1-2. (a) Ongeleka patyi ilekesa okuti ovanthu vatungwa nehando liokuungumaneswa, nounongo wokuungumanesa vakuavo? (b) Oñgeni vamwe vaihameka omitima viovana?

OVANTHU vatungwa nehando liokuungumaneswa, tupu vatungwa nounongo wokuungumanesa vakuavo. Mongeleka, tyina omona amatoko pokunyana iya elivete, uhatekela kovohe nokulila. Ovohe kamavahakula otyipute, mahi mavaovola okuungumanesa omona wavo. Hamwe mavemupulu etyi tyaendapo, avemukengelela otyo vasekuna ononkhuka mbae. Tupu hamwe vapondola okupaka ovihemba potyipute tyomona ine okukuta-po. Momuvo uhehi, omona umuta iya akanyana vali. Iya mokueenda kuomuvo otyipute atyiveluka.

² Pamwe ovanthu vaihameka omitima viovana mononkhalelo onombi. Mongeleka vamwe valala novana. Omunthu wokulinga ngotyo, pamwe upondola okulala nomona otyikando tyike ine okutyilinga mokueenda kuomanima omanyingi. Katyesukisile ovikando viñgapi etyilinga, omunthu oo wihameka omutima womona mokueenda kuomanima omanyingi. Pamwe omunthu wokulala nomona ukuatwa novatumini akoyeswa. Mahi pamwe tyimoneka ngoti petupu etyi vemulinga. Na tyina akoyeswa, no ngotyo oluihamo luomona lupondola okutualako alo umwe tyina amekulu.

3. Ngetyi tyipopia omukanda wa 2 Ova Kolindu 1:3, 4, oityi Siovaa ahanda, iya omapulo patyi matulilongesa?

³ Inkha omukuatate umwe mewaneno ine omphange walalua nae pouna iya nkhele ulitehelela omapita, oityi tyipondola okumukuatesako? (Tanga 2 Ova Kolindu 1:3, 4.) Siovaa uhanda onongi mbae mbutekulwe nohole, ambuungumaneswa tyina mbesukisa. Ngotyo, matulilongesa omapulo aa etatu: (1) Omokonda  yatyi vana valalelwe navo pouna vesukisa okuungumaneswa? (2) Olie upondola okuveungumanesa? (3) Oñgeni matuveuungumanesa monkhalelo ivepameka?

4-5. (a) Omokonda yatyi tyakolela okunoñgonoka okuti ovana velikalela unene novakulu? (b) Tyina omona amalalwa nae, oñgeni atala ovanthu vakuavo?

⁴ Vamwe vokuapitile motyitateka otyo pouna iya pahe vekula, vesukisa okuungumaneswa namphila palambale omanima omanyingi. Omokonda yatyi? Opo tunoñgonoke omokonda yatyi, tete tuesukisa okunoñgonoka okuti ovana velikalela unene novakulu. Onkhalelo omona akala tyina alingwa onya yelikalela unene nomukulu. Pahe matutale onongeleka mbumwe mbutyilekesa.

⁵ Ovana vesukisa okukala noupanga omuwa na vana vevetekula, nokuveyumba onthumbi. Oupanga oo ukuatesako ovana okulitehelela okuti vapama iya uvelongesa okuti vapondola okuyumba onthumbi mu vana vevehole. (Sal. 22:9) Haunene ovanthu vokulala novana o vombunga ine omapanga ombunga. Tyina omona alalwa nomunthu ayumba onthumbi, ha tyimupuiya unene okuyumba onthumbi mu vakuavo, alo umwe tyina pamalambe omanima omanyingi.

6. Omokonda yatyi okulala nomona otyipuka otyivi unene?

⁶ Okulala novana otyipuka otyivi unene mokonda ovana kavetyivili okuliyakulila. Tyina omukulu akuluminya omona okulala nae, tyipondola okuetela omona ovitateka ovinyingi mokonda otyo otyipuka tyilingwa vala novakulu velinepa. Tyina omona alambela motyitateka otyo, tyipondola okunyona onkhalelo atala otyinepo tyopoula, nonkhalelo elitala, nonkhalelo atala ovanthu vaovola okukala omapanga ae.

7. (a) Omokonda yatyi tyipepuka kovanthu okulala novana, iya oñgeni vakemba ovana? (b) Oityi omatutu oo ehole okuetela ovana?

