Skip to content

Skip to table of contents

STUDY ARTICLE 20

Comfortim Olketa Victim Bilong Abuse

Comfortim Olketa Victim Bilong Abuse

‘Nomata long eni hard taem wea iumi kasem, God hem comfortim iumi.’—2 COR. 1:3, 4.

SONG 134 Mas Lukaftarem Pikinini

WANEM IUMI BAE STORYIM *

1-2. (a) Wanem example nao showimaot iumi laek kasem comfort and iumi savve givim comfort? (b) Bat wanem nao savve kasem pikinini wea savve barava spoelem hem?

IUMI evriwan laekem samwan for comfortim iumi, and tu, iumi evriwan fit for comfort narawan. Olsem example: Sapos wanfala smol pikinini plei, then hem foldaon and garekil, bae hem krae and ran go long mami or dadi. Hem tru, hard for mami or dadi healim datfala garekil, bat hem savve comfortim datfala pikinini. Maet hem karem, story long hem, draem tias bilong hem, and tok kaen long hem. And maet hem putim eni medicine long garekil bilong hem. Kwiktaem nomoa pikinini hia finis krae and go plei moa. Isisi, datfala garekil bae kamap gud.

2 Bat, wanfala samting wea savve kasem pikinini hem barava worse winim datwan. Hem nao taem pikinini kasem sexual abuse. Nomata sapos samwan abusim pikinini wantaem nomoa or datwan gohed for staka year, datwan savve mekem pikinini barava feel nogud and hem affectim full laef bilong hem. Samfala taem, man wea duim child abuse hem kasem panis. Bat samfala taem, luk olsem man wea duim child abuse hem no kasem panis. Nomata sapos datfala man kwiktaem kasem panis or nomoa, hao datfala abuse affectim pikinini hem maet gohed go kasem taem hem growap.

3. Olsem 2 Corinth 1:3, 4 storyim, wanem nao Jehovah laekem, and olketa wanem kwestin nao bae iumi storyim?

3 Sapos wanfala brata or sista long kongregeson still stragol for deal witim sorre feeling wea kamaot from abuse wea hem kasem taem hem pikinini, wanem nao savve helpem hem? (Readim 2 Corinth 1:3, 4.) Iumi savve Jehovah barava laekem olketa sheepsheep bilong hem for kasem love and comfort wea olketa needim. So iumi bae storyim thrifala kwestin: (1) Why nao olketa wea kasem sexual abuse taem olketa pikinini needim comfort? (2) Hu nao savve comfortim olketa? (3) Hao nao iumi savve givim comfort wea savve helpem olketa?

WHY NAO OLKETA NEEDIM COMFORT?

4-5. (a) Why nao hem important for luksavve hao olketa pikinini difren from olketa big man? (b) Hao nao child abuse affectim wei wea pikinini trustim narawan?

4 Samwan wea olketa abusim taem hem smol, maet still needim comfort nomata staka year go pas finis. Why nao olsem? For helpem iumi minim diswan, iumi mas luksavve hao olketa pikinini difren from olketa big man. Taem samwan duim samting for spoelem man wea big finis, hao datwan affectim hem bae difren from hao datwan savve affectim pikinini. Bae iumi storyim samfala example.

5 Pikinini need for trustim and garem klos wei for fren witim olketa wea lukaftarem hem. Kaen klos wei for fren olsem, hem mekem pikinini for feel sef and bae hem lane for trustim olketa wea lovem hem. (Sams 22:9, 10) Sorre samting nao, staka taem child sexual abuse savve happen insaed famili, and eni klos famili member or samwan wea savve gud long famili nomoa duim datwan. Diswan spoelem trust wea pikinini hia garem, and nomata bihaen staka year hem no savve trustim olketa narawan.

6. Why nao sexual abuse hem barava nogud samting?

6 Olketa pikinini no fit for protectim olketa seleva, and sexual abuse hem barava nogud and spoelem pikinini. Wei for forcem pikinini saed long sex long taem wea body, mind, and feeling no redi yet for marit, hem barava spoelem olketa pikinini. Child abuse spoelem hao olketa pikinini ting long sex, hao olketa ting long olketa seleva and olketa narawan wea laek for klos long olketa.

7. (a) Why nao hem isi tumas for samwan wea laek for abusim pikinini for laea long olketa, and hao nao hem savve duim datwan? (b) Hao nao olketa laea olsem savve affectim pikinini?

