1-2. (a) Udje ọgo yo djerie phia taghene ituakpọ i guọlọ urhebro jeghwai vwo omẹgbanhon aye ine dje yi phia? (b) Marhẹ emọvwerhe ezẹko i ru mẹrẹn omiamiamo ne?

ITUAKPỌ ephian i guọlọ urhebro, aye i ji vwo omẹgbanhon aye ina ha urhebro rẹn awọrọ. Jerẹ udje, ọmọvwerhe orho se jeghwai kotien ugbon yi ọke ro ruiruẹn, ọnọ sabu viẹ bru ọsẹ yẹ yanghene izie. Eri vwiẹriẹ i sabu simi ora na-a, ọrẹn aye ina sabu yẹ ọmọ na urhebro. Aye ina sabu nọ ọmọ na oborẹ ọ phiare, hionron amioviẹ ye, ji tẹmro ri na lẹrhẹ ẹhẹn ọmọ na totọre yanghene tobọ kpariẹ dede, ọkezẹko ji ha umwu lerhe ora na. O jirẹ-ẹ, ọmọ na nọ samọ dobọ oviẹ na ji, jeghwai tuẹn iruẹn rhọ. Orho ru, ora na nọ nọ rie.

² Ọrẹn, ọkezẹko ẹkuọn re emọ e rhiẹromẹrẹn i ghwẹ ọrana. A gba emọvwerhe ezẹko gbọfanrhiẹn ne. Irueruo na ọnọ sabu rhiẹ ukwọgbọ yanghene uvwre ẹgbukpe buebun. Oborẹ ọ phia lele ephian, irueruo na ọ rhua ẹkuọn ọduado vwe emọ na. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, e mwu ohworho ro ruẹ irueruo na jeghwai ha oja riẹ. Uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, ọnọ sabu họhọ taghene ohworho na ọ vabọ ojẹriọ. Ọrẹn arha tobọ ha oja riẹ ohworho na ogege, ẹkuọn ro nerhumie sa ọ hobọte ọmọ na te ọke omirẹghwa.

3. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn 2 Corinthians 1:3, 4, me yẹ ọhọre i Jehova, enọ ego ya na kpahenrhọ?

³ Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn Olele Kristi rẹ ẹhẹn yen o seriotọre fọkime a gbariẹ gbọfanrhiẹn ọke rọ ha emọvwerhe? (Se 2 Corinthians 1:3, 4.) Itiọrurhomẹmro, ọhọre i Jehova ọrẹ idibo yi ina mẹrẹn ẹguọlọ ọrhẹ urhebro rẹ aye i guọlọre. Omarana, jenẹ a kpahenrhọ enọ esa enana: (1) Mesoriẹ ihworho ra gba gbọfanrhiẹn ọke emọvwerhe  a guọlọ urhebro? (2) Ọrọmo yọ nọ sabu yẹ aye urhebro aye i guọlọre? (3) Marhẹ ene ru ha urhebro rọ dabu mwidjẹn rẹn aye?

4-5. (a) Mesoriẹ ọ ghanren ne rhe taghene emọvwerhe i vẹnẹ imirẹghwa? (b) Erhe gbe ọmọvwerhe aghwa, marhẹ ọnana o ru hobọte ọmọ na?

⁴ Imirẹghwa ezẹko ra gba gbọfanrhiẹn ọke emọvwerhe i ji guọlọ urhebro dedevwo ẹgbukpe buebun i vrẹn ne. Mesoriẹ? Na sabu vwẹruọ erhirhiẹ na, o fori ne rhe taghene emọvwerhe i vẹnẹ imirẹghwa. Oborẹ ekwakwa a hobọte emọvwerhe lele i vẹnẹ ọrẹ imirẹghwa. Jene yono kpahen idje ezẹko.

⁵ O fori nẹ emọvwerhe i ti kẹrẹ eri vwiẹrẹ aye ji hẹroso era hẹrote aye. Aruẹ onyerẹnkugbe ọnana ọ lẹrhẹ emọvwerhe vwo ẹhẹn ro totọre jeghwai lẹrhẹ aye hẹrosuẹ ihworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen. (Ps. 22:9) Ọrẹ omemwurhọ, uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn ọ homaphia uvuẹn oghwa, uvwre ekrun ọrhẹ uvwre igbehian. Arha gba ọmọvwerhe gbọfanrhiẹn, ọnọ lẹrhiẹ bẹn nẹ ọmọ na ọ hẹrosuẹ awọrọ.