⁷ Ovana kavetyivili okupunga nawa ovipuka, nokulinga omatokolo, nokuimbuka oviponga opo velityilike-vyo. (1 Kol. 13:11) Mokonda yotyo, ovanthu vokulinga ngotyo katyivepuiya okukemba ovana opo valale navo. Vakemba ovana mononkhalelo ononyingi. Mongeleka vavela onombei ovana mokonda yetyi tyaendapo. Tupu vevepopila okuti: ‘Wehetyipopie, inkha utyipopia petupu omunthu mekutavela.’ Tupu vapopila ovana okuti tyina valinga ovipuka ovio vekahi nokuvelekesa okuti vevehole. Pamwe tyesukisa omuvo omunyingi opo omona aimbuke okuti atyiho otyo omatutu. Omona upondola okukula nolusoke luokuti kesilivila iya katokalele okuhumbwa, nokuungumaneswa.

8. Omokonda yatyi tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa uungumanesa vana veihamenwa?

⁸ Ovipuka tuelilongesa vitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi okulala nomona tyimuetela ovitateka mokueenda kuomanima omanyingi. Otyo otyipuka otyivi unene tyahapondola okulingwa! Onkhalelo otyituwa otyo tyeliyandyana, ilekesa nawa okuti tukahi mononthiki mbonthyulilo, omu ovanthu ovanyingi “vehena oluembia” na vakuavo. Tupu ilekesa okuti tukahi momuvo “onondingavivi no vomatutu mavakavilapo okulinga ovivi.” (2 Tim. 3:1-5, 13) Omaliva a Satanasi alekesa okuti omukalavi iya otyivi unene tyina ovanthu valinga ovipuka vimuhambukiswa. Mahi Siovaa una vali epondolo tyipona Satanasi novanthu vokulinga ehando liae. Siovaa weete atyiho Satanasi ekahi nokulinga opo anyone ovanthu. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa weete oluihamo luetu iya metukuatesako muetyi tuesukisa. Onthue tuhambukwa unene mokonda tuumbila “Tate wokankhenda, upameka ovanthu movitateka aviho . . .  una utupameka mononkhumbi mbetu ambuho, opo nonthue tutyivile okupameka vakuetu mononkhumbi ambuho, nepameko tutambula ku Huku.” (2 Kol. 1:3, 4) Mahi olie Siovaa aundapesa opo etupameke?

9. Ngetyi tyapopia Ohamba Daviti mu Salmo 27:10, oityi Siovaa makalingila vana valingwa onya nombunga yavo?

⁹ Haunene ovanthu vokuesukisa okuungumaneswa, ovo vana vokuhayakulilwe novohe kovanthu valala novana, na vana vokualalelwe navo pouna. Ohamba Daviti ankho una onthumbi yokuti Siovaa Huku apeho metuungumanesa. (Tanga Salmo 27:10.) Tupu ankho una onthumbi yokuti Siovaa ukuatesako vana valingilwe onya nombunga yavo. Oñgeni Siovaa etyilinga? Uundapesa ovaumbili vae ovakuatyili. Ovakuatate vetu no nomphange mewaneno vekahi ngatyina ombunga yetu. Mongeleka, Sesusi wapopile okuti vana veliwaneka nae mokuumbila Siovaa, ovakuatate vae nonomphange, novo ina yae. — Mat. 12:48-50.

10. Oityi apositolu Paulu apopile konthele yotyilinga tyae tyomukulu wewaneno?

¹⁰ Tala ongeleka imwe ilekesa omokonda yatyi tupopila okuti ovakuatate no nomphange mewaneno ombunga yetu. Apositolu Paulu ankho omukulu wewaneno omukuatyili iya ankho una ombili. Wetusila ongeleka ongwa. Alo umwe wakuatesilueko na Huku okupopila vakuavo okuti ankho vesukisa okumuhetekela ngetyi ngwe ankho ahetekela Kilisitu. (1 Kol. 11:1) Tala etyi apositolu Paulu apopile konthele yotyilinga tyae tyokukala omukulu wewaneno. Wati: “Onthue tuakala nokankhenda pokati kenyi nga ina yovana unyamisa iya atekula nawa ovana vae.” (1 Tes. 2:7) Hono, tyina ovakulu wewaneno vaundapesa Ombimbiliya opo vaungumanese omunthu weihamenua, vaovola okupopia onondaka mbupameka.

11. Oityi tyilekesa okuti havakulu vewaneno vala vapondola okuungumanesa ovakuatate mewaneno?

¹¹ Okuti ovakulu vewaneno ovo vala vapondola okuungumanesa vana valalwa navo pouna? Au. Atuho mewaneno tuna otyilinga ‘tyokutualako okulipameka na vakuetu.’  (1 Tes. 4:18) Haunene onomphange vapama motyili vapondola okuungumanesa onomphange vasoya. Siovaa welieleka na ina ulela omona wae. Iya otyo tyelikuata umwe nonkhalelo Siovaa ekahi. (Isa. 66:13) Mo Mbimbiliya muna onongeleka mbovakai vakuatesileko vakuavo pomuvo wovitateka. (Jó 42:11) Tuna onthumbi yokuti Siovaa uhambukwa unene tyina atala onomphange vaovola okuungumanesa vakuavo veihamenwa! Pamwe ovakulu vewaneno vapondola okuita pokamphengi opo omphange wapama motyili akakuateseko omphange weihamenua. *

