1. Onthumbi patyi tupondola okukala nayo?

SIOVAA HUKU uhole unene ovaumbili vae. Una ohole navo tunde kohale iya ohole yae maitualako apeho. Tupu uhole ouviuki. (Sal. 33:5) Ngotyo, tupondola okukala nonthumbi yokuti: (1) Siovaa tyimuihama unene tyina ovaumbili vae valingwa onya. (2) Makakoyesa vana valinga onya ovaumbili vae. Monthele yo tete yononthele * ombu, tuelilongesile okuti Ovitumino Viapelwe Moisesi viahindwa nohole. Tupu ankho vilunda ovanthu okulitekula nawa iya ankho viyakulila vana vehena oku vakuatelela. (Deut. 10:18) Ovitumino ovio vilekesa okuti Siovaa wesuka unene novaumbili vae.

2. Omapulo patyi matulilongesa?

² Etyi ewaneno lyo Vakilisitau liahimbika menima 33 P.K, ovanthu avayekepo okulandula Ovitumino Viapelwe Moisesi. Mahi okuti otyo tyilekesa okuti Ovakilisitau pahe ankho vetupu vali ovitumino viahindwa nohole iya vivelunda okulitekula nawa? Au! Pahe ankho vena otyitumino otyipe. Monthele ei, tete matulilongesa otyipi otyitumino otyo? Konyima atukumbulula omapulo aa: Omokonda yatyi tupopila okuti otyitumino otyo tyahindwa nohole? Omokonda yatyi tupopila okuti tyilunda ovanthu okulitekula nawa? Iya oñgeni vana vakalela vakuavo komutwe vena okuvetekula opo valekese okuti valandula otyitumino otyo?

3. Ngetyi tyipopia Ova Galata 6:2, “otyitumino tya Kilisitu” tyakutikinya-tyi?

³ Tanga Ova Galata 6:2. Ovakilisitau vena okutavela “otyitumino tya Kilisitu.” Sesusi kaavelele ovalongwa vae  omutete wovitumino, mahi weveavela onondonga mbukahi nawa opo mbuvehongolele. “Otyitumino tya Kilisitu,” tyakutikinya ovipuka aviho Sesusi alongesile. Matulilongesa vali nawa konthele yotyitumino otyo mono palagrafu mambulandulako.

4-5. Omononkhalelo patyi Sesusi alongesile, iya onalupi alongesile?

⁴ Omononkhalelo patyi Sesusi ankho alongesa? Tete, walongesile ovanthu novipuka ankho apopia. Onondaka mba Sesusi ankho mbukuatesako ovanthu. Walongesile otyili konthele ya Huku, alongesa omokonda yatyi ovanthu venela omuenyo iya apopi okuti Ouhamba wa Huku, oo vala maukamanako ononkhumbi mbovanthu. (Luka 24:19) Vali, Sesusi walongesile ovanthu movipuka ankho alinga. Onkhalelo atyindile omuenyo wae, ilongesa ovalongwa vae oñgeni navo vena okutyinda omuenyo wavo. — Suau 13:15.

⁵ Onalupi Sesusi ankho alongesa? Walongesile movilinga viokuivisa. (Mat. 4:23) Tupu walongesile ovalongwa vae konyima yetyi atutiliswa. Mongeleka, nthiki imwe wamonekelele ovalongwa vae, tyafuile ankho valamba po 500, evetumu opo vakalinge ovalongwa. (Mat. 28:19, 20; 1 Kol. 15:6) Mokonda onkhalamutwe yewaneno, watuaileko okulongesa ovalongwa vae etyi akondoka keulu. Mongeleka, menima 96 P.K. wamonekelele apositolu Suau, emutumu opo akapameke nokuviyula Ovakilisitau ovalembulwa. — Kolo. 1:18; Ehol. 1:1.

6-7. (a) Opi tupondola okuvasa ovipuka Sesusi alongesile? (b) Oñgeni onthue tutavela otyitumino tya Kilisitu?

⁶ Opi tupondola okuvasa ovipuka Sesusi alongesile? Ovipuka ovinyingi Sesusi alongesile nevi alingile etyi ali pano pohi, tuvivasa mono Evandyeliu ononkhuana. Tupu omikanda omikuavo vyo Vihonekwa vyo Vakilisitau mo Geleku, navio vitukuatesako okunoñgonoka nawa onkhalelo ya Sesusi yokusoka. Omikanda ovio viahonekelwe novanthu ankho vena ononkhono mba Huku iya vena “omalusoke a Kilisitu.” — 1 Kol. 2:16.

