1-2. (a) Marhẹ i Jehova o ru lele ituakpọ tẹmro? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

Ọ MERHEN i Jehova oma ro no lele ọwan tẹmro. Ọke ahwanren, ọ tẹmro rẹn ihworho yi nyoma emẹraro, emakashe, ọrhẹ i Jesu ro rhiẹ Ọmọyen. (Amos 3:7; Gal. 3:19; Rev. 1:1) Inyenana, Jehova ọ tẹmro rẹn ọwan nyoma i Baibol na. O tiobọnu i Baibol na rẹn ọwan neneyo a sabu yono kpahen iroro yi, na jeghwai vwẹruọ izede enẹyen.

² Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, uvuẹn erhirhiẹ esa yi Jehova ọ tẹmro nẹ odjuwu rhe. Jene yono kpahen oborẹ i Jehova ọ tare, oborẹ ana sabu yono nẹ uvuẹn ẹmro ọnẹyen, ọrhẹ oborẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ oborẹ ọ tare.

3. Erhe se Mark 1:9-11, me yi Jehova ọ tare ọke i Jesu o bromarhame, irhomẹmro ego yẹ ẹmro enana i djephia?

³ Mark 1:9-11 ọ nẹ iyẹnrẹn kpahen erhirhiẹ ọrukaro ri Jehova ọ tẹmro nẹ odjuwu rhe. (Seyi.) Ọrhọ ta: “Wẹwẹ Ọmọ mẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen; mi djẹruọ ha ne.” Itiọrurhomẹmro, ẹmro enana i hobọte i Jesu ọke ro rhon uvwele Ọsẹ ye ro dje ẹguọlọ ọrhẹ imwẹro ro vwo kpahiẹn phia! Ẹmro i Jehova no dje irhomẹmro esa ri sekpahen i Jesu phia. Ọrukaro, Jesu Ọmọyen. Ọreva, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen Ọmọyen. Ọresa, Jehova o vwo ekwerhọ kpahen Ọmọyen. Jenẹ a dabu ta kpahen owuowu.

4. Onyerẹnkugbe ọkpokpọ ọgo yi Jehova ọrhẹ i Jesu i vwori ọke i Jesu o bromarhame hin?

⁴ “Wẹwẹ Ọmọ mẹ.” Nyoma ẹmro enana, Jehova no djephia taghene i Jesu rọ ye o vwo ẹguọlọ kpahen na, o vwo omamọ onyerẹnkugbe ọkpokpọ rhẹ ọye ne. Ọke i Jesu ọ ji  ha odjuwu, Ọye ọmọ Osolobrugwẹ re vwe rhiẹromẹrẹn. Ọrẹn, ọke i Jesu o bromarhame, Jehova nọ djẹriẹ ha nyoma ẹhẹn ọfuanfon na. Ọke ọrana, Osolobrugwẹ no djephia taghene i Jesu ro rhiẹ Ọmọyen rọ djẹha, o vwo uphẹn rọ nọ ghwẹrioma riẹ odjuwu, jeghwai rhiẹ Orodje ọrhẹ Orherẹn Ọduado rẹ Osolobrugwẹ ọ ha mwu. (Luke 1:31-33; Heb. 1:8, 9; 2:17) Omarana, ọke i Jesu o bromarhame, Ọsẹ ye nọ tare: “Wẹwẹ Ọmọ mẹ.”—Luke 3:22.

5. Marhẹ ene ru hẹrokele i Jehova ro dje ẹguọlọ ọrhẹ ekwerhọ phia?

⁵ “Wẹwẹ . . . mi vwo ẹguọlọ kpahen.” Udje i Jehova o dje ẹguọlọ ọrhẹ ekwerhọ ọnẹyen phia, ọ karorhọ ọwan taghene o fori na guọlọ uphẹn ra na ha urhebro rẹn awọrọ. (John 5:20) Ohworho ro vwo ọdamẹ kpahen ọwan orho dje ẹguọlọ rẹn ọwan, oma nọ merhen ọwan. Omaran ọ ji havwọ, o fori ne dje ẹguọlọ jeghwai ha urhebro rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko na ọrhẹ ekrun ọwan. Erhe jiri awọrọ, na sabu bọn esegburhomẹmro aye gbanhan jeghwai ha userhumu rẹn aye ga i Jehova rhẹ atamwu. Maido o fori nẹ emiemọ i ha urhebro rẹn emọ aye. Emiemọ erhe jiri emọ aye jeghwai dje ẹguọlọ rẹn aye, nọ ha userhumu rẹn emọ na ruẹ riaro.

