Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 20

Rekonfort Bann Ki’nn Viktim Abi Sexiel

Rekonfort Bann Ki’nn Viktim Abi Sexiel

“Bondie ki donn tou konsolasion . . . konsol nou dan tou nou bann leprev.”​—2 KOR. 1:3, 4NW.

KANTIK 134 Bann Zanfan, enn Leritaz Bondie

REZIME *

1-2. (a) Ki lexanp montre ki bann dimounn inn ne avek nesesite pou gagn rekonfor ek kapasite pou donn rekonfor? (b) Ki kalite blesir sertin zanfan gagne?

TOU dimounn inn ne avek nesesite pou gagn rekonfor ek kapasite pou donn rekonfor. Par exanp, kan enn ti zanfan tonbe ek bles so zenou kan li pe zwe, kitfwa li pou plore ek deswit li pou galoupe pou al rod Mami ouswa Papi. Bann paran-la pa pou kapav geri dimal-la, me zot kapav rekonfort zanfan-la. Zot kapav demann zanfan-la seki finn arive, souy so larm, dir li bann parol ki pou rekonfort li, ek kitfwa pas inpe medsinn ek met enn bandaz. Enn tipe letan apre, zanfan-la pou aret plore ek kitfwa li pou mem rekoumans zwe. Avek letan, zenou-la pou geri.

2 Selman, parfwa, bann zanfan gagn bann blesir pli grav. Ena ki finn sibir bann agresion sexiel. Kitfwa finn agres sa zanfan-la enn sel fwa, ouswa plizir fwa pandan plizir lane. Me dan ninport ki ka, sa agresion-la kapav bien bles zanfan-la ek kitfwa li bizin kontign viv avek bann douler emosionel bien profon. Dan sertin ka, reisi aret agreser-la ek pini li. Dan bann lezot ka, li kapav paret ki agreser-la zame pa’nn gagn pinision. Me mem si agreser-la gagn enn pinision deswit, sa zanfan ki’nn agrese la kitfwa pou kontign soufer mem kan li vinn enn adilt.

3. Kouma finn mansione dan 2 Korintien 1:3, 4, ki kitsoz Zeova anvi, ek ki bann kestion nou pou examine?

3 Si enn Kretien ti viktim enn agresion sexiel kan li ti tipti ek li ankor pe soufer akoz sa, ki kitsoz kapav ed li? (Lir 2 Korintien 1:3, 4, NW. *) Li kler ki Zeova anvi ki so bann brebi gagn lamour ek rekonfor ki zot bizin. Alor, anou examinn trwa kestion: (1) Kifer bann ki’nn sibir enn agresion kan zot ti zanfan, kitfwa bizin rekonfor? (2) Kisannla kapav donn zot rekonfor ki bizin? (3) Kouma nou kapav rekonfort zot?

KIFER ZOT BIZIN REKONFOR?

4-5. (a) Kifer li inportan nou konpran ki bann zanfan zot diferan ar bann adilt? (b) Kouma enn agresion sexiel kapav fer enn zanfan gagn difikilte pou fer lezot konfians?

4 Sertin adilt ki finn sibir bann agresion kan zot ti tipti, kitfwa ankor bizin rekonfor mem si boukou lane finn pase. Kifer? Nou bizin konpran ki bann zanfan bien diferan ar bann adilt. Fason ki enn zanfan reazir ar enn move tretman, li diferan ar fason ki enn adilt reazir. Anou get sertin lexanp.

5 Bann zanfan bizin kapav fer konfians ek vinn pros ar bann dimounn ki pran zot swin ek ki grandi zot. Sa kalite relasion-la fer bann zanfan santi zot an sekirite ek aprann zot pou fer konfians bann dimounn ki kontan zot. (Ps. 22:9) Malerezman, bien souvan, bann agresion sexiel ariv dan lakaz kot zanfan-la reste, ek agreser-la, se enn manb lafami ouswa enn kamarad lafami. Kan enn kikenn ki zanfan-la fer konfians agres li sexielman, li kapav bien difisil pou zanfan-la fer lezot dimounn konfians, mem plizir lane apre.

