Ocuphela mwaha

Ocuphela sampuwa

MWAHA WOOHUSERYA 20

Waahakararya Yaale Eereliwe Meerelo a Okoniha Anamwane

Waahakararya Yaale Eereliwe Meerelo a Okoniha Anamwane

Muluku a ohakararya wothene, onanihakararya hiyo mu ohóshiwa wahu wothene.’—2 KOR. 1:3, 4, NN.

NCIPO 134 Anamwane Yoovaha ya Muluku

YEEYO NNAHAALAAHU OHUSERYA *

1-2. (1) Yootakiherya taani enooniherya wi achu tahi wi anachuna nihakararyo pahiru, nyenya tho aasuwela ovaha nihakararyo? (2) Tinivi nri nikacamiho noopwahererya anamwane akina anahoolelaaya?

ACHU ayariwe ni nchuno na okhala oohakararyiwa, nave aakhalano mavyakelo aphaama a ovaha nihakararyo. Ntoko yootakiherya, mmwaanyiherye mwaana mukhaani yoowo onathata nave mootutusa athoowa aphoreya nikutha. Evelevelo wi owo onahaala ochimakela wa amama awe naari atiithi awe inlaka. Asitiithi awe hewerya weeriha wi wiicela ole omaale, nyenya ananwerya omuhakararya mwanaya. Awo akhweya anahaala omukoha tiheeni yeerenrye nave emvute miithori. Emukhupaarelaka moosivela, akhweya anamuloca eriki: “Maala ohinle enahaala oovira.” Ananwerya ohelavo murece vanikuthani. Elukuluku vakhaani, mwaana onnamaala winla ophiyerya tho okookela othata. Moovira wa elukuluku, nikhwaca ninnavola.

2 Moothananiha, aakhalavo makhwaca oopwahererya oohiyana ni ophoreya vanikuthani. Anamwane akina anneereliwa meerelo okonihiwa. Okonihiwa onanwerya weereya ekwaha emoha naari ikwaha sawaaca mu iyaakha sincipale. Mu mikhalelo soomiili, okonihiwa onanwerya ohiya maharipa matokotoko mmuupuweloni. Mu ikwaha ikina mulipa a waakoniha anamwane onnasuweliwa nave onnalakiwa. Nave sinnakhalavo ilukuluku onakopholeiye. Nyenya naamwi mulipa ookoniha owo alakiwe mwawaakuveya, mwaana onanwerya otitelela ohooseya mwa yeeyo eereliweiye naamwi unnunwe.

3. Mwawiiwanana ni 2 Korinto 1:3, 4, tiheeni Yehova onachuneiye? Makoho taani nnahaalaahu waakhula mmwaha yoola?

3 Anna ni arokora akina a mmulokoni yaawo yunnunwe nivano annoona wiicela wa makhwaca a okonihiwa ahoolenlaaya woonamwaneni. Tiheeni eni yaakhaviherye yaawo? (Mwaalakhanye 2 Korinto 1:3, 4.) Yoorepa ela ennahiya vanlakani wi Yehova onachuna wi mmoha ti mmoha a ipucepuche sawe saakhele osivela ni nihakararyo. Mwa yeeyo, mwaha ola onahaala waakhula makoho mararu: (1) Ntakhara heeni yaawo ahoolenle okonihiwa woonamwaneni annachuna nihakararyo? (2) Taani oni aavahe nihakararyo? (3) Meerelo taani oophara muteko nnahaalaahu weerano yeeyo?

NTAKHARA HEENI NINNACHUNA NIHAKARARYO?

4-5. (1) Ntakhara heeni nnaphwanelaahu wiiwexexa ohiyana orivovo variyari va anamwane ni awunnuwelavo? (2) Tiheeni enahaala weereya ni mwaana yoowo okonihiwe?

4 Akina yaawo unnunwe yeereliwe meerelo a okonihiwa anamwane anamuchuna nlipiho naamwi ivinrevo iyaakha sincipale ovinyerya vaavaa aphuciwaaya. Ntakhara heeni? Echu yoopacerya, nnaphwanela wiiwexexa wi anamwane hari ntoko achu awunnuwa. Mwaana onavoloweliwa mmukhalelo woohiyana ni muchu awunnuwa onavoloweliweiye. Moone sootakiherya ikina.