6. Mesoriẹ uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn o rhiẹ uruemru ọkon ọrhẹ ẹkuọn?

⁶ Emọvwerhe i sabu sẹrorẹ oma aye-e, uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn irueruo ọkon ọrhẹ ẹkuọn. Arha gba emọvwerhe vwobọrhọ irueruo ehware ẹgbukpe buebun aye i ki te edje orọnmo, ọ rhua ẹkuọn ọduado vwe aye. Aruẹ osehiẹn ọrana, ọ lẹrhẹ aye ha ukẹro sakamu ni ehware, oma aye, yanghene ohworho rọ guọlọ rhiẹ ugbehian aye.

7. (a) Mesoriẹ ọ lọhọ omamọ ra na phiẹ emọ rhọ, marhẹ yẹ ihworho e ruie lele? (b) Me yo nerhumu efian enana sa?

⁷ Emọvwerhe e rhe oborẹ e roro kodo, brorhiẹn, mẹrẹn imwofẹn vwrurhe jeghwai kẹnoma riẹ-ẹn. (1 Cor. 13:11) Omarana, nọ lọhọre ra na phiẹ emọ na rhọ. Aye ina sabu mọrenfian rẹn emọ na, ọkezẹko aye ina ta rẹn aye taghene aye yi suẹ oborẹ ọ phiare na, yanghene ta rẹn aye taghene aye i vwa tẹmro kpahen oborẹ ọ phiare na-a, fọkime ohworho owuorowu ọ kerhọ aye-e, aye ina ji sabu ta taghene irueruo ehware uvwre omirẹghwa ọrhẹ ọmọvwerhe o djephia taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen omomaye. Aruẹ efian enana ina sabu phiẹ emọvwerhe rhọ, jeghwai lẹrhẹ aye je rhe urhomẹmro na ẹgbukpe buebun. Aruẹ emọ enana ina sabu rhe ni oma aye sakamu, yanghene jerẹ ihworho re vwe vwo ẹguọlọ kpahen.

8. Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene Jehova ọnọ ha urhebro rẹn ihworho ri rhiẹromẹrẹn omiamiamo ne?

⁸ O vwo gbe ọwan unu taghene ihworho ra gba gbọfanrhiẹn a rioja ọke jijiri-i. Ọnana ọdandan ọghwaghwa! Aruẹ ọdandan ọnana ro kerabọ na o djephia taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn ẹdẹ ri koba, ro ji rhiẹ ọke ihworho ina ja “damerhọ awọrọ” ọrhẹ ọke “evwọkon ọrhẹ ihworho ra phiẹ ihworho rhọ, [ine] biomurhọ biomurhọ.” (2 Tim. 3:1-5, 13) Ena Echu i ghini mwuofẹn, ọrẹn o rhiẹ emru omemwurhọ taghene ihworho buebun e ruẹ oborẹ ọ merhen i Dẹbolo oma. Ọrẹn, Jehova o vwo omẹgbanhon ghwẹ Echu ọrhẹ ikpodje na ephian. Jehova ọ dabu rhe ena Echu ọ ha ruiruo. Omarana, e vwo imwẹro taghene Jehova ọ dabu vwẹruọ emiamiamo rẹ ọwan e rhiẹromẹrẹn, ọnọ ji yẹ ọwan urhebro ra guọlọre. Oma ọ merhen ọwan taghene a ga “Osolobrugwẹ urhebro ephian rọ ha urhebro rẹn ọwan uvuẹn edamuni ọwan ephian, neneyo ọwan i sabu nyoma urhebro rẹ  Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ ọwan, ha urhebro rẹn awọrọ ri ha uvuẹn edamuni sansan.” (2 Cor. 1:3, 4) Ayọmo yi Jehova ọ nyoma aye ha urhebro phia?

9. Sekpahen ẹmro Orodje David ra ya rhẹ Psalm 27:10, me yi Jehova ono ru rẹn ihworho ra sẹrerhumuji?

⁹ Emọ ra sẹrerhumuji yanghene ihworho ra gba gbọfanrhiẹn i guọlọ urhebro. Ọbo ijoro na David o rheri taghene i Jehova yẹ esiri urhebro. (Se Psalm 27:10.) David o vwo esegburhomẹmro taghene Jehova o vwo ọdamẹ kpahen ihworho ra rioja. Marhẹ i Jehova o ruẹ ọnana lele? Jehova ọ ha idibo yi ri fuevwan ruiruo. Ereva ọwan re lele ga i Jehova yẹ ekrun ọwan. Jerẹ udje, Jesu o se ihworho ri kwomakugbe yi ga i Jehova taghene aye imizie ehworhare, emẹse ọrhẹ izu.—Matt. 12:48-50.

