Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuti Ankho Utyiyale?

Okuti Ankho Utyiyale?

Kohale oñgeni ovanthu ankho vavasa onombapolo tyina vahanda okulinga oungendi?

Pononthiki mba apositolu Paulu ankho kutupu onombapolo mbutyinda vala ovanthu. Opo vavase onombapolo mbenda oku vahanda, ankho vena okukapula ku vakuavo, nokuovola okunoñgonoka ombupi mbukahi nokutyinda ovanthu. (Ovil. 21:2, 3) Namphila pamwe ombapolo ihaende oku omunthu ahanda okuenda nako, mahi ankho unyingila-mo vala akatulukila pwei yenda oku ahanda. — Ovil. 27:1-6.

Ankho pena omuvo watyo wokulinga oungendi no nombapolo. Tupu ankho kutupu omukanda ulekesa onalupi ombapolo maikatuka iya onalupi maihiki. Pamwe ankho tyina ovatahi vamona okuti kakuatyile nawa, kavalingi oungendi. Tupu na tyina pena otyipuka tyimwe tyivehuna. Mongeleka, vamwe ankho kavaende tyina vamona ekuaila lialapela konongoi mbo mbapolo otyo lipopia, na tyina vamona kombanda yomeva ovinthimbu vyo mbapolo yapinunuka. Mahi ovatahi ankho venda tyina kuna omphepo ikahi nawa. Tyina omunthu amavasi ombapolo yenda oku ahanda, ankho una okukalela popepi alo vapopia okuti omuvo wokuenda wehikapo.

Omuhipululi umwe utiwa Lionel Casson wapopia okuti “mepunda-umbo lyo Loma ankho mualingwa epongiyo likahi nawa opo tyihepuilise ovanthu okuvasa ombapolo tyina vahanda okulinga oungendi. Onombapolo ankho mbuhika Kondongi Tibre. Mepunda-umbo lyo Ostia ankho muna omphangu imwe ina onoseketa ononyingi. Mbumwe po noseketa ombo ankho o mbovatahi vo nombapolo. Ankho kuna oseketa yovatahi vo Narbone [hono ihanwa okuti o França], no yovatahi vo Cartago [hono ihanwa okuti o Tunisia] . . . no noseketa ononkhuavo vali. Kese omunthu ankho uhanda okulinga oungendi nombapolo, ankho una vala okuenda koseketa yotyilongo ahanda okuenda.”

Okulinga oungendi nombapolo ankho katyimane omuvo, mahi pamwe ankho tyipaka omuenyo motyiponga. Ovikando ovinyingi apositolu Paulu alingile oungendi woumisionaliu, onombapolo mbapinunukile. — 2 Kol. 11:25.