekelea a ia he fakakikiveka fakamamahi mo e mate fakakelea. (Mata. 26:38) Mua atu ke he tau mena oti, manako a Iesu ke fakaheke e higoa he Matua haana. Kua fakahala a Iesu ha ko e vagahau kelea, ti tupetupe a ia ko e mate haana to ekefakakelea e Atua. Mafanatia mooli e tau kupu ha Iehova ki a Iesu! Liga mauokafua a ia to fakaheke e higoa ha Iehova. Fakamafanatia lahi e tau kupu he Matua ha Iesu ti fakamalolō a ia ke lata mo e mena ka tupu i mua. Pete ko Iesu tokotaha ne ha ha i ai kua maama e mena ne talahau he Matua haana he mogoia, ne eketaha a Iehova ke fakamau e tau kupu Haana ke lata ma tautolu oti.​—Ioane 12:29, 30.

To fakaheke e Iehova e higoa haana mo e fakahao e tau tagata haana (Kikite paratafa 16) *

16. Ko e ha he falu magaaho ne tupetupe a tautolu hagaao ke he ekefakakelea he higoa he Atua?

16 Tuga a Iesu, liga tupetupe foki a tautolu ke he ekefakakelea he higoa ha Iehova. Liga tuga a Iesu, matematekelea a tautolu ha kua nakai taute fakamitaki mai. Po ke liga fakaatukehe a tautolu ha ko e tau tala pikopiko ne fakaholofa he tau tagata totoko hagaao ki a tautolu. Liga manamanatu a tautolu ke he tau tala ekefakakelea nei ke he higoa mo e fakatokatokaaga ha Iehova. He tau magaaho pihia, mafanatia lahi e tau kupu ha Iehova ki a tautolu. Lata a tautolu ke ua molea e fakaatukehe. Mauokafua a tautolu “ko e monuina [mafola] foki mai he Atua kua mua ue atu ke he tau mena oti kua manamanatu ki ai, to leveki ai e tau loto ha [ta]utolu, katoa mo e tau manatu ha [ta]utolu kia Keriso Iesu.” (Filipi 4:6, 7) To nakai kaumahala a Iehova ke fakaheke e higoa haana. Puhala he Kautu, to utakehe e Ia e tau matematekelea oti ne fakatupu e Satani mo e lalolagi nei ke he tau fekafekau fakamooli ha Iehova.​—Sala. 94:22, 23; Isaia 65:17.

AOGA MAI HE LEO HA IEHOVA MOGONEI

17. Ke tatai mo e Isaia 30:21, vagahau fēfē a Iehova ki a tautolu mogonei?

17 Kua vagahau agaia a Iehova ki a tautolu mogonei. (Totou Isaia 30:21.) Mooli, nakai logona e tautolu e Atua ne vagahau ki a tautolu mai he lagi. Ka e foaki e ia haana Kupu tohia ko e Tohi Tapu nukua moua mai ai e tau fakatonuaga. Lafi ki ai, omoomoi he agaaga ha Iehova e “fekafekau pule” ke foaki mai tumau e tau mena kai ke lata mo e tau fekafekau Haana. (Luka 12:42) Loga mooli e mena kai fakaagaaga kua moua e tautolu puhala he tau tohi kua lomi mo e tau vala tala he initanete, tau vitiō, mo e tau autiō!

18. Atihake fēfē he tau kupu ha Iehova e tua haau mo e foaki ki a koe e loto malolō?

18 Kia tokaloto tumau e tautolu e tau kupu ne vagahau e Iehova he haia e Tama haana he lalolagi! Kia eke e tau kupu he Atua ne fakamau he Tohi Tapu ke moua e tautolu e mauokafua kua pule a Iehova ke he tau mena oti mo e to utakehe e ia e tau matematekelea ne tamai e Satani mo e lalolagi kelea haana ki a tautolu. Kia eketaha a tautolu ke fanogonogo fakamakutu ke he leo ha Iehova. Ka taute e tautolu, to fakauka katoatoa a tautolu ke he tau lekua ne fehagai mo tautolu mogonei mo e tau paleko i mua. Fakamanatu he Tohi Tapu ki a tautolu: “Nukua aoga kia mutolu e fakauka, kia moua ai e mutolu e tau mena kua talahaua mai, ka oti he eke e mutolu e finagalo he Atua.”​—Hepe. 10:36.

LOLOGO 22 “Iehova, Ko e Haku a Leveki Mamoe”

^ para. 5 He ha ha a Iesu ke he lalolagi, ne lagatolu e vagahau mai a Iehova he lagi. Taha he tau magaaho ia ne tomatoma e Iehova e tau tutaki he Keriso ke fanogonogo ke he Tama haana. Vagahau a Iehova ki a tautolu he vahā nei puhala he haana a Kupu tohia, putoia e tau fakaakoaga ha Iesu, pihia mo e puhala he fakatokatokaaga haana. To fakatutala e vala tala nei ke he puhala kua aoga a tautolu mai he fanogonogo ki a Iehova mo Iesu.

^ para. 52 FAKAMAAMA E TAU FAKATINO: Mailoga he motua e fekafekau lagomatai hane fakameā e Fale he Kautu mo e gahua ke he fata tohi. Nava mafanatia he motua a ia.

^ para. 54 FAKAMAAMA E FAKATINO: Hoa mau i Sierra Leone ne age e uiina he feleveiaaga ke he tagata futi ika.

^ para. 56 FAKAMAAMA E FAKATINO: Tau Fakamoli he motu ne fakakaupā e gahua kua feleveia he kaina he matakainaga. Nakai tui e tau mena tui ke lata mo e feleveiaaga he kalo mai neke onoono ki a lautolu fakatagata.