5 Mwaana onachuna woonaka wi onanwerya omuroromela yoole onamukhapelela. Mukhalelo yoowo wa waacameleya onnamweeriha mwaana wiisoona okhala awaakiheya nave eyo ennamuhusiha waaroromela yaale anooniherya osivela mwa yoowo. (Sal. 22:9) Moothananiha, mu ikwaha sincipale, mwaana onakonihiwa ni muchu onakhaleiyeno empa emoha, mmusi naari nthamwene a emusi. Vaavaa mwaana onakonihiweiye ni muchu yoowo onamuroromeleiye enamukhala yoovila wa mwaana yoowo waaroromela achu akina, naamwi ivinrevo iyaakha sincipale.

6. Ntakhara heeni meerelo a okonihiwa anamwane aryaaya ootakhala?

6 Anamwane hanasuwela wiisaakiha meekhaaya, nave meerelo a okonihiwa anamwane tootakhala, nave toohoosa. Mwaana haano mukhalelo wawaakhwanela mmwiilini, mmoonelo ni mmuupuweloni ntakhara okonihana. Omukhinyererya opaka yeeyo woosiilo ahaakumve orehereryeya enanwerya okumiherya makacamiho mu okumi awe. Omukoniha mwaana onanwerya omweeriha okhalano moonelo wooheseya vooloca sa mwiikho, wa yene mwaneene naari wa muchu vyakala onahaala weererya omwaacamela.

7. (1) Ntakhara heeni ti wookhweya mulipa a waakoniha anamwane onwoka mwaana? Sawootha taani akhweya onaloceiye? (2) Tisivi sinahaala okhala sookhumelela sa sawootha seiyo?

7 Anamwane nlelo haanono owerya wa waalikhela miyaha, opaka soolakelela naari wiiwexexa yawoopiha ni ochawa yeeyo. (1 Kor. 13:11) Wa nthowa na yeeyo, alipa a waakoniha anamwane annawerya onwoka mwaana mookhweya. Awo annaloca sawootha sawoopiha wa anamwane: wi okonihiwa wawe nthowa nawe, wi okonihiwa wawe onaphwanela okhala echu yoovitheya, nave wi haavo muchu onahaala omweemererya mwaana wakhala wi owo oolokoha wi ookonihiwa, wi haavo onahaala owerya omukhaviherya naari wi meerelo a okonihana ni muchu awunnuwelavo ni mwaana mukhalelo waweemereryeya wa wooniherya osivelana mukina ni mukhweiye. Akina yaawo anahoolela okonihiwa sinanwerya oviravo iyaakha sincipale wi esuwele wi soothene seiho sawootha. Mwaana onahaala wunnuwaka upuwelaka wi yookhalavo echu enananre mwa yene, wi toothanyeya nave wi hanaphwanelela waakhela osivela ni nihakararyo na muchu.

8. Ntakhara heeni nnaphwanelaahu ororomela wi Yehova onanwerya waalipiha yaale ahoolenle mukhalelo wootakhala?

8 Sooleeliherya soothene seiha sinnanikhaviherya wiiwexexa ntakhara heeni mwaana yoowo okonihiwe onamphiyerya ohooxeya mu iyaakha sincipale. Mweeparipari, meerelo yaala a nlala tootakhala vancipale! Nave wunlaana wa mukhalelo yoola wootakhala veelaponi onnooniherya wi nnakhala, “mmahiku ookuchula”, elukuluku yeeyo esaren’ye alopwana “oohikhoveleleya”, nave achu ‘oonanara murima ni oowoka, anaamutepaya onanara waya.’ (2 Tim. 3:1-5, 13) Mavyakelo a Satana mweeparipari tootakhala, nave ti yoohiciha vancipale vaavaa achu anapakaaya ichu mwawiiwanana ni yeeyo enamusivela. Nyenya Yehova tooweryaxa ompwaha Satana ni achu yaawo onaavoloweleiye, nave Yehova oosuwela mavyakelo oothene a Musaserya. Opwaha yeeyo, Yehova onnasuwela phaameene vaavaa nnahoolelaahu makhalelo oohoosa, nave owo onamunivaha nihakararyo nnachunaahu. Ekari etokweene owerya omurumeela ‘Muluku a ohakararya wothene, onanihakararya hiyo mu ohóshiwa wahu wothene, wi niwerye hiyo wahakararya yawo ari muhóshiwa phyakala, ni ohakararya wiwo nnahakararyiwahuno mekhihu ti Muluku.’ (2 Kor. 1:3, 4, NN) Vano, taani Yehova onamphariheleiye wi avahe nihakararyo?

