Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 20

Omu natu hengagwida ava va tekura momudona

Omu natu hengagwida ava va tekura momudona

“Karunga ogu a kwafa nkenye apa. Age yige a tu kwafa momaudigu getu nagenye.”—2 KOL. 1:3, 4.

RUSUMO 134 Vanona uhwi waKarunga

ETWAROMO *

1-2. (a) Sihonena musinke sina kulikida asi vantu kwa hara kuvahengagwida ntani kuvhura va gave ehengagwido? (b) Ngapi omu vanona vamwe ava va koresa?

VANTU navenye kwa hara kuvahengagwida ntani natuvenye kuvhura tu hengagwide wopeke. Pasihonena, nsene munona ogu ana kudanauka a liganda nokuremana pongoro, age kudukira kozina ndi koguhwe ngomu ana kulira. Nampili ngomu vakondi vendi nava dira kuverura sironda sendi, nye awo kuvhura va hengagwide munwawo. Kuvhura kumumwenekeda nokumupura eyi yina horoka ntani nokumutura mutji posironda. Makura naruvalisi munona ogo ta mwena ntani kuvhura hena a tameke kudanauka. Mwaza siruwo sironda sendi tasi poro.

2 Poyiruwo yimwe, poyili eyi ayi koresa unene vanona kupitakana kuremana. Vanona vamwe kuvakwatera kononkondo. Vamwe kuvahorokera sikando simwe ano vamwe yikando yoyinzi. Kukora oku ava lizuvhu kapi a ku pu usimbu. Poyiruwo yimwe vantu ava ava kwatere vanona kononkondo kuvatengeka, nye poyiruwo yimwe kapi ava va tengeke. Nye nampili yi kare asi vantu owo vana va tengeke, munona ogu va kwatera kononkondo simpe kuyamukoresa unene komutjima nampili moukondi.

3. Kuliza no-2 Vakolinte 1:3, 4, yisinke ga hara Jehova ntani mapuro musinke natu ka zogera?

3 Nsene Mukriste kuna kuzuvha simpe kukora pomalizuvho morwa kwa mu kwaterere kononkondo pounona, pweli gumwe gokuvhura kumuvatera ndi? (Resa 2 Vakolinte 1:3, 4.) Jehova kwa harera nonzwi dendi va di tekure neharo nokudihengagwida. Yipo nye, tu zeni tu ka konakone mapuro aga gatatu: (1) Morwasinke vantu ava va kwatera kononkondo va hepera ehengagwido? (2) Yilye na vhura kuvahengagwida? (3) Ngapi omu natu vhura kuvahengagwida?

MORWASINKE VA HEPERA EHENGAGWIDO?

4-5. (a) Morwasinke ya karera nomulyo tu dive asi vanona novakondi va lisiga? (b) Ngapi omu ayi kundama munona nsene va mu kwatera kononkondo?

4 Morwasinke vakondi vamwe, ava va kwatera kononkondo pounona, va hepera ehengagwido nampili ngomu pwa pita nomvhura dononzi? Mokuyikwata egano, twa hepa tanko kudiva asi vanona va lisiga unene novakondi. Monkedi omu ava lizuvhu vanona nsene kuna kuvahepeka za lisiga nomu ava lizuvhu vakondi nsene kuna kuvahepeka. Tu tareni yihonena yimwe.

5 Vanona kuhuguvara vantu ava ava va rere nokuvapakera mbili. Eyi kuninkisa vanona va lizuvhe epopero ntani kuvavatera va huguvare vantu wopeke ava vava hara. (Epis. 22:9) Nye sinzi sovanona kuvakwatera kononkondo vekoro lyawo ndi vakaume vekoro lyawo ntani ayo kuhorokera membo lyawo. Apa ayi horoka eyi, ayo kuninkisa munona a dire kuhuguvara wopeke nampili konyima zonomvhura dononzi.