6. Mesoriẹ ọwan ina sabu vwo imwẹro kpahen i Jesu Kristi?

⁶ “Mi djẹruọ ha ne.” Ẹmro enana i djephia taghene i Jehova o vwo imwẹro taghene i Jesu ọnọ sẹrorẹ atamwu ọnẹyen jeghwai ru ọhọre Ọsẹ ye. Jehova o vwo imwẹro ọnana kpahen Ọmọyen, omarana ọwan ina ji sabu vwo imwẹro taghene Jesu ọnọ ha ọsoso ive i Jehova te orugba. (2 Cor. 1:20) Ọwan i rhe roro kpahen udje i Jesu, ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo omwemẹ re ne yono jeghwai hẹrokele idjaghwẹ ye. Jehova o ji vwo imwẹro taghene idibo yi  ephian ine rhe yono mie Ọmọyen.—1 Pet. 2:21.

7. Sekpahen Matthew 17:1-5, uvuẹn erhirhiẹ ọgo yi Jehova ọ tẹmro nẹ odjuwu rhe, me yọ tare?

⁷ Se Matthew 17:1-5. Erhirhiẹ ọreva ri Jehova ọ tẹmro nẹ odjuwu rhe yẹ ọke i Jesu o ‘wene oma.’ Jesu o se i Peter, James, ọrhẹ i John nẹ aye i suien riẹ ugbenu owu ro rierun omamọ. Ọke aye a ha oberun ugbenu na, aye ni mẹrẹn oborẹ o gberẹ aye unu. Ughwaro i Jesu no lo jerẹ ọren, iwun enẹyen nọ mọ fuọn omamọ. Ihworho awanva ri mevirhọ i Moses ọrhẹ Elijah ne lele i Jesu tẹmro kpahen uhwu ọrhẹ ẹrhọmọnuhwu ọnẹyen rọ sa phẹrẹkpẹ. Dedevwo ikẹro inyikọ awansa na “i vuọnren rhẹ omerhẹn,” aye ni mẹrẹn emena arudo ọnana ọke ikẹro aye ọ dabu rhie ne. (Luke 9:29-32) Ọke oru, ivwrevwrede ro lo no rhurhurẹ aye, aye ni rhon uvwele Osolobrugwẹ uvuẹn ivwrewrede na! Jerẹ oborẹ i Jehova o ruru ọke i Jesu o bromarhame, Jehova no dje ekwerhọ ọrhẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen Ọmọyen phia, nọ tare: “Ọnana Ọmọ mẹ, ọrẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen omamọ, re mi djẹha na.” Ọrẹn uvuẹn erhirhiẹ ọnana, Jehova nọ habaye: “Are i kerhọ ye.”

8. Marhẹ emena arudo ri Jesu ọrhẹ idibo yi i mẹrẹnren na ọ hobọte aye lele?

⁸ Emena arudo na o dje odidi ọrhẹ omẹgbanhon i Jesu ono vwo ọke ro rhiẹ Orodje Uvie Osolobrugwẹ ne. O vwo ẹfro-o, a dabu bọn i Kristi gbanhon fọkiẹ ojẹriọ ọrhẹ uhwu omiamiamo rẹ ọye ono vwo edirien. Emena arudo na ọ jeghwai bọn esegburhomẹmro idibo na gbanhon fọkiẹ edamuni aye ina mẹrẹn ọrhẹ ewian aye ina wian obaro na. Omẹ ẹgbukpe 30 a vrẹn ne, ọnyikọ Peter nọ rionbọrhọ emena arudo ri Jesu o wene oma na, ro djephia taghene ọ ji karorhọ ye fiotọre.—2 Pet. 1:16-18.