TAANI ONI AVAHE NIHAKARARYO?

9. Mwawiiwanana ni yeeyo Tavite olonceiye mu Salumu 27:10, tiheeni Yehova onahaaleiye weera wa yaale akhalihiwe moonanara ni achu a veemusini?

9 Akina anoona wi hiyaakhenle okhapelela orweela wa asitiithi aya ntakhara meerelo a okonihiwa anamwane, nave akina ahooxen’ye mu okonihiwa ni achu awaacameleya. Oothene yaale akonihiwe annachuna nlipiho naari nihakararyo nawaaca. Mulipa oomurepa salumu Tavite aanasuwela wi ehime ya nihakararyo ti Yehova. (Mwaalakhanye Salumu 27:10.) Tavite aahiroromela wi Yehova onnawaakhela moosivela oothene yaale akhalihiwe moonanara ni achu a veemusini. Yehova oneerano hai yeeyo? Owo onaapharihela achu yaawo ari oororomeleya wa yene: anna ni arokora ahu yaawo ari amusi mu nroromelo. Yesu mwaneene aahoona yeeyo. Owo aalonce wi achu yaale yaamurumeela Yehova yaari ntoko anna, arokora ni amama wa yoowo.—Mat. 12:48-50.

10. Tiheeni Paulo olonceiye sa muteko awe ntoko mutokweene?

10 Moone yootakiherya mmukhalelo muloko onakhalaaya emusi. Murummwa Paulo aari mutokweene oororomeleya yoowo aalapa vancipale ntakhara muloko. Owo aahiveereliwa ni Muluku waaleela akina wi yaaphwanela ochariha yootakiheryaawe, hiiha ntoko owo aamutakiheryeiye Kristu. (1 Kor. 11:1) Moone yeeyo Paulo olonceiye sa muteko awe ntoko mutokweene: “Hiyo noohiiyeviha mwa nyuwo . . . Ntoko maayi oneereiye ni anamwane awe a makwiya.” (1 Tes. 2:7) Echarihaka yootakiherya ya Paulo, vaavaa atokweene anachunaaya omuhakararya muchu, awo annampharihela Piipiliya ni oloca mmukhalelo wawiiyeviha ni woophara murima.

Arokora awiichwelavo ananwerya okhala ehime ya nihakararyo noolipa (Moone eparakrafo 11) *

11. Nnasuwela hai wi tahi atokweeneru anaphwanela ovaha nihakararyo?

11 Apwanne atokweene pahiru tanaphwanela waahakararya yaale akonihiwe? Hooye. Oothene ahu nookhalano murici wa ‘olipihanaka mukina ni mukhweiye.’ (1 Tes. 4: 18) Vaavaa murokora a mmulokoni onachuneiye nihakararyo, arokora akina awiichwelavo ananwerya ovaha nikhaviheryo. Ti yoohakalalihaxa omwiiwa Yehova iilikanyihaka ni mai yoowo onamukhapelela mwanawe. (Isa. 66:13) Piipiliya onnaaloca athiyana yaawo yaalipinhe akina elukuluku yaakumannaaya ni makacamiho. (Yobi 42:11) Yehova onnatepa ohakalala vancipale vaavaa onawooneiye athiyana mmulokoni yaahakararyaka arokoraya yaawo anahooxeya. Mu ikwaha ikina, mutokweene mmoha naari eeli ananwerya omukoha murokora awiichwelavo mu nipuro noovitheya waakhanle wi aahaala okhala ooreheryeya omuhakararya murokora mukina mmulokoni. *

NNI NIVAHE HAI NIHAKARARYO?