6. Morwasinke kukwatera kononkondo sa karera sininke sosidona unene?

6 Kukwatera kononkondo kuna kara sininke sosidona unene ntani vanona kapi ava vhuru kulipopera. Kukwatera munona kononkondo kumuninkisa a tare eligwanekero panyama monkedi zepuko. Ayo kuvhura kumuninkisa a lizuvhe asi age kwato mulyo ntani kumuninkisa a dire kuhuguvara wopeke.

7. (a) Morwasinke ayi karere ureru kovantu mokukumbagera vanona ntani ngapi omu na va vhura kuyirugana? (b) Ngapi omu ayi kundama vanona yimpempa yangoso?

7 Vanona kapi va kara nonondunge dokudimburura siponga nokusihenduka. (1 Kol. 13:11) Yipo nye, ayo ureru komuntu ava kumbagere nokuvakwatera kononkondo. Vantu owo wovadona kuronga vanona yimpempa. Pasihonena, awo kutanta asi epuko kuna kara lyomunona ntani awo kumukorangeda a dire kukayitanta nokumukumbagera asi vakondi novanona kulilikida eharo pokuligwanekerera panyama. Yimpempa yangoso kugusa siruwo komeho munona a ka yi dimburure asi ayo kwa kere epuko. Ntani ayo kuninkisa munona a lizuvhe asi age muntu gomudona ntani kapi ga fira kumulikida eharo ndi va mu hengagwide.

8. Morwasinke natu karera nehuguvaro asi Jehova kuvhura a hengagwide vantu ava va kwatera kononkondo?

8 Maumbangi ogo kulikida konda zeyi vantu ava va kwatera kononkondo pounona ayi va koresere nampili konyima zonomvhura dononzi. Aso kuna kara sininke sosidona sili! Eyi kulikida asi ose kuna kuparuka pomazuva gopouhura, siruwo esi vantu wovanzi ngava dira ‘kupaka nkenda’ ntani “vadinikarunga novakumbageli, udona wawo ngau vhuka.” (2 Tim. 3:1-5, 13) Yirugana yaSatana yidona ntani ayo kutuguvisa sili pokumona vantu kuna kurugana eyi ga hara Satana. Nye Jehova ga kara nononkondo kupitakana Satana novantu vendi. Age hena kumona eyi a rugana Satana. Yipo nye, Jehova ga diva kukora oku atu ligwanekere nako ntani age kuvhura a tu hengagwide. Ose tuna hafa kweyi atu karere “Karunga ogu a kwafa nkenye apa. Age yige a tu kwafa momaudigu getu nagenye, nose tu wape kukwafa ava vana kara mwankenye udigu, tu va kwafese kekwafo eli a tu kwafesa nyamwetu Karunga.” (2 Kol. 1:3, 4) Nye wolye a ruganesa Jehova yipo va gave ehengagwido?

YILYE NA VHURA KUHENGAGWIDA AVA VA KWATERA KONONKONDO?

9. Nsene vakurona va sigilira vana vawo, yisinke nga rugana ko Jehova kuliza nononkango daNdafita edi da kara mEpisarome 27:10?

9 Vantu ava va kwatera kononkondo ndi ava va sigilira vakurona vawo, va hepa ehengagwido. Mutjangi gepisarome Ndafita, ga yi divire asi Jehova kutuhengagwida nkenye apa. (Resa Episarome 27:10.) Age ga yi divire asi Jehova nga pakera mbili vanona ava va sigilira vakondi vawo. Ngapi omu Jehova a yi rugana? Age kuruganesa vakareli vendi wovalimburukwi. Ose kwa hamena kepata lyovapuli vakwetu. Pasihonena, Jesus kwa uyungire asi vantu ava ava karere Jehova kumwe nage yiwo vamumbya vendi novakuru vendi ntani nozina.—Mat. 12:48-50.