12. Oityi tuesukisa okulityilika?

¹² Tyina tuungumanesa omukuatate wetu ine omphange, tuesukisa okulunguka opo tuhemupule ovipuka ahahande okupopia. (1 Tes. 4:11) Mahi oityi tupondola okulinga opo tuungumanese vana vesukisa? Tutalei ononkhalelo ononthano mbapopiwa mo Mbimbiliya mbokuungumanesa vakuetu.

13. Mehipululo tuvasa mu 1 Reis 19:5-8, oityi oandyu yalingilile Eliya? Iya oñgeni tupondola okuhetekela oandyu oyo?

¹³ Mulingila-ko ovipuka oviwa. Etyi omuuli Eliya ankho ekahi nokuenda-nkholo ovanthu ankho vahanda okumuipaa, asoyo unene iya apeleya okunkhia. Siovaa atumu oandyu opo imupameke iya oandyu aimuavela etyi ankho esukisa pomuvo opo. Aimuavela okulia kuatokota nawa iya aimupopila onondaka mbupameka. (Tanga 1 Reis 19:5-8.) Ehipululo olio litulongesa otyipuka tyakolela unene: Pamwe ovipuka ovitutu tulingila-ko vakuetu vipondola okuvekuatesako unene. Tupondola okuvekonga opo veye okulia meumbo lietu, nokuvetuaila okahinde ine otyipuka otyikuavo. Tulinga ngotyo, opo vakale nonthumbi yokuti tuvehole unene iya tuesuka navo. Inkha tyitupuiya okupula mukuetu onkhalelo elitehelela, tupondola vala okumulingilako ovipuka oviwa opo tumulekese okuti tuesuka nae.

14. Oityi tupondola okulilongesila kehipululo lya Eliya?

¹⁴ Vekuatesako okulitehelela okuti vapama. Pena vali otyipuka otyikuavo tulilongesila kehipululo lya Eliya. Siovaa wakuatesileko omuuli Eliya okuenda alo Komphunda Horebe. Hamwe Eliya wapamene mokonda Omphunda Horebe ankho ikala kokule. Tupu oko Siovaa alingilile omphango yae nova Isilayeli. Hamwe pahe ankho ulitehelela okuti uli kokule novanthu ankho vahanda okumuipaa. Oityi otyo tyitulongesa? Inkha tuhanda okuungumanesa vana valalwa navo pouna, tete tuesukisa okuvekuatesako okulitehelela okuti petupu omunthu mevelingi omapita. Mongeleka, ovakulu vewaneno vesukisa okuhinangela okuti pamwe omphange walambelele motyitateka otyo, ulitehelela vali nawa okutompholela mondyuo yae otyo valia tyimwe, tyipona okutompholela Mondyuo Yomaliongiyo. Iya omukuavo hamwe ulitehelela vali nawa okutompholela Mondyuo Yomaliongiyo.

15-16. Oityi tyihangununa okutehelela nawa?

¹⁵ Tehelela nawa. Ombimbiliya iyandyulula nawa okuti “kese munthu, una okukanyauka okutehelela, mahi asete okupopia.” (Tia. 1:19) Okuti onthue tutehelela umwe nawa? Hamwe tyina tuiva onondaka ombo tupondola okusoka okuti okutehelela nawa, okutala kotyipala tya mukuetu tyina apopia atuti vala filuu. Mahi okutehelela nawa hatyoko vala. Mongeleka, etyi Eliya apopia onkhalelo ankho elitehelela, Siovaa emutehelela nawa. Siovaa aimbuka okuti Eliya ankho watila owoma iya ankho ulitehelela okuti petupu omunthu wesuka nae. Tupu ankho usoka okuti ovilinga alingile ankho ononkhono-puila vala. Siovaa wemukuatesileko  okulitehelela vali nawa. Walekesile okuti watehelele nawa Eliya. — 1 Reis 19:9-11, 15-18.

¹⁶ Tyina tukahi nokutehelela omukuatate ine omphange, oñgeni matulekesa okuti tumuhole? Pamwe tupondola vala okupopia onondaka mbehehi mambulekesa onkhalelo tulitehelela. Upondola okupopia okuti: “Otyitateka tyove tyendyihama unene! Omona kapondola okulingwa onya ngoyo!” Tupu upondola okupula epulo like ine evali opo unoñgonoke vali nawa etyi omukuatate wove ekahi nokukupopila. Upondola okupula okuti: “Okuti upondola okutyiyandyulula vali nawa?” Ine upondola okupopia okuti: “Etyi wapopia ñgana, ame nanoñgonoka okuti. . . Okuti otyo umwe?” Onondaka ombo mbukalesa omunthu nonthumbi yokuti ukahi nokumutehelela nawa iya ukahi nokulinga ononkhono mbokunoñgonoka otyitateka tyae. — 1 Kol. 13:4, 7.