7 From tingting bilong olketa pikinini no mature yet, olketa no savve hao for ting raonem samting or luksavve hao for stap klia long danger. (1 Cor. 13:11) So hem isi tumas for samwan wea laek for abusim pikinini for laea long hem. Olketa savve talem olketa laea wea teachim pikinini for bilivim olketa samting wea nating tru. Olsem wei for sei, “Iu nao mekem mi duim diswan,” or, “No storyim bikos diswan hem wanfala secret,” or, “Sapos iu talem bae no eniwan bilivim iu,” and tu, maet olketa sei wei for wanfala adult and pikinini duim samting saed long sex, hem normal wei for showimaot love. Olketa laea olsem savve barava spoelem mind bilong pikinini and maet hem tek longtaem bifor hem minim olketa kaen tingting olsem hem no tru. Taem pikinini olsem growap maet hem ting long hemseleva olsem hem iusles, nogud, and hem no fit for eniwan lovem and comfortim hem.

8. Why nao iumi sure hao Jehovah savve provaedem comfort for olketa wea kasem nogud samting?

8 So iumi luksavve hao sexual abuse savve barava affectim olketa pikinini for staka year. Tru nao, sexual abuse hem wanfala barava nogud samting! Kaen abuse olsem hem kamap staka tumas distaem, diswan showimaot klia hao iumi stap long olketa last day. Pipol bae no garem stretfala tingting, and “wei bilong olketa nogud man and olketa man for laea bae worse moa.” (2 Tim. 3:1-5, 13) Olketa samting wea Satan duim for spoelem pipol hem barava nogud tumas, and hem sorre samting taem pipol duim wanem Satan laekem. Nomata olsem, Jehovah barava strong winim Satan and olketa wea followim Satan. Hem lukim evri samting wea Satan duim. Iumi sure Jehovah minim wei wea iumi safa, and hem comfortim iumi long taem wea iumi needim. Iumi hapi from iumi worshipim “God wea givim iumi comfort wea iumi needim. Nomata long eni hard taem wea iumi kasem, hem comfortim iumi. So from God hem comfortim iumi, iumi tu savve comfortim olketa narawan wea kasem hard taem.” (2 Cor. 1:3, 4) Bat hu nao Jehovah bae iusim for givim comfort?

HU NAO SAVVE COMFORTIM IUMI?

9. Olsem toktok bilong King David long Sams 27:10 showimaot, wanem nao Jehovah bae duim for olketa wea famili rejectim olketa?

9 Pikinini wea parents no kea for olketa or wea kamap victim bikos samwan wea klos long hem abusim hem, barava needim comfort. Datfala man for raetem psalm, David, hem savve Jehovah nomoa iumi barava fit for trustim for provaedem comfort. (Readim Sams 27:10.) David barava bilivim hao Jehovah bae lukaftarem eniwan wea famili bilong olketa rejectim olketa. Hao nao Jehovah savve duim datwan? Hem iusim olketa wea faithful for worshipim hem for duim datwan. Olketa brata and sista bilong iumi wea worshipim Jehovah olketa nao spiritual famili bilong iumi. Olsem example, Jesus sei olketa wea join witim hem for worshipim Jehovah, olketa nao olsem brata, sista, and mami bilong hem.—Matt. 12:48-50.

10. Hao nao aposol Paul duim waka bilong hem olsem wanfala elder?

10 Tingim disfala example long hao kongregeson olsem wanfala famili. Aposol Paul hem wanfala faithful elder wea barava waka hard. Hem showimaot nambawan example, and Jehovah iusim hem for talem olketa narawan for followim example bilong hem olsem hem tu followim example bilong Christ. (1 Cor. 11:1) Tingim samting wea Paul talem abaotem waka bilong hem olsem wanfala elder, hem sei: “Mifala kaen long iufala olsem wanfala mami wea lukaftarem gud pikinini bilong hem wea hem susum.” (1 Thess. 2:7) Olketa faithful elder distaem tu savve tok kaen taem olketa iusim Bible for comfortim olketa wea needim help.

Staka taem olketa sista wea mature long spiritual wei savve givim comfort wea savve help (Paragraf 11 storyim diswan) *

11. Wanem nao showimaot no olketa elder nomoa savve givim comfort?

11 Waswe, olketa elder nomoa savve comfortim olketa victim bilong abuse? Nomoa. Iumi evriwan garem disfala responsibility for comfortim each other. (1 Thess. 4:18) Olketa sista wea mature long spiritual wei nao savve barava fit for encouragem olketa sista wea needim comfort. Datwan hem tru, dastawe Jehovah seleva hem sei hem olsem wanfala mami wea laek for comfortim son bilong hem. (Aesaea 66:13) Bible storyim samfala example bilong olketa woman wea comfortim olketa wea kasem hard taem. (Job 42:11) Tingim hao Jehovah mas barava hapi taem hem lukim olketa faithful sista comfortim olketa nara sista wea deal witim feeling for barava sorre. Maet samfala taem wan or tufala elder savve askem wanfala mature sista for helpem sista wea safa from kaen feeling olsem. *

HAO NAO IUMI SAVVE GIVIM COMFORT?