⁷ Etyi tulilongesilako: Ovipuka Sesusi alongesile vitukuatesako mononkhalelo ambuho mbomuenyo. Ngotyo, otyitumino tya Kilisitu tyihongolela ovipuka aviho tulinga tyina tuli meumbo lietu, no kosikola, no kovilinga,  no mewaneno. Opo tunoñgonoke nawa otyitumino otyo, tuesukisa okutanga nokusokolola nawa konondaka tuvasa mu Mateusi alo Eholololo. Onthue tutavela otyitumino otyo tyina tuendela monondonga, no movitumino tuvasa momikanda ovio. Tyina tuendela motyitumino tya Kilisitu, ngotyo tukahi nokutavela Tate yetu woluembia, Siovaa, ondyivi-ndyivi yovipuka aviho Sesusi alongesile. — Suau 8:28.

8. Olipi elisesu lyo tyitumino tya Kilisitu?

⁸ Tyina ondyuo ina elisesu liapama, vana vakalamo velitehelela nawa, avahakala notyiho. Tyelifwa notyo, tyina ovitumino vihindwa nohole, vana vaendela-mo velitehelela okuti vapama. Otyitumino tya Kilisitu tyina elisesu liapama: ohole. Mahi omokonda yatyi tupopila ngotyo?

9-10. Onongeleka patyi mbulekesa okuti Sesusi ankho una nohole, iya oñgeni tupondola okumuhetekela?

⁹ Tete, ovipuka aviho Sesusi alingile, vialundwa nohole. Tyina omunthu ena okankhenda, ulekesa okuti una ohole. Okankhenda kemulundile okulongesa ovanthu ovanyingi, nokuhakula ovavei, nokuavela okulia vana ankho vena ondyala, nokututilisa vokuankhia. (Mat. 14:14; 15:32-38; Malu. 6:34; Luka 7:11-15) Namphila okulinga ovipuka ovio ankho tyesukisa ononkhono, nomuvo, mahi Sesusi ankho wafuapo opo apake omasuka-suka a vakuavo komutwe. Iya tyakolela vali, walekesa okuti uhole ovanthu etyi aava omuenyo wae opo etuyovole. — Suau 15:13.

¹⁰ Etyi tulilongesilako: Onthue tuhetekela Sesusi putyina tupaka omasuka-suka a vakuetu komutwe. Tupu, tumuhetekela tyina tukala nokankhenda novanthu tuivisa. Tyina okankhenda ketulunda okuivisa nokulongesa ovanthu onondaka onongwa, ngotyo tukahi nokutavela otyitumino tya Kilisitu.

11-12. (a) Oityi tyilekesa okuti Siovaa wesuka novaumbili vae? (b) Oñgeni tupondola okuhetekela ohole ya Siovaa?

¹¹ Vali, Sesusi walekesile ohole Tate yae ena. Mokueenda kuovilinga viae viokuivisa, Sesusi walekesile oñgeni Tate yae esuka novaumbili vae. Povipuka ovinyingi Sesusi alongesile, tyimwe puvio otyetyi: Kese umwe pu onthue wakolela unene ku Tate yetu Siovaa. (Mat. 10:31) Siovaa wafuapo opo atambule ongi yelivela aikondoka mewaneno. (Luka 15:7, 10) Siovaa walekesa okuti utuhole etyi aava Omona wae ngotyilikutila opo etuyovole. — Suau 3:16.

¹² Etyi tulilongesilako: Oñgeni tupondola okuhetekela ohole ya Siovaa? (Efe. 5:1, 2) Oputyina tutala okuti ovakuatate vetu nonomphange vakolela unene. Tupu, tuliepesa nawa “ongi” yakondoka ku Siovaa. (Sal. 119:176) Tulekesa okuti tuhole ovakuatate vetu tyina tuundapesa omuvo wetu nononkhono mbetu opo tuvekuateseko, haunene tyina vesukisa. (1 Suau 3:17) Tyina tutekula vakuetu nohole, ngotyo tukahi nokutavela otyitumino tya Kilisitu.

13-14. (a) Ngetyi tyipopia Suau 13:34, 35, oityi Sesusi atuma ovalongwa vae valinge, iya omokonda yatyi tyiihanenwa okuti otyitumino otyipe? (b) Oñgeni tutavela otyitumino otyo?

¹³ Tatu, Sesusi watuma ovalanduli vae vakale nohole ivelunda okukuatesako vakuavo. (Tanga Suau 13:34, 35.) Otyitumino otyo, ankho otyipe mokonda Sesusi ankho uhanda ovalongwa vae vakale nohole yelikalela nei yapopiwa Movitumino Viapelwe Moisesi. Onthue tuna okukala nohole novakuatate vetu ngetyi Sesusi etuhole. Otyo tyakutikinya okuvelingilako ovipuka oviwa. * Onthue  tuna okukala vali nohole novakuatate vetu tyipona nonthue muene. Tuna okukala nohole itulunda okuava omuenyo wetu opo tuvekuateseko, ngetyi Sesusi etulingila.