17. Omokonda yatyi tuesukisila okupwa elundo atuhakuluminya okupopia?

¹⁷ Mahi lunguka opo uhakuluminye okupopia. Uhemutete ondaka opo umuavele onondonga ine okumuviyula tyina asoka monkhalelo yapenga. Pwa-elundo nomukuatate wove! Etyi Eliya apopila Siovaa onkhalelo ankho elitehelela, wapopile onondaka mbalekesile okuti ankho wanumana unene. Konyima yetyi Siovaa emupameka, awane vali onondaka apopile-ale opo alekese etyi ankho tyikahi momutima wae. (1 Reis 19:9, 10, 13, 14) Oityi otyo tyitulongesa? Pamwe ovakuatate vokuasoya mavesukisa okutupopila onkhalelo velitehelela movikando ovinyingi. Onthue tuhanda okuvetehelela noumphua-lundo nga Siovaa. Onthue kamatuvepopila etyi vesukisa okulinga opo vatetulule otyitateka tyavo, mahi matulekesa okuti tuna okankhenda navo. — 1 Pet. 3:8.

18. Oñgeni omalikuambelo etu apondola okupameka vana veihamenwa?

¹⁸ Likuambela nae. Vana vokuasoya pamwe velitehelela okuti kavapondola okulikuambela. Hamwe velitehelela okuti kavatokalele okukala omapanga a Siovaa. Onkhalelo imwe yokuveungumanesa okulikuambela navo atutumbula  omanyina avo. Melikuambelo tupondola okupopila Siovaa okuti onthue novakuatate mewaneno tuhole unene omunthu oo. Tupu tupondola okuita ku Siovaa opo akuateseko ongi yae okutula omutima. Elikuambelo ngolio lipondola okuhika komutima womunthu wasoya iya alimupameka. — Tia. 5:16.

19. Oityi tyipondola okutukuatesako okulipongiya nawa opo tuungumanese vakuetu?

¹⁹ Holovona onondaka mbuhakula iya mbupameka. Soka nawa ku etyi mopopi. Onondaka mbahaviukile mbupondola okuihama komutima, mahi onondaka mbukahi nawa mbuhakula. (Pro. 12:18) Ngotyo, ita ku Siovaa opo ekukuateseko okusoka konondaka mbukahi nawa, mbupameka iya mbukuatesako vakuenyi okutula omutima. Hinangela okuti onondaka mbupameka, haunene mbuvasiwa mo Mbimbiliya. — Heb. 4:12.

20. Oityi ovakuatate vamwe nonomphange vasoka mokonda yetyi tyaendele momuenyo wavo? Iya oityi tuhanda okuvehinangelesa?

²⁰ Ovakuatate nonomphange valalelwe navo pouna, vapondola okulitehelela okuti vetupu esilivilo iya kavatokalele okupandwa na vakuavo. Otyo omatutu! Ngotyo, undapesa Ombimbiliya opo uvehinangelese okuti vakolela unene ku Siovaa. (Tala okakasa kati: “ Ono Testu Mbuungumanesa.”) Hinangela oñgeni oandyu imwe yapamekele omuuli Daniele etyi ankho asoya. Siovaa ankho uhanda omuumbili wae anoñgonoke okuti wakolela unene kwe. (Dan. 10:2, 11, 19) Tupu, ovakuatate vetu nonomphange vasoya, navo vakolela unene ku Siovaa!

21. Oityi matyikamoneka na vana valinga ovipuka ovivi otyo vehelivele?

²¹ Tyina tupameka vakuetu, ngotyo tukahi nokuvehinangelesa okuti Siovaa uvehole unene. Iya katupondola okulimbuako okuti Siovaa o Huku uhole ouviuki. Siovaa wii ovanthu aveho valalelwe navo pouna, alo umwe inkha petupu omunthu omukuavo utyii. Siovaa weete atyiho iya makakoyesa ovanthu aveho valala novana otyo vehelivele. (Núm. 14:18) Tulingei atyiho tuvila opo tulekese okuti tuhole ovakuatate valambelele motyitateka otyo pouna. Tupu tyiungumanesa okunoñgonoka okuti Siovaa makahakula vana valingwa onya na Satanasi nouye wae! Apa katutu kamatukahinangaila vali ovipuka ovio vituihama unene komutima. — Isa. 65:17.