Skip to content

Skip to table of contents

Fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova Ho‘o “‘Ēmeni”

Fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova Ho‘o “‘Ēmeni”

‘OKU fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘etau lotú. ‘Okú ne “hanganaki tokanga mo fanongo” ki he‘ene kau sevānití, pea ‘okú ne fakamahu‘inga‘i ‘a e me‘a kotoa ‘oku tau fai ke fakahīkihiki‘i iá, tatau ai pē pe ‘oku si‘isi‘i fēfē. (Mal. 3:16) Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he fo‘i lea ngalingali kuo tau lea‘aki tā tu‘o lahi. Ko e fo‘i lea ko e “‘ēmeni.” ‘Oku fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘a e ki‘i fo‘i lea faingofua ko iá? ‘Io! Ke ‘ilo hono ‘uhingá, tau sivisivi‘i ‘a e ‘uhinga ‘o e fo‘i lea ko iá mo e anga hono ngāue‘aki ‘i he Tohi Tapú.

“KO E KAKAÍ KOTOA NA‘A NAU PEHĒ, ‘‘ĒMENI!’”

Ko e fo‘i lea faka-Tonga ko e “‘ēmeni” ‘oku ‘uhingá ko e “ke hoko ‘o pehē,” pe “mo‘oni.” Ko e ha‘u ia mei he tupu‘i lea faka-Hepelū ‘oku ‘uhingá ko e “ke hoko ‘o faitōnunga,” “falala‘anga.” Na‘e fa‘a ngāue‘aki ia ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘i ha tu‘unga fakalao. Hili hono fai ‘e ha taha ha fuakava, te ne pehē “‘ēmeni” ke fakapapau‘i ko e me‘a na‘á ne lea‘akí na‘e totonu pea te ne tali ‘a e ola ‘o e me‘a na‘á ne lea‘akí. (Nōm. 5:22) ‘I he‘ene lea “‘ēmeni” ‘i he ‘ao ‘o e kakaí, na‘e ma‘u ai ha ‘uhinga lahi ange ke ne fai ki he‘ene palōmesí.​—Nehe. 5:13.

Ko ha fakatātā tu‘u-ki-mu‘a ‘o e “‘ēmeni” ‘oku hiki ‘i he Teutalōnome vahe 27. Hili ‘a e hū ‘a e kau ‘Isilelí ki he Fonua ‘o e Tala‘ofá, na‘a nau fakatahataha ‘i he vaha‘a ‘o e Mo‘unga ‘Īpalé mo e Mo‘unga Kelisimí ke fanongo ki hono lau ‘o e Laó. Na‘e ‘ikai ke nau ‘i aí pē ke fanongo ka ke toe fakahaa‘i na‘a nau tali ‘a e Laó. Na‘a nau fai eni ‘i he‘enau pehē “‘Ēmeni!” ‘I hono lau mai ‘a e tautea ki he talangata‘á. (Teu. 27:15-26) Sioloto atu ki he ongo mai ‘a e tali le‘o-lahi ‘a e laui afe ‘o e kau tangata, kau fefine mo e fānaú! (Sios. 8:30-35) Na‘e ‘ikai ‘aupito ngalo ‘iate kinautolu ‘a e lea na‘a nau fai ‘i he ‘aho ko iá. Pea na‘e tauhi ‘e he kau ‘Isileli ko iá ‘enau leá, he ‘oku pehē ‘e he lēkōtí: “Na‘e hokohoko atu ‘a e tauhi ‘a ‘Isileli kia Sihová ‘i he ngaahi ‘aho kotoa ‘o Siosiuá mo e ngaahi ‘aho kotoa ‘o e kau mātu‘a na‘a nau mo‘ui fuoloa ange ‘ia Siosiuá pea na‘a nau ‘ilo‘i ‘a e ngaahi ngāue kotoa ‘a Sihova ma‘a ‘Isilelí.”​—Sios. 24:31.