9. Urhebro ọghoghanren ọgo yi Jesu o tiobọnu rẹn idibo yi?

⁹ “Are i kerhọ ye.” Jehova ọ dabu dje yi fiotọre taghene ọye ọ guọlọre nẹ ọwan i kerhọ ẹmro Ọmọyen, na jeghwai nyalele aye. Me yi Jesu ọ tare ọke rọ ha uvuẹn otọrakpọ na? Ọ tẹmro buebun ro fori na kerhọ ye! Jerẹ udje, o yono idibo yi oborẹ aye ine ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na lele, ọ ji karorhọ aye ọgbọ buebun taghene aye i rha dẹrẹ. (Matt. 24:42; 28:19, 20) Jesu ọ jeghwai ha urhebro rẹn idibo yi nẹ aye i rhanren iriẹn oma aye vi, nọ jeghwai ha urhebro rẹn aye taghene aye i vwe fiobọrhotọre-e. (Luke 13:24) Habaye, Jesu o dje ọghanronmẹ oborẹ ọsoriẹ o fo nẹ idibo yi dje ẹguọlọ rẹn owuowọnwan, sẹrorẹ onyerẹnkugbe, jeghwai nyalele ekama ye ephian. (John 15:10, 12, 13) Itiọrurhomẹmro, urhebro ri Jesu ọ yẹ idibo yi, oborẹ aye ina ghini sabu ha ruiruo kẹdẹkẹdẹ! Urhebro ọrana ọ ji ghanren rẹn ọwan inyenana.

10-11. Marhẹ ọwan ine ru sabu djephia taghene ọwan a kerhọ i Jesu?

¹⁰ Jesu ọrhọ ta: “Kohworho kohworho rọ ha obọrẹ urhomẹmro na, ọ kerhọ uvwele mẹ.” (John 18:37) Ọwan e djephia taghene a kerhọ uvwele i Jesu ọke arha ‘kwaphiẹrhọ jeghwai harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa.’ (Col. 3:13; Luke 17:3, 4) Habaye, ọwan a jeghwai djephia taghene a kerhọ uvwele yi ọke re fiomarhọ aghwoghwo iyẹnrẹn esiri na “uvuẹn ọke orhorhomu ọrhẹ ọke egbogbanhon.”—2 Tim. 4:2.

¹¹ Jesu ọrhọ ta: “Igegede mẹ a kerhọ uvwele mẹ.” (John 10:27) Idibo i Kristi a kerhọ uvwele yi nyoma aye a nyalele ẹmro ọnẹyen. “Ọfiamu akpenyerẹn” ọ vwọ lẹrhẹ aye ja tẹnroviẹ ogame i Jehova-a.  (Luke 21:34) Ukpomaran, aye a nyalele irhi Jesu uvuẹn akpenyerẹn aye, tobọ tẹ ọke egbogbanhon. Imizu ọwan buebun e vwo edirin edamuni egbogbanhon, haba ẹkparehaso re nẹ abọ evwreghrẹn ọwan sa, erhirhiẹ ogbere ọgbogbanhon, ọrhẹ oghwọghọ kpregede. Udabọ ojẹriọ enana ephian, aye a fuevwan ha ẹga ro fiotọre rẹn i Jehova. Sekpahen imizu enana, Jesu nọ yẹrẹ aye imwẹro ọnana: “Kohworho kohworho ro rhe ekama mẹ rọ jeghwai nyalele aye yo vwo ẹguọlọ kpahen mẹ. Habaye, kohworho kohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen mẹ, Ọsẹ mẹ ono vwo ẹguọlọ kpahiẹn.”—John 14:21.