¹⁴ Etyi tulilongesilako: Oñgeni matutavela otyitumino otyipe? Oputyina tuyekapo ovipuka vimwe tuhole opo tukuateseko ovakuatate vetu nonomphange. Namphila tuafuapo opo tunkhie pala okuveyovola, mahi tupu tuafuapo opo tuvelingile-ko ovipuka ovitutu. Mongeleka, tyina tulinga ononkhono mbokukawana apeho omukuatate ine omphange wakulupa opo eye keliongiyo, na tyina tulingila-ko vakuetu ovipuka vivehambukiswa, ine tyina tupola ono felia kovilinga opo tukakuateseko ovakuatate vamonekelwa noviponga, ngotyo tukahi nokutavela otyitumino tya Kilisitu. Tupu tukahi nokulinga onthele yetu opo ewaneno likale omphangu omo aveho velitehelela okuti vapama.

15-17. (a) Oñgeni ovipuka Sesusi alingile vilekesa onkhalelo ankho atala ouviuki? (b) Oñgeni tupondola okuhetekela Kilisitu?

¹⁵ Mo Mbimbiliya, ondaka “ouviuki” ihangununa okulinga etyi Huku apopia okuti otyo tyaviuka, atuhalingi okapungulula. Mahi omokonda yatyi tupopila okuti otyitumino tya Kilisitu tyilunda ovanthu okulitekula nouviuki?

¹⁶ Tete, soka oñgeni ovipuka Sesusi alingile vialekesile okuti omuviuki. Etyi ankho eli pano pohi, ononkhalamutwe mbonongeleya mbova Sundeu ankho veyele ovanthu veheva Sundeu. Tupu ankho vatomba ova Sundeu vahepa iya ankho vetupu onthilo novakai. Mahi Sesusi ankho utekula nawa ovanthu aveho iya ankho utupu okapungulula. Wayekele ovanthu veheva Sundeu ankho vena ekolelo mwe opo vakale ovalongwa vae. (Mat. 8:5-10, 13) Ankho kalingi okapungulula tyina aivisa, tyilinge ovahona ine ovahepi. (Mat. 11:5; Luka 19:2, 9) Sesusi nalumwe alingile onya ovakai. Ankho una onthilo navo, okukutikinyamo vana ankho vatalwa okuti vetupu esilivilo. — Luka 7:37-39, 44-50.

¹⁷ Etyi tulilongesilako: Onthue tuhetekela Sesusi tyina tuhalingi okapungulula, na tyina tuivisa kovanthu aveho tyihatale konkhalelo yomuenyo wavo, ngetyi ongeleya yavo, inkha ovahona ine ovahepi. Ovaumbili va Siovaa ovakuendye, vahetekela Sesusi tyina vakala nonthilo novakai. Tyina tulinga ovipuka ovio, ngotyo tukahi nokutavela otyitumino tya Kilisitu.

18-19. Oityi Sesusi alongesile konthele youviuki, iya oityi otyo tyitulongesa?

¹⁸ Vali, soka ku etyi Sesusi alongesile konthele youviuki. Waavele ovalongwa vae onondonga ankho mambuvekuatesako okutekula nawa vakuavo. Mongeleka, soka etyi alongesile ovalongwa vae okuti vena okutekula vakuavo ngetyi navo vahanda okutekulwa. (Mat. 7:12) Atuho tuhanda okutekulwa nawa. Mokonda yotyo, tuna okutekula nawa vakuetu. Inkha tulinga ngotyo, navo mavetutekula nawa. Mahi inkha tualingwa onya? Sesusi walongesa ovalongwa vae okukala nonthumbi yokuti Siovaa ‘malingi ouviuki vana vemuita otyitenya notyinthiki.’ (Luka 18:6, 7) Nonondaka ombo, Sesusi ankho uhanda okupopia okuti Huku weete ovitateka tukahi nokulambela mononthiki mbuno mbonthyulilo, iya meya okutetulula ovitateka ovio momuvo watyo. — 2 Tes. 1:6.

¹⁹ Etyi tulilongesilako: Inkha tuendela monondonga Sesusi alongesile, matutekula nawa vakuetu. Iya inkha tuatekulwa onya mouye uno wa Satanasi, tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa makaviukisa ovipuka. Onthumbi oyo, ituungumanesa.

20-21. (a) Oñgeni vana veli komutwe wa vakuavo vena okutekula vakuavo? (b) Oñgeni omulume alekesa okuti uhole omukai wae? Oñgeni he ena okutekula ovana vae?