10. Marhẹ i Paul o dje owian yen ro rhiẹ ọkpako ukoko lele?

¹⁰ Jerẹ udje, roro kpahen aruẹ onyerẹnkugbe ekrun rọ ha uvuẹn ukoko Ilele Kristi na. Ọnyikọ Paul ọkpako ukoko rọ fuevwan, rọ ji dabu wian gbangbanhon. Ọye o dje omamọ udje rhotọre, nọ tobọ ta taghene awọrọ i hẹrokelie jerẹ oborẹ ọye ọ hẹrokele i Kristi. (1 Cor. 11:1) Djokarhọ oborẹ i Paul o dje owian yen ro rhiẹ ọkpako lele: “Ame e ruẹ dẹndẹn uvwre are, jerẹ ọke ọmiọmọ ọ dabu hẹrote emọyen.” (1 Thess. 2:7) Inyenana, ekpako ukoko ri fuevwan a ha ẹmro bọrọbọrọ ruiruo ọke aye a ha urhebro rẹn ihworho ri ha erhirhiẹ ebẹnbẹn.

11. Me yo djerie phia taghene orhiẹ ekpako ọvo yi na sabu ha urhebro rẹn ihworho-o?

¹¹ Ekpako ọvo yi na sabu ha urhebro rẹn ihworho ra gba gbọfanrhiẹn? Ẹjo. Ọwan ephian i vwo ohwan ra na “ha urhebro rẹn owuowọnwan.” (1 Thess. 4:18) Imizu emẹse ri te edje uvuẹn ukoko na, ina sabu ha userhumu rẹn imizu emẹse ri guọlọ urhebro. Jerẹ udje ro serhọ, Jehova ọ ha omayen dje izu rọ ha urhebro rẹn ọmọyen. (Isa. 66:13) Baibol na o vwo idje  emẹse buebun ri ha urhebro rẹn ihworho ri ha erhirhiẹ ebẹnbẹn. (Job 42:11) Oma ọ merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn imizu emẹse ra ha urhebro rẹn imizu emẹse erọrọ ra rioja emiamiamo! Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ọkpako ukoko owu yanghene eva ina sabu ha ẹghwanren ta rẹn omizu ọmase nọ ha userhumu rẹn emẹse erọrọ ra rioja emiamiamo. *

12. Me ya na kẹnoma riẹn ọke ra ha urhebro phia?

¹² Itiọrurhomẹmro, o fori na kẹnoma ne je rhe fiomarhọ ẹmro ro vwo te ọwan. (1 Thess. 4:11) Me ya na sabu ru rẹn ihworho ri guọlọ userhumu ọrhẹ urhebro? Jene yono kpahen irhomu-ẹmro i Baibol isionrin.

13. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Kings 19:5-8, me yẹ ọmakashe i Jehova o ru rẹn Elijah, marhẹ ene ru hẹrokele ọmakashe na?

¹³ Ha userhumu phia. Ọke ọmẹraro Elijah ọ zẹ ne je rhe kpe yi, ẹhẹn yen no seriotọre tobọ te erhirhiẹ rọ guọlọ uhwu. Jehova no dje ọmakashe owu nọ ha urhebro rẹn Elijah. Ọmakashe na nọ yẹriẹ oborẹ ọ guọlọre. Nọ yẹriẹ emaren ọdjodjẹrẹ jeghwai ha urhebro riẹn nọ riẹ emaren. (Se 1 Kings 19:5-8.) Iyẹnrẹn ọnana o dje urhomẹmro ọghoghanrẹn owu phia: Irueruo esiri ọkokamo ọnọ sabu lẹrhẹ emru orhorhomu ọduado homaphia. Jerẹ ibiẹ emaren, ẹghẹlẹ yanghene ikadi ra na harẹn imizu rẹ ẹhẹn aye o seriotọre, ọnọ lẹrhẹ ẹhẹn aye sabu gbanhon. Orhianẹ ọwan i sabu lele ohworho na tẹmro kpahen erhirhiẹ ye-e, ana ji sabu tiobọnu aruẹ userhumu erana.