6. Kifer enn agresion sexiel li enn kitsoz bien kriel ki fer boukou ditor?

6 Bann zanfan pa kapav defann zotmem, ek enn agresion sexiel li enn kitsoz bien kriel ki fer boukou ditor. Kan fors bann zanfan pou fer bann kitsoz sexiel plizir lane avan ki zot pre lor plan fizik, mantal, ek afektif, ek avan ki zot ena ase matirite pou gagn bann relasion sexiel dan lavi maryaz, sa kapav fer zot boukou ditor. Enn agresion sexiel kapav deform lopinion ki enn zanfan ena lor bann relasion sexiel, fer li ena enn move lopinion lor limem, ouswa lor ninport kisannla ki anvi vinn pros ar li.

7. (a) Kifer li bien fasil pou enn dimounn ki ena move lintansion anbet enn zanfan, ek kouma li kapav fer sa? (b) Ki lefe sa bann foste-la kapav ena?

7 Bann zanfan pankor devlop kapasite pou analiz bann kitsoz, pou pran bann desizion, ouswa pou rekonet bann danze ek evit zot. (1 Kor. 13:11) Akoz sa, li bien fasil pou enn dimounn ki ena move lintansion anbet enn zanfan. Souvan, bann agreser dir bann zanfan bann kitsoz ki fos ek ki bien danzere. Par exanp, kan sa agresion-la finn arive, zot dir zanfan-la ki se limem ki an-tor, ek ki sa bizin res enn sekre. Ena fwa zot mem dir ki personn pa pou ekout li ouswa gagn so traka si li raport agresion-la. Zot dir osi ki bann relasion sexiel ant enn adilt ek enn zanfan se enn fason normal pou montre ki sakenn kontan so kamarad. Sa pou pran boukou lane pou ki zanfan-la konpran ki tousala ti fos. Kan zanfan-la grandi, li kapav degout limem ek panse ki li pa merite gagn lamour ouswa rekonfor.

8. Kifer nou kapav sir ki Zeova kapav rekonfort bann ki pe soufer?

8 Alor, sa pa etonn nou ki enn agresion sexiel kapav fer sa viktim-la ditor pandan boukou lane. Se enn kitsoz bien kriel! Agresion sexiel li enn problem mondial. Se enn prev bien kler ki nou pe viv bann dernie zour, enn lepok kot boukou dimounn pou nepli “ena okenn lafeksion natirel” ek kot “bann move dimounn ek bann foser pou vinn pli pir.” (2 Tim. 3:1-5, 13, NW) Bann taktik ki Satan servi bien move, ek sa li bien tris kan bann dimounn azir dan enn fason ki fer Lediab plezir. Selman, Zeova bien pli for ki Satan ek bann ki fer seki Satan anvi. Ek Zeova konn bien bann manigans Satan. Nou kapav sir ki Zeova konn bien nou bann soufrans ek ki Li kapav donn nou rekonfor ki nou bizin. Se vremem enn benediksion pou servi “Bondie ki donn tou konsolasion, ki konsol nou dan tou nou bann leprev, pou ki nou kapav konsol bann ki dan tou sort kalite problem, gras-a konsolasion ki noumem nou gagne ar Bondie.” (2 Kor. 1:3, 4, NW) Me, kisannla Zeova servi pou donn sa rekonfor-la?

KISANNLA KAPAV REKONFORT BANN KI’NN VIKTIM ENN AGRESION SEXIEL?

9. Dapre seki Lerwa David ti dir dan Psom 27:10, ki kitsoz Zeova pou fer pou bann ki zot prop fami finn rezet zot?

9 Bann ki plis bizin rekonfor, se sirtou bann ki’nn viktim enn agresion sexiel alor ki zot paran ti kone ki pe arive me pa’nn fer nanye, ouswa bann ki’nn sibir enn agresion par enn kikenn ki pros ar zot. Lerwa David ti kone ki nou kapav fer Zeova konfians ek ki Li pou touletan rekonfort nou. (Lir Psom 27:10, NW. *) David ti ena konfians ki Zeova pran swin tou bann ki zot fami finn rezet zot. Kouma Zeova fer sa? Li servi so bann serviter fidel. Nou bann konpagnon Kretien zot kouma enn fami pou nou. Par exanp, Zezi ti dir ki bann ki ti ador Zeova ansam avek li, ti kouma so bann frer, ser ek mama.​—Mat. 12:48-50.