12. Ekaasoope taani nnaphwanelaahu okhalano?

12 Evelevelo wi, vaavaa nnamukhaviheryaahu munna, nnaphwanela okhalano ekaasoope wi nihiivoliiherye mu miyaha seiho ohinachuneiye waaleela akina. (1 Tes. 4: 11) Vano, tiheeni nnaphwanelaahu opaka wi nimukhaviherye nave nimuhakararye yoowo? Haya noone Mpiipiliyani mikhalelo mithanu sa ovaha nihakararyo.

13. Mu yaweereya ya 1 Mamwene 19:5-8, tiheeni munkeelo a Yehova aapankeiye wa Eliya? Mmukhalelo taani nneeraahu nimutakiherye?

13 Mvahe nikhaviheryo nawooneya. Ekwaha emoha, mulipa a miririmu Eliya aaphwanela ochawa wi ahiiphiwe. Owo aahikhala awuukhuwaxa mwa yeeyo aanachuna okhwa. Wi amuhakararye Eliya, Yehova aahimurumiha munkeelo oowerya wi amusekurye. Munkeelo aahimukhaviherya mulipa a miririmu mmukhalelo wawooneya. Owo aahiireherya yoolya ntakhara Eliya nave mooreera murima aahimuceenyerya wi alye. (Mwaalakhanye 1 Mamwene19:5-8.) Yaweereya yeela ennanihusiha echu yoochuneya. Ikwaha ikina, mukhalelo wookhweya ni woophara muteko wa wooniherya oreera murima onanwerya okhaliha phaama. Ichu ntoko yoolya, yamahala yavakhaani naari ekaarata orivo muchaka enanwerya omweeriha Mukristu oocecheya wiisoona wi onnasiveliwa navetho onnapwachiwa. Akina a hiyo akhweya hannakhala ootaphuwa oomwiiwa muchu alocaka saweereya sawe soowaawa seiho ohoolenleiye. Naamwi hiiha, nnanwerya wooniherya wi ninnampwacha nimvahaka nikhaviheryo nawooneya.

14. Echu taani ekina nnahuseryaahu mu yaweereya ya Eliya?

14 Mmweerihe muchu oothanana wiisoona okhala ookhapeleleya ni ootaphuwa. Yaweereya ya Eliya ennanihusiha echu ekina yasisapo. Mmukhalelo wootikhiniha, Yehova aahimvaha mulipa a miririmu soothene aachuneiye wi apake mukwaha mutokweene oya o mwaako Horepi. Mu nipuro nenle Yehova aapankeiyevo nlakano ni Aisarayeli mu iyaakha masana masaneene oculi, Eliya akhweya aniisoona okhala ookhapeleleya. Vookuchula owo aahaala okhala ocai wa yaale yaachuna omweerela yoonanara. Tiheeni nnahuseryaahuvo? Vaavaa nnayaahu omuhakararya muchu yoowo eereliwe meerelo a okonihiwa anamwane, akhweya onamuchuneya omukhaviherya voopacerya wiisoonaka okhala ookhapeleleya. Ti yaphaama atokweene wuupuwelela yeela elukuluku anamukhaviheryaaya murokora yoowo ori awuukhuwa. Akhweya onanwerya wiisoona okhala ookhapeleleya ni ootaphuwa ochekula owannyawe, munwuryaka chaaya, nave ohiya mu esaala yanaawiili mu Empa ya Omwene. Nyenya murokora mukina onanwerya wiisoona mmukhalelo woohiyana.

Owiriyana moopisa murima, ovekela ni muchu yoowo ni othanlela masu aphaama siri mikhalelo sa omvaha nihakararyo yoowo onachuna (Moone Iparakrafo 15-20) *

15-16. Enataphulela eheeni okhala namawiriyana aphaama?

