Skip to content

Skip to table of contents

Na‘á Ke ‘Ilo‘i?

Na‘á Ke ‘Ilo‘i?

‘I he kuonga mu‘á, na‘e anga-fēfē hono palani ‘e ha tokotaha ke folau ‘i ha vaka tahi?

KO E anga-mahení, ‘i he ‘aho ‘o Paulá na‘e ‘ikai ha vaka ki he uta pāsese ‘ata‘atā pē. Ke folau ‘i ha vaka, ko e kau fefononga‘akí na‘e pau ke nau ‘eke ki he ni‘ihi kehé kapau na‘a nau ‘ilo ha vaka (uta koloa) ‘a ha mēsianiti na‘e ‘alu ki he feitu‘u ‘okú ne taumu‘a ki aí pea loto-lelei ke fakaheka ha pāsese. (Ngā. 21:2, 3) Neongo kapau na‘e ‘ikai ‘alu hangatonu ‘a e vaká ki he feitu‘u na‘e loto ‘a e tokotaha fonongá ke ‘alu ki aí, ‘i he tu‘u ‘a e vaká ‘i ha feitu‘u kehe lolotonga ‘a e folaú, na‘e lava ke ne hifo ‘o kumi ha vaka ‘e taha ‘e ‘ave ai ia ke ofi ange ki he feitu‘u ‘oku folau ki aí.​—Ngā. 27:1-6.

Ko e fononga ‘i tahí na‘e fa‘a fai fakafa‘ahita‘u, pea ko e vaká na‘e ‘ikai ha‘anau taimi-tēpile pau. Na‘e lava ke toloi ‘e he kau kauvaká ‘enau folaú ‘o ‘ikai koe‘uhi pē ko e kovi ‘a e ‘eá, kae pehē foki ki he tui fakafa‘ahikehé. Ko e fakatātaá, kapau te nau sio ki ha faka‘ilonga kovi, hangē ko e tangi mai ha lēveni mei he maea ‘o e vaká, pe ko ‘enau sio ki ha vaka ngoto ‘i he matātahí. Na‘e ngāuelelei‘aki ‘e he kau kauvaká ‘a e matangi leleí, ko ia ‘i he lelei ‘a e matangí, ‘oku nau tuku folau leva. ‘I hono ma‘u ‘e ha tokotaha fononga ha vaka te nau fakaheka ia, na‘á ne ‘alu leva ki he uafú mo ‘ene kató pea tatali ai ki hono fanongonongo ‘o e taimi ‘e mavahe ai ‘a e vaká.

“‘I Loma na‘a nau ‘ai ke faingofua ki he kakaí ke nau ma‘u ha vaka ke folau ai koe‘uhi ke ‘oua te nau toe kumi holo ki ha vaka,” ko e lau ia ‘a e faihisitōlia ko Lionel Casson. “Ko e taulangá na‘e ofi ki he Vaitafe ko Tiber. ‘I he kolo ofi ko Ostia na‘e ‘i ai ha fu‘u feitu‘u lahi ai na‘e ‘i ai ‘a e ngaahi ‘ōfisi. Ko e lahi taha ‘i aí, ko e ngaahi kautaha vaka ki he ngaahi taulanga kehekehe: Na‘e ‘i ai ‘a e kautaha vaka ‘o Narbonne [Falanisē ia he ‘aho ní], ‘i ai mo e kautaha vaka ‘o Carthage [ko Tunīsia ia he ‘aho ní], . . . mo e hā fua. Ko ha taha ‘okú ne kumi ki ha vaka na‘e pau ke ne vakai ki he ngaahi ‘ōfisi ‘o e kolo ‘oku tu‘u ‘i he halanga ko iá.”

Ko e fononga ‘i tahí na‘e vave ange ai ‘a e fefononga‘akí, ka na‘e ‘i ai hono ngaahi fakatu‘utāmaki foki. ‘I he ngaahi taimi lahi, na‘e hokosia ‘e Paula ‘a e vaka tūkia ‘i he‘ene ngaahi fononga fakamisinalé.​—2 Kol. 11:25.