10. Kouma lapot Pol ti dekrir so responsabilite kouma enn ansien?

10 Anou get enn lexanp ki montre kouma nou bann konpagnon Kretien kapav azir kouma enn fami. Lapot Pol ti enn ansien ki ti fidel ek ki ti travay dir. Li finn les nou enn bon lexanp, ek li ti inspire par lespri sin pou dir lezot swiv so lexanp parey kouma li ti swiv lexanp Kris. (1 Kor. 11:1) Enn fwa, gete kouma Pol ti dekrir so responsabilite kouma enn ansien: “Nou finn montre boukou douser kan nou ti avek zot, parey kouma enn mama ki pe fer so bann zanfan bwar ar li ek ki pran zot swin avek boukou tandres.” (1 Tes. 2:7, NW) Parey, azordi bann ansien fidel kapav ena bann parol zanti ki ranpli ar douser kan zot servi Labib pou rekonfort bann ki bizin led.

Bann ser ki ena matirite souvan bien kone kouma pou rekonfort lezot (Get paragraf 11) *

11. Ki kitsoz montre ki se pa zis bann ansien ki kapav rekonfort lezot?

11 Eski se zis bann ansien ki kapav rekonfort bann ki’nn viktim enn agresion sexiel? Non. Nou tou nou ena responsabilite pou “rekonfort sakenn [nou] kamarad.” (1 Tes. 4:18, NW) Bann ser ki ena matirite kapav ankouraz bann ser ki bizin rekonfor. Sa pa etonn nou ki Zeova konpar Limem ar enn mama ki rekonfort so garson. (Iza. 66:13) Dan Labib ena lexanp bann madam ki ti rekonfort bann ki ti dan detres. (Zob 42:11) Pena dout ki Zeova extra kontan kan, azordi osi, Li trouv bann ser rekonfort zot bann ser ki pe soufer! Dan sertin ka, enn ouswa de ansien kapav diskretman demann enn ser ki ena matirite si li kapav ed enn ser ki pe soufer. *

KOUMA NOU KAPAV REKONFORT LEZOT?

12. Ki nou bizin evit fer?

12 Biensir, kan nou pe esey ed enn frer ouswa enn ser, fode pa nou poz li bann kestion lor bann kitsoz ki li pa anvi koze. (1 Tes. 4:11) Me, ki nou kapav fer pou bann ki bizin rekonfor ek ki anvi gagn led? Anou get sink fason kouma nou kapav rekonfort zot.

13. Kouma 1 Lerwa 19:5-8 montre, ki kitsoz anz Zeova ti fer pou Eli, ek kouma nou kapav imit sa anz-la?

13 Donn enn led pratik. Kan profet Eli ti pe sove akoz bann ki ti pe rod touy li, li ti telman dekouraze ki li ti anvi mor. Zeova ti avoy enn anz pwisan pou vizit sa zom dekouraze la. Anz-la ti donn Eli seki li ti bizin dan sa moman-la. Li ti donn li enn repa so ek li ti ankouraz li pou manze. (Lir 1 Lerwa 19:5-8. *) Sa zistwar-la ansegn nou enn verite bien itil: Parfwa, enn sinp ti kitsoz ki nou fer pou enn dimounn kapav enn gran led pou li. Kitfwa enn repa, enn ti kado, ouswa enn ti panse ankourazan lor enn kart kapav rasir enn frer ouswa enn ser ki dekouraze, ki nou kontan li ek gagn so traka. Si nou pa santi nou alez pou koz avek enn kikenn lor so bann santiman, nou kapav montre ki nou gagn so traka kan nou fer sa bann ti kitsoz pratik la.

14. Ki leson nou aprann ar seki ti ariv Eli?

14 Fer bann ki pe soufer santi zot alez ek an sekirite. Nou kapav tir enn lot leson ar seki ti ariv Eli. Par enn mirak, Zeova ti donn so profet led ki bizin pou mars enn long distans ziska Montagn Oreb. Kitfwa Eli ti santi li an sekirite dan sa landrwa bien lwin la, kot Zeova ti fer enn lalians avek so pep dan lepase. Sirman li ti panse, ki anfin, li ti bien-bien lwin ar tou bann ki ti pe rod touy li. Ki nou kapav aprann ar sa lexanp-la? Si nou anvi rekonfort bann ki’nn viktim enn agresion sexiel, avan tou, kitfwa nou bizin fer zot santi zot an sekirite. Par exanp, bann ansien bizin rapel ki enn ser ki pe soufer, kitfwa pou santi li plis an sekirite ek alez kot li avek enn tas dite olie ki dan Lasal kot fer renion. Enn lot dimounn kapav plis alez pou koz lor so agresion dan Lasal kot fer renion.