12. Wanem nao iumi mas careful for no duim?

12 Hem tru, iumi mas careful for no poke nose or ask abaotem olketa samting wea brata and sista bilong iumi no laek for storyim. (1 Thess. 4:11) Bat, waswe long olketa wea needim and laekem iumi for comfortim and helpem olketa, wanem nao iumi savve duim? Iumi bae storyim faevfala wei wea iumi lanem from Bible abaotem hao for givim comfort.

13. Olsem iumi lanem long Fas Kings 19:5-8, wanem nao angel bilong Jehovah duim for Elijah, and hao nao iumi savve followim example bilong hem?

13 Duim samting for help. Taem profet Elijah ranawe from olketa wea laek killim hem, hem barava feel wikdaon gogo hem sei hem laek dae nomoa. Jehovah sendem wanfala angel for visitim hem. Datfala angel duim samting for helpem Elijah. Hem givim hem kaikai and story long kaenfala wei and talem hem for kaikai. (Readim Fas Kings 19:5-8.) Disfala story helpem iumi for minim wanfala interesting point: Hem nao wei wea wanfala simpol samting wea man duim for helpem narawan hem savve barava encouragem hem. Maet iumi savve showimaot iumi tingim and lovem olketa brata and sista wea feel nogud, taem iumi visitim olketa, givim kaikai, or wanfala smol present. Sapos iu feel olsem iu no fit for story witim samwan abaotem nogud samting wea kasem hem, maet iu savve duim eniwan long olketa samting hia for helpem hem.

14. Wanem nao iumi savve lanem from story bilong Elijah?

14 Helpem olketa wea kasem abuse for feel sef and feel free for story. Iumi savve lanem nara samting from story bilong Elijah. Jehovah helpem datfala profet for wakabaot farawe for go kasem Mount Horeb. Elijah maet feel sef long datfala ples bikos hem ples wea Jehovah mekem covenant bilong hem witim pipol bilong hem staka handred year bifor. Hem maet feel sef bikos hem farawe nao from olketa wea laek killim hem dae. Wanem nao iumi lanem? Sapos iumi laek for comfortim olketa victim bilong abuse, iumi need for helpem olketa for feel sef firstaem. Olsem example, olketa elder shud tingim hao samfala sista wea kasem abuse maet no feel free for story witim olketa long Kingdom Hall bat maet hem laekem olketa for story witim hem long haos bilong hem nomoa, bat maet narafala sista bae feel free sapos olketa story witim hem long Kingdom Hall.

Iumi savve helpem man wea sorre taem iumi patient for lisin, prea witim hem, and chusim olketa toktok wea fit for comfortim man (Paragraf 15-20 storyim diswan) *

15-16. Wanem nao hem minim for lisin gud?

15 Barava lisin gud. Bible givim disfala klia advaes: “Evriwan mas willing for lisin, no kwiktaem for toktok.” (Jas. 1:19) Waswe, iumi samwan wea savve lisin gud? Maet iumi tingse for lisin gud hem minim for stap kwaet, lukluk long datfala man and no talem eni samting. Bat for lisin gud hem minim moa samting winim datwan. Olsem example, taem Elijah talemaot feeling bilong hem long Jehovah, Jehovah barava lisin gud. Jehovah luksavve Elijah hem fraet, stap seleva, and feel olsem waka wea hem duim hem iusles nomoa. Jehovah helpem hem for deal witim each wan long olketa wari bilong hem. Taem hem duim olsem hem showimaot hem barava lisin gud taem Elijah hem story.—Fas Kings 19:9-11, 15-18.

16 Taem iumi lisin long wanfala brata or sista, hao nao iumi savve showimaot love and tingim feeling bilong hem? Samfala taem, nomata tu-thri toktok nomoa bae showimaot iumi tingim feeling bilong olketa. Maet iu savve sei: “Sorre for herem samting olsem hem kasem iu! Hem wanfala nogud samting for happen long wanfala pikinini!” Maet iu savve askem tu samfala kwestin for mek sure iu minim gud wanem nao fren bilong iu storyim. Iu maet ask olsem, “Mi laek for savve moa abaotem wanem iu storyim.” Or, “Mi tingse wanem iu storyim hem olsem . . . Waswe, hem nao wanem iu trae for talem mi?” Taem iumi talem olketa toktok olsem, iumi showimaot iumi barava lisin gud and trae for minim samting wea hem talem.—1 Cor. 13:4, 7.