Na‘e toe ngāue‘aki ‘e Sīsū ‘a e “‘ēmeni” ke fakapapau‘i‘aki ‘a e mo‘oni ‘o e me‘a na‘á ne lea‘akí, ka na‘á ne fai pehē ‘i ha founga makehe. ‘I he ‘ikai ngāue‘aki ia ke tali ki ha kupu‘i lea, na‘á ne ngāue‘aki ‘a e “‘ēmeni” (liliu ki he lea faka-Tongá ko e “mo‘oni”) ke kamata‘aki ha fanongonongo ‘o e mo‘oní. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘á ne toutou lea‘aki ‘a e fo‘i leá, ‘o pehē “‘ēmeni ‘ēmeni.” (Māt. 5:18; Sione 1:51) Na‘á ne fakapapau‘i ai ki he‘ene kau fanongó ko ‘ene ngaahi leá na‘e mo‘oni faka‘aufuli. Na‘e lava ke lea ‘a Sīsū mo e fakapapau mo‘oní koe‘uhí ko ia ‘a e tokotaha na‘á ne ma‘u ‘a e mafai ke ‘ai ke hoko mo‘oni ‘a e ngaahi tala‘ofa kotoa ‘a e ‘Otuá.​—2 Kol. 1:20; Fkh. 3:14.

“KO E KAKAÍ KOTOA NA‘A NAU PEHĒ, ‘‘ĒMENI!’ PEA NAU FAKAHĪKIHIKI‘I ‘A SIHOVA”

Na‘e toe ngāue‘aki ‘e he kau ‘Isilelí ‘a e “‘ēmeni” ‘i hono fai ‘a e fakahīkihiki mo e lotu kia Sihová. (Nehe. 8:6; Saame 41:13) ‘I hono lea‘aki ia hili ha lotu, na‘e fakahaa‘i ai ‘e he fa‘ahinga ‘oku fanongó na‘a nau loto-tatau mo e me‘a na‘e lea‘akí. Ko e fa‘ahinga kotoa na‘e ‘i aí na‘a nau kau ki ai, pea fiefia ‘i he lotu kia Sihová ‘i he foungá ni. Ko e me‘a ia na‘e hoko kia Tu‘i Tēvita ‘i he‘ene ‘ave ‘a e ‘A‘ake ‘o Sihová ki Selusalemá. Lolotonga ‘a e kātoanga na‘e hoko atu aí, na‘á ne fai ha lotu loto-mo‘oni ‘i he fa‘unga ‘o ha hiva ‘oku lēkooti ‘i he 1 Kalonikali 16:8-36. Ko e fa‘ahinga na‘e ‘i aí na‘e maongo kiate kinautolu ‘ene ngaahi leá pea “ko e kakaí kotoa na‘a nau pehē, ‘‘Ēmeni!’ pea nau fakahīkihiki‘i ‘a Sihova.” ‘Io ko ‘enau tali fāitahá na‘e tānaki atu ia ki he fiefia ‘i he ‘aho ko iá.

Ko e kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí na‘a nau ngāue‘aki foki ‘a e “‘ēmeni” ‘i he‘enau fakahīkihiki‘i ‘a Sihová. Na‘e fa‘a fakakau ia ‘e he kau hiki Tohi Tapú ‘i he‘enau ngaahi tohí. (Loma 1:25; 16:27; 1 Pita 4:11) ‘Oku toe fakahaa‘i ‘i he tohi Fakahaá ‘a e ngaahi me‘amo‘ui laumālie ‘i hēvaní ‘oku nau fakahīkihiki‘i ‘a Sihova ‘aki ‘a e pehē: “‘Ēmeni! Mou fakahīkihiki‘i ‘a Iā!” (Fkh. 19:1, 4) Ko e mu‘aki kau Kalisitiané na‘a nau fa‘a lea “‘ēmeni” hili ‘a e lotu ‘i he‘enau ngaahi fakatahá. (1 Kol. 14:16) Kae kehe, na‘e ‘ikai ko ha fo‘i lea ia na‘a nau lea‘aki pē ‘o ta‘efakakaukau ki ai.