14. Me ya na sabu yono nẹ iyẹnrẹn Elijah?

¹⁴ Ruie nẹ erẹ ẹhẹn aye i seriotọre i vwo omefuon ọrhẹ ẹhẹn ro totọre. Ana sabu yono emru ọrọrọ nẹ iyẹnrẹn Elijah. Jehova ọ yẹ Elijah userhumu rọ guọlọre izede igbevwunu uvuẹn Ugbenu i Horeb. Ọkezẹko ẹhẹn Elijah o totọre uvuẹn ekete ọnana, ri Jehova o lele ihworho yi riẹ ọphọ kugbe ẹgbukpe buebun ri vrẹnren na. Elijah ọnọ sabu rhe roro taghene ọye ọ vabọ ihworho ra guọlọ kpe yi ne. Me ya na sabu yono nẹ ọnana? Orhianẹ ọwan a guọlọ ha urhebro rẹn ihworho ra gba gbọfanrhiẹn, o fori na kiki lẹrhẹ aye vwo omefuon. Jerẹ udje, o fori nẹ ekpako ukoko i karorhọ taghene omizu ọmase ro vwo obẹnbẹn ọnana, ẹhẹn yen ono totọre orhianẹ a sabu gbe iti riẹn uvuẹn ekete rọ fọre ro ji serhọ, ukperẹ ono rhiẹ ekete ra ruẹ ẹghware uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie. Ọrẹn, awọrọ ina sabu guọlọ erhirhiẹ erọrọ.

15-16. Me yo mevirhọ re ne rhiẹ ohworho rọ dabu kerhọ?

¹⁵ Dabu rha kerhọ. Baibol na ọ ha urhebro ọnana phia: “Kohworho kohworho ọrhọ kiki kerhọ, ọ vwọ kiki tẹmro-o.” (Jas. 1:19) Ọwan a dabu kerhọ awọrọ? Ọkezẹko, ana sabu rhe roro taghene uruemru ra kerhọ o mevirhọ ọrẹ ene kudu, jeghwai rhe ni ohworho na, ọrẹn a vwa tẹmro-o. Ọrẹn uruemru ra kerhọ ọ vrẹn ọrana. Jerẹ udje, Elijah o rhiẹ ẹhẹn yen firhọ ta rẹn i Jehova ọsoso edamẹ yen. Jehova ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ofẹn o mwu Elijah, o roro taghene ọye ọvo yọ havwiẹ, jeghwai roro taghene ewian yen ephian e fiemru-u. Jehova ọ ha userhumu rẹn Elijah fi iroro erana kparobọ. Ọye no djephia taghene ọ ghini kerhọ Elijah.—1 Ki. 19:9-11, 15-18.

¹⁶ Marhẹ ọwan ine ru dje aruẹdọn ọrhẹ ẹguọlọ rẹn awọrọ ọke ra kerhọ aye? Ọkezẹko, ẹmro bọrọbọrọ ra ha ona ta ọnọ sabu dje oborẹ e vwo ọdamẹ te. Wu  na sabu ta: “Ọ dare mẹ omamọ taghene emru ọnana ọ phia wẹn! O fo ne ruẹ ọmọvwerhe owuorowu izede omara-an!” Ọkezẹko wu na sabu nọ onọ owu yanghene eva ne wu djephia taghene wu vwẹruọ omiamiamo rẹ ohworho na ọ dẹrughwaroghwu. Wu na sabu nọ, “Biko wu na sabu dje fiotọre mẹ oborẹ wa ta?” yanghene “Mi mẹrẹnvwrurhe taghene ọnana oborẹ wa ta . . . Gbinẹ rhẹ omaran?” Aruẹ ẹmro bọrọbọrọ erana ina sabu lẹrhẹ ohworho na rhe taghene wa dabu kerhọ ye neneyo wu sabu vwẹruọ ye.—1 Cor. 13:4, 7.