10. Ngapi omu Paurusa ga fatwilire sirugana sendi ngomukuronambunga?

10 Moparagarafu ezi nezi zokukwama ko, natu ka mona omu mbungakriste za kara ngwendi epata. Mupositoli Paurusa kwa kere mukuronambunga goupampi. Sihonena sendi kwa kere sosiwa ntani age nga korangeda vakwawo va mu honene ngwendi moomu nga honene Kristusa. (1 Kol. 11:1) Koneka omu Paurusa ga fatwilire sirugana sendi ngomukuronambunga. Age kwa tente asi: “Nye ose twa litekureni nawa, moomu a tekura mukadi vana vendi.” (1 Tes. 2:7) Mokulifana, vakuronambunga neina nawo va hepa kuruganesa nonkango donongwa ngomu vana kugava ehengagwido lyomoMatjangwa kwava vana hepa evatero.

Sinzi sovanavazinyetukadi ava vakura pampepo kwa diva kugava ehengagwido (Tara paragarafu 11) *

11. Yisinke yina kulikida asi vakuronambunga kapisi yiwo velike nava vhura kugava ehengagwido?

11 Vakuronambunga yiwo velike wokuvhura kugava ehengagwido kwava va kwatera kononkondo ndi? Hawe. Natuvenye twa kara nositumbukira ‘sokulikorangeda’ ndi sokuhengagwida vakwetu. (1 Tes. 4:18) Vanavazinyetukadi ava va kura pampepo kuvhura kuhengagwida vanavazinyetukadi ava vana hepa ekwafo. Jehova kugava ehengagwido, eyi yiyo ga lifanekesera mwene komukadi ogu ana kuhengagwida munwendi. (Jes. 66:13) MoBibeli kwa kara mo yihonena yovakadi ava va hengagwidire vakwawo moyiruwo yoyidigu. (Joba 42:11) Ayo kuhafesa Jehova apa a mono vakadi woVakriste kuna kugava ehengagwido kovapuli vakwawo ava vana kuligwanekera nomaudigu. Vakuronambunga poyiruwo yimwe kuvhura kupura mokahore-hore munazinyetukadi ogu ga kura pampepo a ka gave ehengagwido kwamunazinyetukadi gumwe ogu ana kuligwanekera noudigu. *

NGAPI OMU NATU GAVA EHENGAGWIDO?

12. Yisinke twa hepa kunyokera po?

12 Nsene kuna kuvatera vanavazinyetu, twa hepa kunyokera po kuvapura kuhamena yininke eyi vana dili kuhara kututantera. (1 Tes. 4:11) Nye ngapi omu natu vatera ava vana hepa ehengagwido? Tu zeni tu ka konakone nonkedi ntano domoMatjangwa edi nadi vhura kutuvatera tu gave ehengagwido.

13. Kuliza no-1 Vahompa 19:5-8, ngapi omu muengeli ga vaterere Eliya, ntani ngapi natu vhura nose kuyirugana?

13 Gava evatero. Apa muporofete Eliya ga tjwayukire morwa kuhara kumudipaga, age kwa guvire unene ntani kwa lizuvhire ngwendi a fe. Jehova kwa tumine muengeli yipo a ze kwaEliya. Muengeli ogo kwa mu vaterere. Age kwa pere Eliya nondya ntani nokumukorangeda a lye. (Resa 1 Vahompa 19:5-8.) Kuvhura tu lirongere ko sininke somulyo kosihorokwa oso. Nsene tu ruganena vakwetu nampili yininke yoyinunu ayo kuvhura kuvavatera unene. Pasihonena, ose kuvhura tu likide eharo kovanavazinyetu pokuvaterekera nondya ndi kuvapa uhwi ndi kuvatumina sikarata. Nsene kutudigopera kugava ehengagwido kovantu vangoso, kuvhura tu gave ehengagwido pokuvavatera mononkedi odo.