²⁰ Motyitumino tya Kilisitu, oñgeni vana vena ovilinga viakolela vena okutekula vakuavo? Mokonda otyitumino otyo tyahindwa nohole, vana veli komutwe wa vakuavo, vena okukala nonthilo navo, nokuvetekula nohole. Vena okuhinangela okuti Sesusi Kilisitu uhanda tulekese ohole movipuka aviho tulinga.

²¹ Mombunga. Omulume una okukala nohole nomukai wae “ngetyi . . . Kilisitu ehole ewaneno.” (Efe. 5:25, 28, 29) Omulume wesukisa okuhetekela ohole Sesusi ankho ena, mokupaka omasuka-suka omukai wae komutwe. Ovanthu vamwe tyivepuiya okutekula ovakai vavo nohole. Hamwe omokonda yokuekulila motyilongo omu ovanthu vehena onthilo, nohole na vakuavo. Namphila tyipondola okuvepuiya okuyekapo ovituwa ovio, mahi vena okulinga ononkhono mbokuviyeka-po opo vetavele otyitumino tya Kilisitu. Tyina omulume ena nohole, omukai wae ukala nonthilo nae. He una oluembia novana vae, kevetekula onya, tyilinge movipuka apopia nevi alinga. (Efe. 4:31) Mahi ulekesa kovana vae okuti uvehole opo velitehelele okuti vapama. Tyina he alinga ngotyo, ovana vakala nohole nae iya vemuyumba onthumbi.

22. Ngetyi tyipopia 1 Petulu 5:1-3, “onongi” ombalie iya oñgeni mbuna okutekulwa?

²² Mewaneno. Ovakulu vewaneno vesukisa okuhinangela okuti “onongi” hambavo-ko. (Suau 10:16; tanga 1 Petulu 5:1-3.) Onondaka “otyunda tya Huku,” “komaiho a Huku,” “nepingo lya Huku,” mbuvehinangelesa okuti onongi o mba Huku, iya uhanda ovanthita vembutekule nohole, nokankhenda. (1 Tes. 2:7, 8) Siovaa upanda ovakulu vewaneno vatekula  onongi nohole. Tyihe-otyo vala, ovakuatate mewaneno vakala nohole, nonthilo navo.

23-24. (a) Otyipi otyilinga tyovakulu vewaneno tyina omunthu umwe amakuate onkhali? (b) Oityi ovakulu vewaneno vena okuhinangela tyina pamoneka otyitateka ngotyo?

²³ Otyipi otyilinga tyovakulu vewaneno pokukuatesako omukuatate ine omphange wakuata onkhali? Otyilinga tyovakulu vewaneno tyelikalela no tyovakulu ankho vakoyesa mo Isilayeli yokohale. Movitumino Viapelwe Moisesi, ovakulu ankho kavakoyesa vala ovipuka vielikuata nefendelo, mahi tupu ankho vakoyesa onomphela ononkhuavo. Mahi motyitumino tya Kilisitu, ovakulu vewaneno vakoyesa vala ovitateka vielikuata nefendelo, ngetyi tyina omukuatate ine omphange amalingi onkhali. Ovakulu vewaneno vaimbuka okuti Huku waavela ovatumini otyilinga tyokukoyesa ovanthu valiatela kovitumino vya kaputu. Otyo pamwe tyakutikinya okufeta onombongo, nokupakwa mokaleya. — Loma 13:1-4.

²⁴ Oityi ovakulu vewaneno valinga tyina omukuatate umwe ine omphange amakuate onkhali? Vaundapesa Ombimbiliya opo valinge omatokolo ekahi nawa. Apeho vahinangela okuti elisesu lyo tyitumino tya Kilisitu, ohole. Ohole maivelundu okulipula okuti: ‘Oityi tuesukisa okulinga opo tukuateseko omukuatate walingwa onya?’ Tupu ohole maivelundu okulipula okuti: ‘Okuti omunthu wokualinga onkhali welivela umwe? Okuti tupondola okumukuatesako okukala vali noupanga omuwa na Siovaa?’

25. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²⁵ Tupandula unene etyi tuapewa otyitumino tya Kilisitu! Tyina kese umwe pu onthue alinga ononkhono mbokutavela otyitumino otyo, tukuatesako ewaneno okukala omphangu ikahi nawa, omu ovanthu aveho velitehelela okuti veholwe, vakolela unene iya vapama. Mahi no ngotyo, nkhele tukala mouye omu “onondingavivi” mbukahi ‘nokuvilapo.’ (2 Tim. 3:13) Onthue tuesukisa okutualako tyalunguka. Oñgeni eongano lilekesa ouviuki wa Huku tyina omunthu umwe amalala nomona? Onthele mailandulako maikumbulula epulo olio.