15 Mukhale namawiriyana aphaama. Piipiliya onnanleela mookwakwaleya: “Muchu ti muchu aakuveleke owiriyana, ahaakuveleke oloca.” (Tiy. 1:19) Apwanne chiryene noosuwela owiriyana? Akhweya nnamuupuwela wi okhala namawiriyana aphaama enataphulela okhala oomaala cuu, ninwehaka muchu owo, nihilocaka echu. Nyenya owiriyana onnapwaha weerano yeeyo. Ntoko yootakiherya, vaavaa Eliya aalonceiye sookacamiha sawe soothene, Yehova aahinwiriyana. Owo aahiiwexexa wi Eliya aanoova, iisoona okhala meekheiye nave oonaka muteko awe woothene ohikhalano mphurelo. Moosivela, Yehova aahimukhaviherya Eliya ovootha miyoonelo soothene aareiyeno. Chiryene Yehova aari namawiriyana aphaama a Eliya.—1 Mam. 19:9-11, 15-18.

16 Nni nooniherye hai niphwanya ni osivela vaavaa munna naari murokora onaloceiye? Ikwaha ikina, masu ooreera ni a wuupuweliwa phaama ananwerya omooniherya muchu mukhalelo nnoonaahu ntakhara yene. Ntoko yootakiherya, nyuwo munanwerya oloca: “Kinnookhupanyerya vancipale ntakhara yeeyo yeeren’ye ni weyaano. Haavo mwaana onaphwanela ohoolela yeela.” Akhweya nyuwo munanwerya ompakela nikoho nimoha naari meeli wi muroromele wi munniiwexexa phaama yeeyo muchu oothanana onaloceiye. Nyuwo munanwerya omukoha: “Apwanne waanwerya okikhaviherya wiiwexexa phaama yootaphulela ya yeeyo?” naari “Mwa yeeyo okilenlaawe, miyo kiwexenxe wi . . . Apwanne ti yeeyo chiryene?” Masu oosivela ntoko yaala annamooniherya muchu oothanana owo wi nyuwo mweeparipari munnamuwiriyana nave munniilipixerya wiiwexexa moonelo awe.—1 Kor. 13:4, 7.

17. Ntakhara heeni nnaphwanelaahu okhala oopisa murima ni ‘ohaakuvela oloca’ elukuluku nnamukhaviheryaahu muchu oothanana?

17 Ikwaha soothene muupuwele ‘ohaakuveleka oloca.’ Vaavaa muchu onaloceiye, muhimukwatelele wi mumvahe ekano naari otoroka mukhalelo awe wa wuupuwela. Nave mpise murima! Vaavaa Eliya aahunleiye murima awe alocaka ni Yehova, owo aari awuukhuwa ophiyerya opharihela masu oolipa. Ohoolo waya, Yehova amanle olipiha nroromelo na Eliya, mulipa a miririmu owo wanawiili aahula murima awe apharihelaka masu mamohamoha. (1 Mam. 19:9, 10, 13, 14) Tiheeni nnahuseryaahu? Ikwaha ikina, muchu yoowo onathanana onamuchuna okumiherya vaate moonelo awe opwaha ekwaha emoha. Hiiha ntoko Yehova, nnaphwanela onwiriyanaka moopisa murima. Opwaha oomuleela mukhalelo wa omaliha nikacamiho nawe, ti yaphaama wooniherya niphwanya ni ikharari.—1 Ped. 3:8.

18. Ntakhara heeni mavekelo ahu ananwerya waahakararya yaale anahooseya?

18 Muvekele vamoha ni yoowo onahooseya. ikwaha ikina, muchu onnakhala awuukhuwa ophiyerya ahinawerya ovekela. Owo akhweya haniisoona okhala oophwanelela oloca ni Yehova. Mmikhalelo sintoko seiho, nnanwerya ovekela vamoha ni yoowo nromolaka nsina nawe. Nnanwerya oloca wa Yehova wi muchu owo onahooseya ninnatepa omusivela nave tho muloko onnamusivela. Nnanwerya tho omveka Yehova wi avahe murecele ni nihakararyo epucepuche yeeyo eri yasisapo wa yene. Mavekelo sintoko yaawo ananwerya oruuha nihakararyo wa yaawo anahooseya.—Tiy. 5:16.