14. Yisinke natu lirongera ko kosihorokwa saEliya?

14 Vatera ava va kwatera kononkondo va lizuvhe epopero nemanguruko. Kuvhura hena tu lirongere ko yimwe kweyi ya horokerere Eliya. Jehova kwa pere nonkondo muporofete Eliya yipo a gende sinano sosire dogoro koNdundu zaSinayi. Apa Eliya ga ka sikire kondundu ezi Jehova ga tulire po egwanekero novantu vendi mosiruwo saMosesa, age nampo kwa lizuvhire epopero, morwa kwa likere ure novantu ava va here kumudipaga. Yisinke natu lirongera ko? Nsene tuna hara kuhengagwida vantu ava va kwatera kononkondo, pomuhowo twa hepa kuvavatera va lizuvhe epopero. Pasihonena, vakuronambunga va hepa kudiworoka asi munazinyetukadi ogu ga ligwanekera noukaro wangoso, nga lizuvha epopero nemanguruko nsene va ka mu hengagwidira kembo lyendi kupitakana kumuhengagwidira moSinyanga. Nye vamwe kuvhura va lizuvhe epopero nsene vava hengagwidira poSinyanga soUhompa.

Ose kuvhura tu hengagwide vanavazinyetu pokupurakena nelididimiko, kukanderera kumwe nawo, nokuruganesa nonkango dokuhengagwida (Tara paragarafu 15-20) *

15-16. Yisinke ayi tanta kukara mupurakeni gomuwa?

15 Kara mupurakeni gomuwa. Bibeli kutanta asi: “Nkenye muntu a genderere kuzuvha, nye mokuuyunga nomokuhanduka ta liwora.” (Jak. 1:19) Ose vapurakeni wovawa ndi? Eyi kapi yina kutanta asi twa hepa tupu kusikama nokupurakena twa hana kuuyunga. Nye muntu ogu a purakene nawa, kurugana ko yuma. Pasihonena, apa Eliya ga tanterere Jehova omu ga lizuvhire, Jehova kwa mu purakenene. Jehova ga yi dimbwilire asi Eliya kuna kara nowoma, ntani kuna kulizuvha ngwendi gelike ana kara ntani asi kwato eyi ga tompora. Jehova kwa mu vaterere a funde po nkenye woma ou ga kere nawo. Age kwa yi likidire asi age kwa purakenene Eliya.—1 Vah. 19:9-11, 15-18.

16 Ngapi natu likida eharo nonkenda nsene munazinyetu kuna kututantera yuma? Poyiruwo yimwe, kuvhura tu uyunge ko yuma eyi nayi likida omu tuna kulizuvha. Kuvhura tu tante asi: “Ame kuna kulizuvha udona sili kweyi ya ku horokera!” Ndi kuvhura o pure mapuro yipo o kwate egano eyi ana kukutantera. Kuvhura o pure asi: “Kuvhura o vatere nge ni kwate egano eyi ono tamba?” ndi “Apa ono tanta asi. . .ame kuna gazara asi. . .mouhunga nina kara ndi? Nsene tu ruganesa nonkango odo, ayo ngayi vatera ogu ana kututantera udigu wendi a dimburure asi ose kuna kumupurakena ntani kuna kuhetekera ko kumukwata egano.—1 Kol. 13:4, 7.

17. Morwasinke natu ‘liworera mokuuyunga’ nokulikida elididimiko?

17 Hetekera ko ‘kuliwora mokuuyunga.’ Wa ha genderera kugava mapukururo ndi o heteke kutjindja magano gendi. Lididimikira! Apa Eliya ga tanterere Jehova omu ga lizuvhire, age kwa uyungire noruguwo. Konyima zapa Jehova ga korangedere Eliya, age simpe kwa tanterere Jehova omu ga lizuvhire pokuruganesa nonkango dokulifana. (1 Vah. 19:9, 10, 13, 14) Yisinke natu lirongera ko? Poyiruwo yimwe, vantu ava vana kupita moudigu kuvhura va ruguruke kututantera omu vana kulizuvha. Twa hepa kuhonena Jehova pokupurakena nelididimiko. Mevango lyokuvatantera eyi nava rugana, twa hepa kuvalikida eharo nonkenda.—1 Pet. 3:8.