12. Izede ọrọrọ ọgo yẹ ọwan ine ru djephia taghene a kerhọ i Jesu?

¹² Izede ọrọrọ re ne ru kerhọ i Jesu yẹ: nyoma ra huvwele ihworho rọ ha mwu ra kobaro usuẹn ọwan. (Heb. 13:7, 17) Ukoko i Jehova o ruẹ ewene buebun uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na, ri ji surhobọmwu ekwakwa ọrhẹ ena ekpokpọ ra na ha ruiruo uvuẹn owian aghwoghwo na, oborẹ ene ru uyono ọkprughwre lele, ọrhẹ oborẹ a bọn, kwaphiẹ, jeghwai hẹrote Aghwẹlẹ Uvie ọwan lele. Itiọrurhomẹmro, ọwan i ghini vwo ọdaremẹro kpahen ẹguọlọ ọrhẹ ọkpọvi rọ haphia! E vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn omẹdamu ọwan ra na nyalele ọkpọvi ukoko ọnẹyen o tiobọnẹ.

13. Erere ego ya na mẹrẹn arha kerhọ i Jesu?

¹³ Ọwan a mẹrẹn erere ọke arha nyalele ọsoso oborẹ i Jesu o yono ọwan. Jesu o ve rẹn idibo yi taghene iyono yi ina rhuọnrhuọn aye oma. Nọ tare, “are ni na mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn rẹn oma are. Fọkime, orhan ọven mẹ ọ ghwa-a, ohwan mẹ ọ jeghwai pharhe.” (Matt. 11:28-30) Baibol na o vwo iyẹnrẹn i Matthew, Mark, Luke ọrhẹ John ri tẹmro kpahen akpenyerẹn ọrhẹ owian aghwoghwo i Jesu, rọ rhuọnrhuọn ọwan oma, rọ lẹrhẹ ọwan ghwanran, jeghwai yẹ ọwan omẹgbanhon ra na ga i Jehova riarorhọ. (Ps. 19:7; 23:3) Jesu ọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ihworho re rhon Ẹmro Osolobrugwẹ, ra jeghwai nyalelie!”—Luke 11:28.

14-15. (a) Me yẹ erhirhiẹ ọresa ra ya rhẹ John 12:27, 28 ri Jehova ọ tẹmro nẹ odjuwu rhe? (b) Mesoriẹ ẹmro i Jehova ọ ha urhebro ọrhẹ uduefigbere rẹn i Jesu?

¹⁴ Se John 12:27, 28. Iyẹnrẹn i John ọ tẹmro kpahen erhirhiẹ ọresa ri Jehova ọ  tẹmro nẹ odjuwu rhe. Ẹdẹ ezẹko i Jesu o ki hwu, no riẹ i Jerusalem ya riorẹ Ọnyavrẹn ọnẹyen rọ kẹta. Nọ tare: “Ẹhẹn mẹ o seriotọre.” Omarana, nọ nẹrhomo: “Ọsẹ, ha odidi rẹn odẹ ọnọ.” Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Ọsẹ ye rọ tẹmro nẹ odjuwu rhe: “Mi brọghọ rhọye ne, mi na ji rharhumu brọghọ rhọye.”

¹⁵ Ẹhẹn i Jesu o seriotọre fọkiẹ ohwan ọghwaghwa ro vwori rọ nọ sẹrorẹ atamwu kpahen i Jehova. Jesu o rheri taghene ọye ọnọ rioja ẹfa ọgbogbanhon ọrhẹ uhwu rọ miamoma. (Matt. 26:38) Ọrọ mai ghanren rẹn i Jesu yẹ ọrẹ ọnọ ha odidi rẹn odẹ Ọsẹ ye. A mọrenfian baren i Jesu taghene ọ ta erharhere ẹmro kpahen Osolobrugwẹ, no roro kpahen oborẹ uhwu ọnẹyen ọnọ ha ujiri vwe Osolobrugwẹ lele. Itiọrurhomẹmro, ẹmro i Jehova ọ ghini yẹ i Jesu imwẹro ọgbogbanhon! O ji vwo imwẹro taghene ene brọghọ rhẹ odẹ i Jehova. Ẹmro Ọsẹ ye ọ ghini ha urhebro rẹn i Jesu, jeghwai ruie gbanhon hẹrhẹ ebẹnbẹn rọ nọ dẹrughwaroghwu. Dedevwo ọnọ sabu rhiẹ i Jesu ọvo yo vwẹruọ oborẹ Ọsẹ ye ọ tare ọke ọrana, Jehova o rurie na ya ẹmro na rhotọre rẹn ọwan ephian.—John 12:29, 30.