Nou kapav rekonfort lezot kan nou ekout avek pasians, fer bann lapriyer sinser, ek swazir bann parol ankourazan (Get paragraf 15-20) *

15-16. Ki savedir ekout bien?

15 Ekout bien. Labib donn sa konsey bien kler la: “Sakenn bizin rapid pou ekoute, me pa prese pou koze.” (Zak 1:19) Eski nou konn ekout bien? Kitfwa nou panse ki pou ekout bien, nou bizin zis get lot dimounn-la san dir nanye. Me, ekout bien inplik plis ki sa. Par exanp, Eli finalman ti dir Zeova ki kantite li ti santi li dekouraze, ek Zeova ti vremem ekout li. Zeova ti konpran ki Eli ti per, ti santi li tousel, ek ti panse ki tou so travay ti dan vid. Avek boukou lamour, Zeova ti ed li pou sirmont sak difikilte. Li ti montre ki Li ti vremem ekout Eli.​—1 Ler. 19:9-11, 15-18.

16 Kan nou pe ekout nou frer ouswa nou ser, kouma eski nou kapav montre ki nou kontan li ek ki nou ena konpasion pou li? Parfwa, bann parol ankourazan avek takt kapav montre seki nou resanti. Kitfwa to kapav dir: “Mo bien sagrin pou seki finn ariv twa! Okenn zanfan pa merit sa!” To kapav mem poz enn ouswa de kestion pou fer sir ki to pe bien konpran seki to kamarad pe dir. Bann parol ranpli ar zantiyes pou rasir sa dimounn-la ki vremem to pe ekout li, ek ki to pe vremem esey konpran li.​—1 Kor. 13:4, 7.

17. Kifer nou bizin ena pasians ek “pa prese pou koze”?

17 Selman, fode pa nou “prese pou koze.” Pa koup koze dimounn-la pou donn enn konsey ouswa pou koriz so fason panse. Ena pasians! Kan finalman Eli ti devid so leker ar Zeova, li ti servi bann parol bien for pou exprim so langwas. Plitar, apre ki Zeova ti fortifie lafwa Eli, Eli ti re-devid so leker, ek ti re-dir bann mem parol. (1 Ler. 19:9, 10, 13, 14) Ki sa ansegn nou? Parfwa, bann ki pe soufer bizin devid zot leker plizir fwa. Parey kouma Zeova, nou anvi ekout avek pasians. Olie ki nou esey donn bann solision, nou pou manifeste konpasion anver zot.​—1 Pier 3:8.

18. Kifer kan nou priye avek enn dimounn deprime, sa kapav rekonfort li?

18 Priye avek tou to leker ar sa kikenn ki pe soufer la. Bann dimounn deprime parfwa pena lafors pou priye. Kitfwa zot mem panse ki zot pa dign pou koz avek Zeova dan lapriyer. Enn fason ki nou kapav rekonfort bann dimounn ki dan sa sitiasion-la, se kan nou priye ansam avek zot ek nou mansionn zot nom dan lapriyer. Nou kapav dir Zeova ki kantite nou ek bann lezot frer ek ser kontan sa dimounn-la. Nou kapav demann Zeova pou soulaz ek rekonfort sa brebi ki ena enn gran valer la. Sa bann kalite lapriyer-la kapav bien rekonfort sa dimounn deprime la.​—Zak 5:16.

19. Kouma nou kapav prepar nou pou rekonfort enn kikenn?

19 Swazir bann mo ki pou soulaz ek rekonfort sa kikenn ki pe soufer la. Reflesi avan to koze. Bann koze san reflesi kapav fer boukou ditor. Me bann parol zanti kapav fer boukou dibien. (Prov. 12:18) Alor, priye Zeova pou ki Li ed twa pou ena bann parol zanti ki pou rekonfort ek soulaz sa dimounn-la. Rapel ki pena okenn parol ki ena plis lefe ki bann parol Zeova ki trouv dan Labib.​—Ebre 4:12.