18. Ngapi omu kukanderera nomuntu ogu ana guwu nayi mu hengagwida?

18 Kanderera kumwe nogu ana kara noudigu. Vantu wokuguva kuvhura kuvadigopera kukanderera. Kuvhura va lizuvhe asi kapi vana wapere kuhedera Jehova. Nsene tuna hara kuhengagwida muntu gwangoso, twa hepa kukanderera kumwe nage nokutumbura edina lyendi mekanderero. Kuvhura tu tantere Jehova omu twa hara muntu ogo ntani nomu va mu hara womombungakriste. Kuvhura hena tu hundire Jehova a mu hengagwide. Ekanderero lyangoso kuvhura kugava ehengagwido komuntu ogo.—Jak. 5:16.

19. Yisinke nayi tu vatera tu liwapaikire kuhengagwida muntu ogu ana guwu?

19 Ruganesa nonkango dokuhengagwida nokuverura. Gazadara ko komeho zokuuyunga. Nsene o uyunga wa hana kugazadara ko, kuvhura kukoresa wopeke. Nonkango donongwa kuvhura kuverura. (Yis. 12:18) Yipo nye, kanderera kwaJehova a ku vatere o ruganese nonkango donongwa dokuhengagwida. Diworoka asi nonkango donongwa edi no ruganesa mokuhengagwida vakweni kudigwana tupu kwaJehova kupitira moBibeli.—Heb. 4:12.

20. Ngapi yininke eyi ya pita vanavazinyetu ayi va kundama ntani ngapi omu natu va vatera?

20 Yininke eyi va pita vanavazinyetu vamwe kuvhura kuvaninkisa va lizuvhe asi awo kwato mulyo, kwato ga va hara ntani asi va nyata. Nye ayo kapisi usili! Yipo nye, ruganesa Matjangwa nokuvalikida asi awo mulyo kwaJehova. (Tara kakende “ Ehengagwido lyomoMatjangwa”) Diworoka omu muengeli ga nkondopekere Ndaniyera apa ga guvire. Jehova kwa here Ndaniyera a yi dive asi age kwa mu hara ntani age mulyo kwendi. (Ndan. 10:2, 11, 19) Mokulifana, vanavazinyetu ava vana kupita momaudigu mulyo unene kwaJehova ntani ga va hara!

21. Yisinke yina kundindira vantu wovadona ava va dira kulitezurura, ntani yisinke tuna tokomene kurugana ngesi?

21 Apa atu hengagwida wopeke, ose kuvadiworokesa omu Jehova ga va hara. Kapisi tu divare hena asi Jehova, age Karunga ogu ga hara uhungami. Age ga diva vantu navenye ava va kwatera kononkondo. Age kuyimona ntani kapi nga sigilira vantu owo wokudira kulitezurura ga hana kuvatengeka. (Num. 14:18) Nye posiruwo esi, natuvenye twa hepa kukondja yipo tu likide eharo kwava va kwatera kononkondo. Ntani ayo kutuhengagwida pokudiva asi Jehova nga ka verura navenye ava ana kuhepeka Satana novantu vendi. Yininke eyi yoyidona ntaantani tupu ngatu ka yi divare nuunu.—Jes. 65:17.

RUSUMO 109 Hara nomutjima nagunye

^ para. 5 Vantu ava va kwatera kononkondo pounona, kuvhura kuligwanekera nomaudigu gomanzi nampili konyima zonomvhura dononzi. Sirongwa esi nasi ka tu vatera tu kwate egano konda zeyi ayi horokere ngoso. Natu ka lironga hena asi wolye nava vhura kuhengagwida vantu owo ntani nomu natu vhura kuvahengagwida.

^ para. 11 Nkenye ogu va kwatera kononkondo ga kara nononkondo dokutokora nsene ana hara kugwana evatero kovandokotora ndi hawe.

^ para. 76 EFANO: Munazinyetukadi ogu ga kura pampepo kuna kuhengagwida munazinyetukadi ogu ana kara noudigu.

^ para. 78 EFANO: Vakuronambunga vavali kuna kuzogera namunazinyetukadi ogu ana guwu. Age ana zigida munazinyetukadi gumwe aya mu karese ko.