‘UHINGA ‘OKU MAHU‘INGA AI HO‘O “‘ĒMENI”

Hili ‘a e lāulea ki hono puipuitu‘á mo hono hisitōliá, ‘oku lava ke tau sio ki he ‘uhinga ko ha founga mohu ‘uhinga ai ke faka‘osi ‘a e lotú ‘aki ‘a e “‘ēmeni.” ‘I he‘etau lea‘aki ia ‘i he ngata‘anga ‘etau lotú tonu, ‘oku tau fakahaa‘i ai ‘oku tau ‘uhinga‘i mo‘oni ‘a e me‘a na‘a tau lea‘akí. Pea ‘i he taimi ‘oku ue‘i ai kitautolu ke lea “‘ēmeni,” na‘a mo e lea‘aki fakalongolongo pē, ki ha lotu fakahāhā, ‘oku tau fakahaa‘i ai ‘oku tau poupou‘i ‘a e fakakaukau na‘e fakahā‘í. Fakakaukau angé ki ha toe ‘uhinga ‘oku mahu‘inga ai ‘etau “‘ēmeni.”

‘Oku tau vēkeveke mo tokanga ‘i he‘etau lotú. Ko ‘etau lotu kia Sihová ‘oku ‘ikai fakahaa‘i pē ia ‘i he me‘a ‘oku tau lea‘akí kae toe pehē ki he‘etau tō‘ongá. Ko ‘etau holi ke lea “‘ēmeni” loto-mo‘oní ‘oku tokoni nai ia ke tau tauhi ma‘u ai ha fakakaukau totonu pea tuku ‘etau tokangá ki he lotú.

‘Oku tau fā‘ūtaha ko e kau lotu. Ko e lotu fakahāhaá ‘oku fakahangataha ai ‘etau tokangá ki he me‘a ‘oku fanongo ki ai ‘a e toenga ‘o e fakataha‘angá. (Ngā. 1:14; 12:5) ‘I he ue‘i kitautolu ke tali fakataha mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ‘oku tau fā‘ūtaha lahi ange ai. ‘I he‘etau lea‘aki le‘o-lahi ia pe ‘i hotau lotó, ko ‘etau “‘ēmeni” ‘oku tau toe ‘oatu ai ha toe ‘uhinga kia Sihova ke ne ngāue ‘o fehoanaki mo ‘etau kolé.

Ko ‘etau “‘ēmeni” ‘oku kaunga ki hono fakahīkihiki‘i ‘o Sihová

‘Oku tau fakahīkihiki‘i ‘a Sihova. ‘Oku fakatokanga‘i ‘e Sihova ‘a e me‘a kotoa ‘oku tau fai ‘i he‘etau lotú. (Luke 21:2, 3) ‘Okú ne ‘afio‘i ‘etau fakaue‘ilotó mo e me‘a ‘i hotau lotó. Na‘a mo e taimi kuo pau ke tau fanongo ai ‘i he telefoní ki ha fakataha, ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ko ‘etau “‘ēmeni” anga-fakatōkilaló ‘oku ‘ikai ta‘efakatokanga‘i ia ‘e Sihova. ‘Oku tau kau fakataha ai mo e fa‘ahinga ‘i he fakatahá ‘i hono ‘oatu ‘a e fakahīkihikí kiate ia.

Ko ‘etau “‘ēmeni” ‘e hā ngali ‘oku ‘ikai fu‘u mahu‘inga, ka ko hono mo‘oní ‘oku mātu‘aki mahu‘inga. “‘I hono ngāue‘aki ‘a e fo‘i lea ‘e taha ko ení,” ko e lau ia ‘a e ‘enisaikolopētia Tohi Tapu ‘e taha, ‘oku lava ki he kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ke nau fakahaa‘i ‘a e “falala pau, tali loto-mo‘oni mo e ‘amanaki vēkeveke ‘a ia ‘oku ‘i honau lotó.” ‘Ofa ke hoko ‘etau lea “‘ēmeni” kotoa pē ‘o fakahōifua kia Sihova.​—Saame 19:14.