20. Ki sertin frer ek ser kapav panse lor zotmem akoz seki zot finn sibir, ek ki kitsoz nou anvi zot rapel?

20 Akoz bann agresion sexiel ki zot finn sibir dan lepase, sertin frer ek ser santi zot sal, zot panse ki zot pena valer, ki lezot pa kontan zot, ouswa mem ki zot pa ase bon pou ki lezot kontan zot. Me sa li fos! Alor, servi Labib pou rapel zot ki Zeova bien kontan zot. (Get lankadre “ Bann Verse ki Donn Rekonfor.”) Rapel kouma enn anz, avek boukou zantiyes, ti fortifie profet Daniel kan li ti santi li feb ek dekouraze. Zeova ti anvi fer Daniel konpran ki li ena enn gran valer devan so lizie. (Dan. 10:2, 11, 19) Li parey pou nou bann frer ek ser ki pe soufer, zot ena enn gran valer devan lizie Zeova!

21. Dan lavenir, ki pou ariv bann ki’nn komet bann move kitsoz ek pa’nn repanti, me an-atandan, ki nou tou nou bizin bien deside pou fer?

21 Kan nou rekonfort lezot, nou fer zot rapel ki Zeova kontan zot. Ek fode zame nou bliye ki Zeova Li osi enn Bondie ki kontan lazistis. Zeova konn sak dimounn ki finn sibir enn agresion, mem si lezot pa kone. Zeova trouv tou, ek Li pou fer sir ki bann ki’nn komet bann agresion ek pa finn repanti, gagn zot pinision. (Nonb 14:18) An-atandan, anou fer tou seki nou kapav pou manifeste lamour anver bann ki’nn sibir enn agresion. Anplis, sa vremem rekonfort nou parski nou kone ki Zeova pou soulaz pou touletan bann dimounn ki Satan ek so lemond finn fer soufer! Dan enn tigit letan ankor, nou pou nepli rapel sa bann move kitsoz-la ek zot pou nepli fer nou soufer.​—Iza. 65:17.

KANTIK 109 Lamour Sinser Sorti dan Leker

^ par. 5 Bann ki’nn viktim agresion sexiel dan zot lanfans, parfwa fer fas ar bann difikilte mem apre boukou lane. Sa lartik-la pou ed nou konpran kifer. Nou pou osi examine kisannla kapav rekonfort bann ki’nn viktim agresion sexiel. Finalman, nou pou gete kouma nou kapav rekonfort zot dan enn fason pratik.

^ par. 3 2 Korintien 1:3, 4: Anou beni Bondie ek Papa nou Segner Zezi Kris, Papa ki ena boukou mizerikord ek Bondie ki donn tou konsolasion, ki konsol nou dan tou nou bann leprev, pou ki nou kapav konsol bann ki dan tou sort kalite problem, gras-a konsolasion ki noumem nou gagne ar Bondie.”

^ par. 9 Psom 27:10: “Mem si mo papa ek mo mama kit mwa, Zeova Limem pou ramas mwa.”

^ par. 11 Se sa dimounn ki’nn viktim enn agresion sexiel la ki bizin deside si li pou al get enn dokter ouswa non.

^ par. 13 1 Lerwa 19:5-8: Finalman, li ti alonze ek li ti dormi anba sa pie genêt la. Me enn kout, enn anz ti tous li ek ti dir li: ‘Leve, manze.’ Kan Eli ti gete, pre kot so latet ti ena enn dipin ron lor bann ros ki’nn sofe ek enn brok delo. Lerla li ti manze ek bwar, apre sa, li ti re-dormi. Plitar, anz Zeova ti revini enn deziem fwa, ti tous li ek ti dir li: ‘Leve, manze, parski larout-la pou tro long pou twa.’ Lerla, li ti leve, li ti manze ek li ti bwar, ek pandan karant zour ek karant nwit li ti kontign ale gras-a lafors ki li ti gagne ar sa manze-la, ziska ki li ti ariv Oreb, montagn vre Bondie.”

^ par. 79 DESKRIPSION ZIMAZ: Enn ser ki ena matirite pe rekonfort enn ser ki pe soufer lor plan afektif.

^ par. 81 DESKRIPSION ZIMAZ: De ansien pe vizit sa ser ki deprime la. Li’nn invit sa ser ki ena matirite la pou vini li osi.