19. Tiheeni enahaala onikhaviherya ophwanya masu oophwanelela wi nimuhakararye muchu?

19 Muthanle masu anapenusa ni anahakararya. Muupuwele muhaakumve oloca. Masu oohithanleliwa phaama annaphoreiha, nyenya masu oosivela annapenusa. (Masi. 12:18) Mwa yeeyo, mumveke Yehova wi ookhaviheryeeni ophwanya masu oosivela, oohakararya ni oohakalaliha. Nave muhicuwale wi masu ohakararya ari ooweryaxa arivovo ti yaawo mwaneene Yehova ohenleiye Mpiipiliya.—Ahe. 4:12

20. Akina yaawo eereliwe meerelo a okonihiwa anamwane tiheeni aneemereryaaya? Nave nnaphwanela owuupuxerya eheeni?

20 Yaale eereliwe meerelo a okonihiwa anamwane akhweya anamweemererya wi tahi oophwanelela, wi haanono esisapo nave haavo onaasivela—opwaha yeeyo, hanaphwanela waakhela nsivelo. Iha sawootha sawoopiha! Mwa yeeyo, mumpharihele Piipiliya wi nwuupuserye wi tasisapo wa Yehova. (Moone ekaaxa “ Nihakararyo Nnarweela Mpiipiliyani”) Vaavaa mulipa a miririmu Taniyeli isooneiye okhala oocecheya ni ookhulumuwa, munkeelo aarwa wi amulipihe. Yehova aachuna wi Taniyeli asuwele ophiyerya mweeryo taani owo aamooneiye okhala asisapo. (Dan. 10:2, 11, 19) Mmukhalelo woolikana, mmoha ti mmoha a anna ni arokora ahu yaawo anahooseya tookhweleyaxa wa Yehova!

21. Tiheeni enahaala weereya ni achu oocheka yaawo ahinacharuwa? Tiheeni nnaphwanelaahu weera vaavaa nnaweheryaahu yeeyo?

21 Vaavaa nnaahakararyaahu akina, nnaphwanela owuupuserya wi Yehova Muluku oosivela. Nave hannaphwanela ocuwala wi owo tho Muluku a ekhaikhai. Hiyaavo meerelo ootakhala a okonihiwa wa anamwane ari oovitheya wa yoowo. Yehova onnoona soothene nave harwa amwaakiha namacheka yoowo ohinacharuwa wi alakiwe. (Nam. 14:18) Vaavaa nnaweheryaahu yeeyo, nnaphwanela opaka owetha wahu wi nooniherye osivela wa yaale ahoolenle meerelo a okonihiwa anamwane. Ti yaphaama osuwela wi moohilekela, Yehova onahaala waapenusa oothene yaale anahooseya nthowa na Satana ni elapo yeela yoonanara. Nave nnaphwanela ororomela wi, mu elapo evyaani, ichu soothene soonanara nnahoolelaahu sinahaala omala moomalela mmuupuweloni ni mmurimani mwahu.—Isa. 65:17.

NCIPO 109 Osivela Onarweela Vathi va Murima

^ par. 5 Yaale ahoolenle meerelo a okonihiwa woonamwaneni, anamuhooseya naamwi ivinrevo iyaakha sincipale. Mwaha ola onahaala onikhaviherya wiiwexexa ntakhara heeni eneereyaaya yeela. Nnahaalatho othokororya taani onaphwanela waahakararya yaawo. Wookuchulani, nnahaala othokororya mikhalelo soophara muteko sa waahakararya.

^ par. 11 Wakhala wi muchu yoowo okonihiwe onnachuna nikhaviheryo na alipa murece oophwanelela, eyo yoolakelela ya muchu mukhateiye.

^ par. 76 ERUKU VA EPAAXINA: Murokora mmoha awiichwelavo amuhakararyaka Mukristu yoowo onahooxeya.

^ par. 78 ERUKU VA EPAAXINA: Asitokweene eeli emusekuryaka murokora Eekristu yoowo ori awuukhuwa. Nave murokora owo onwopa murokora mmoha awiichwelavo wi akhalevo.