17. Mesoriẹ o fo ne vwo erhionrin jeghwai ja ‘kiki tẹmro’?

¹⁷ O fori ne wu jomarhotọre ne wu ja ‘kiki tẹmro.’ Wu vwe bru ẹmro ohworho na ze yanghene kpọ iroro yi vi-i. Vwo erhionrin! Ọke Elijah ọ ta oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn ye rẹn i Jehova, ọ ha ẹmro hwainhwain ruiruo jeghwai mwuomarhọ. Ọke i Jehova o ru esegburhomẹmro Elijah gbanhon hin, Elijah nọ ji ta oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn yen ọgbọrọrọ jeghwai ha ẹmro hwainhwain ruiruo. (1 Ki. 19:9, 10, 13, 14) Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Ọkezẹko ihworho ẹhẹn aye ọ seriotọre ina ta ebẹnbẹn aye rẹn ọwan ọgbọ buebun. Jerẹ i Jehova, o fori ne vwo erhionrin kerhọ. Ukperẹ ana damoma ta rẹn aye oborẹ aye ine ru lele, ọwan i dje arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn rẹn aye.—1 Pet. 3:8.

18. Marhẹ ẹrhomo ọwan ono ru ha urhebro rẹn era rioja?

¹⁸ Lele ohworho rọ rioja na nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe. Ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre e vwo ẹhẹn aye ina nẹrhomo-o. Ohworho ọnọ sabu roro taghene o mwuovwan rọ nọ nẹrhomo vwe i Jehova-a. Arha guọlọ ha urhebro rẹn aruẹ ohworho ọrana, ana sabu lele ọravwọ nẹrhomo kugbe ji se odẹ ye uvuẹn ẹrhomo na. Ana sabu ta rẹn i Jehova oborẹ ohworho rọ rioja na ọ ghanren te rẹn ọwan ọrhẹ ukoko na. Ana sabu  nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha urhebro rẹn odibo yi ọghoghanren ọnana. Aruẹ ẹrhomo erana e ghini rhua obọdẹn urhebro sa.—Jas. 5:16.

19. Me yọ nọ sabu mwuegbe ọwan na ha userhumu rẹn awọrọ?

¹⁹ Ha ẹmro re simi ọwan ọrhẹ urhebro ruiruo. Roro ne wu ki tẹmro. Ẹmro re vwe roro te ina sabu ha ẹkuọn rẹn awọrọ. Ẹmro bọrọbọrọ ọ ha usimi phia. (Prov. 12:18) Omarana, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn sabu tẹmro urhebro, ẹmro bọrọbọrọ ọrhẹ ẹmro ro serhọ. Karorhọ taghene o vwo ẹmro owuorowu rọ ghanren te imwẹro ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan uvuẹn i Baibol na-a.—Heb. 4:12.

20. Ukẹro ọgo yẹ imizu ezẹko a ha ni oma aye, me yo fori na karorhọ aye?

²⁰ Imizu ezẹko ra gba gbọfanrhiẹn ne, ina sabu rhe roro taghene aye e fiemru-u, yanghene awọrọ i sabu vwo ẹguọlọ kpahen aye-e. Ọnana ghini ọkpẹ ofian! Omarana, ha i Baibol na karorhọ aye taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye omamọ. (Se ekpeti na “ Urhebro ri nẹ i Baibol na Rhe.”) Karorhọ oborẹ ọmakashe ọ nyoma izede bọrọbọrọ ha urhebro rẹn ọmẹraro Daniel ọke ẹhẹn yen o seriotọre. Jehova ọ guọlọre ni Daniel o rhe taghene ọye ọ ghanren riẹn. (Dan. 10:2, 11, 19) Omaran yẹ imizu ọwan rẹ ẹhẹn aye i seriotọre i ji ghanren rẹn i Jehova.

21. Me yọ nọ phia rẹn iruedandan ri vwe kwe ghwẹriẹ, orhienbro ọgo yo fori nẹ ọwan ephian i bru vwana?

²¹ Arha ha urhebro rẹn awọrọ, ọwan na karorhọ aye taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye. O ji fo na karorhọ aye taghene Jehova, Osolobrugwẹ orhienbro ọsoso. Jehova o rhe i kemru kemru. Jehova ọ mẹrẹn ekwakwa ephian, ọnọ ji ha oja riẹ iruedandan ri vwa ghwẹriẹ. (Num. 14:18) Ọrẹn vwana, o fori na rha damoma dje ẹguọlọ rẹn ihworho ra gba gbọfanrhiẹn. O ji fo na karorhọ aye taghene Jehova ono simi ihworho rẹ Echu ọrhẹ akpọ na e sehiẹn! Phẹrẹkpẹ, aye i rha karorhọ ekwakwa emiamiamo enana ri phia rẹn aye na-a.—Isa. 65:17.