16. Mesoriẹ erharhere ẹmro rẹ ihworho a ta kpahen odẹ i Jehova o rhiẹ ọdamẹ rẹn ọwan ọkezẹko?

¹⁶ Jerẹ i Jesu, ọwan ina ji sabu vwo ọdamẹ kpahen ephien re phien odẹ i Jehova. Ọkezẹko awọrọ i ji kparehasuẹ ọwan jerẹ oborẹ e ruẹ i Jesu. Yanghene  ẹhẹn o kpokpo ọwan fọkiẹ efian rẹ evwreghrẹn ọwan a ta kpahen ọwan. Ana sabu rhe roro kpahen ephien rẹ iyẹnrẹn enana a rhua vwe odẹ i Jehova ọrhẹ ukoko yi. Uvuẹn erhirhiẹ erana, ẹmro i Jehova a yẹ ọwan obọdẹn urhebro. O fo ne brudu-u. Ana sabu vwo imwẹro taghene “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ rọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian nọ nọ sẹrorẹ ọmudu ọrhẹ oghwa iroro [ọwan] nyoma Kristi Jesu.” (Phil. 4:6, 7) Jehova ọnọ ha odidi rẹn odẹ ọnẹyen ọke ephian. Nyoma Uvie na, Jehova ono tiẹ ọsoso ebẹnbẹn nie, rẹ Echu ọrhẹ akpọ ọnana i rhua vwe idibo yi ri fuevwan kpahiẹn.—Ps. 94:22, 23; Isa. 65:17.

17. Sekpahen Isaiah 30:21, marhẹ i Jehova o ru tẹmro rẹn ọwan inyenana?

¹⁷ Jehova ọ ji tẹmro rẹn ọwan inyenana. (Se Isaiah 30:21.) Itiọrurhomẹmro, ọwan i vwe rhon Osolobrugwẹ rọ tẹmro nẹ odjuwu sa-a. Ọrẹn, ọ yẹrẹ ọwan i Baibol na rẹ ọkpọvi enẹyen i havwọ. Habaye, ẹhẹn ọfuanfon i Jehova o mwu “ọvrẹn ra hẹrosua na” yẹ idibo yi iyono eghoghanren. (Luke 12:42) Itiọrurhomẹmro, o vwo ẹbe buebun re fomu phia ne ọrhẹ eri ha iwẹbsaiti ukoko na, kugbe ividio ọrhẹ ikpekporo sansan ri na sabu ha userhumu rẹn ọwan ruẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhon!

18. Marhẹ ẹmro i Jehova o ru lẹrhẹ esegburhomẹmro ọrhẹ uduefigbere ọnọ gbanhon?

¹⁸ Jene rhe roro kpahen ẹmro ri Jehova ọ tare ọke Ọmọyen ọ ha otọrakpọ na! Jenẹ ẹmro Osolobrugwẹ ra ya rhẹ uvuẹn i Baibol na yẹ ọwan uduefigbere taghene i Jehova o vwo omẹgbanhon ro no tiẹ ọsoso ebẹnbẹn nie, rẹ Echu ọrhẹ akpọ ọkon ro suẹn i rhua vwe ọwan. Jene vwo omwemẹ ra na dabu kerhọ uvwele i Jehova. Erhe ruẹ omaran, ana sabu din ebẹnbẹn ra mẹrẹn vwana ọrhẹ erẹ ana dẹrughwaroghwu obaro na. Baibol na ọrhọ karorhọ ọwan: “Are i guọlọ edirin, neneyo are i sabu mẹrẹn orugba ive na ọke are i rhe ru ọhọre Osolobrugwẹ hin.”—Heb. 10:36.