17. Why nao iumi shud patient and “no kwiktaem for toktok”?

17 Bat, iumi mas careful for “no kwiktaem for toktok.” Iumi mas no katem story bilong hem for givim hem advaes or for stretem tingting bilong hem. And iumi mas patient! Taem gogo Elijah talemaot feeling bilong hem long Jehovah, hem talem olketa toktok wea showimaot hem feel nogud tumas and hem barava sorre. Bihaen Jehovah duim samting for strongim faith bilong hem, Elijah repeatim moa sem toktok wea hem talem bifor. (Fas Kings 19:9, 10, 13, 14). Wanem nao iumi savve lanem from datwan? Samfala taem olketa wea garem olketa hevi savve repeatim sem story staka taem. Iumi laek for olsem Jehovah and patient for lisin. Winim wei for trae stretem datfala problem, iumi savve showimaot iumi tingim feeling and lovem olketa.—1 Pet. 3:8.

18. Long wanem wei nao prea savve barava comfortim olketa wea feel sorre?

18 Prea from heart witim samwan wea safa. Olketa wea barava feel nogud maet faendem hem no isi for prea. Samwan olsem maet feel hem no fit for story witim Jehovah. Sapos iumi laek for comfortim hem, iumi savve prea witim hem and talem nem bilong hem insaed prea. Iumi savve talem long Jehovah hao iumi and evriwan long kongregeson barava lovem datfala man wea safa. Iumi savve askem Jehovah for helpem and comfortim hem. Olketa kaen prea olsem savve barava strongim man wea feel sorre.—Jas. 5:16.

19. Wanem nao savve helpem iumi for talem toktok wea bae comfortim samwan?

19 Talem toktok wea comfortim and mekem man feel gud. Tingting gud firstaem bifor iu talem eni toktok. Sapos man no tingting gud bifor hem toktok hem savve mekem man feel nogud, bat kaenfala toktok savve healim man. (Provebs 12:18) So askem Jehovah for helpem iumi for iusim olketa toktok wea kaen and comfortim man. Iumi mas tingim hao toktok bilong Jehovah wea stap insaed long Bible nomoa garem paoa for barava helpem man.—Heb. 4:12.

20. Hao nao samfala brata or sista wea kasem abuse bifor ting long olketa seleva, and wanem nao iumi laekem for olketa mas tingim?

20 Samfala brata and sista wea kasem abuse taem olketa pikinini, olketa ting long olketa seleva olsem olketa dirty, iusles, and no fit for eniwan lovem olketa. Datkaen tingting hem no tru! So iumi savve iusim Bible for remindim olketa hao olketa barava spesol long eye bilong Jehovah. (Lukim box “ Kasem Comfort From Bible.”) Tingim hao taem profet Daniel sorre and body bilong hem wik, wanfala angel kaen and strongim hem. Jehovah laekem Daniel for luksavve hem barava spesol. (Daniel 10:2, 11, 19) Long sem wei tu, olketa brata and sista bilong iumi wea feel sorre olketa barava spesol long Jehovah!

21. Wanem nao bae happen long olketa wea duim nogud samting and no repent, and wanem nao iumi evriwan laek duim for helpem olketa wea victim?

21 Taem iumi comfortim narawan, iumi laek helpem olketa for tingim hao Jehovah lovem olketa. And tu, iumi mas no forget hao Jehovah hem God bilong Justice. No eni abuse hem haed from Jehovah. Hem lukim evri samting and hem bae mek sure olketa wea duim abuse and no repent bae kasem panis. (Nambas 14:17, 18) Nomata olsem, iumi laek for evritaem duim best bilong iumi for showimaot love long olketa wea kasem abuse. And tu, taem iumi tingim hao Jehovah bae finis evri wei for safa wea kamap from Satan and disfala nogud world bilong hem, datwan barava comfortim iumi! Klosap nao bae iumi forgetim evri samting wea mekem iumi feel nogud.—Aesaea 65:17.

SONG 109 Barava Lovem Narawan From Heart

^ par. 5 Nomata bihaen staka year, olketa wea kasem sexual abuse taem olketa pikinini maet feisim staka challenge bikos long datfala abuse. Disfala study bae helpem iumi for minim datwan. And tu, iumi bae storyim hu nao savve comfortim olketa victim hia. And iumi bae storyim samfala samting wea iumi savve duim for comfortim olketa.

^ par. 11 Hem disison bilong datfala victim seleva sapos hem laek for kasem help from wanfala doctor.

^ par. 76 PIKSA: Wanfala mature sista comfortim sista wea deal witim feeling for sorre.

^ par. 78 PIKSA: Tufala elder visitim datfala sista wea feel sorre. And sista hia invaetem datfala mature sista for stap taem olketa story.