Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 18

Kwoleka Okugonza n’Obwinganiza omu Kitebe Ekikristaayo

Kwoleka Okugonza n’Obwinganiza omu Kitebe Ekikristaayo

“Mujunangane enketo zanyu, kandi nukwo muhikirize ekiragiro kya Kristo.”​—BAG. 6:2.

EKIZINA 12 Yahwe Ruhanga, ow’Amaani

EBITURAYEGA *

1. Bintu ki bibiri ebiturukugumya?

YAHWE RUHANGA agonza abaheereza be. Aikaire nabagonza kandi talireka kubagonza. Ekintu ekindi, agonza obwinganiza. (Zab. 33:5) Nahabweki haroho ebintu bibiri ebiturukugumya: (1) Yahwe asalirwa muno obwarora abaheereza be nibatwazibwa kubi. (2) Naraganiza ngu tarukwija kuleka abantu be kwikara nibabonabona habw’obutali bwinganiza kandi naija kufubira abo boona ababonabonesa abantu be. Ekicweka ekyabandize omu bicweka binu bbina, * tukega ngu Ebiragiro Yahwe yahaire Isareri byali nibisigikirra ha kugonza. Byayekambisaga Abaisareri kwoleka abantu boona obwinganiza kukira muno abo abakaba batarukwesobora. (Bir. 10:18) Ebiragiro ebi nibyoleka omulingo Yahwe afaaho muno abaheereza be.

2. Bikaguzo ki ebiturukwija kugarukamu?

2 Ebiragiro bya Musa bikahwaho omu mwaka 33 C.E. ekitebe Ekikristaayo obukyatandikire. Hati tugambe ngu Abakristaayo bakaba nibagenda kwikara bataine ebiragiro ebirukubalinda kandi ebirukusigikirra ha kugonza n’obwinganiza? Nangwa! Abakristaayo bakatunga ekiragiro ekihyaka. Omu kicweka kinu nitwija kubanza kwetegereza ekiragiro eki nikitwarramu ki. Hanyuma nitwija kugarukamu ebikaguzo binu: Kiki ekirukwoleka ngu ekiragiro kinu nikisigikirra ha kugonza? Kiki ekirukwoleka ngu nikikurakuraniza obwinganiza? Kusigikirra ha kiragiro kinu, abo abaine obusobozi basemeriire kutwaza bata abandi?

“EKIRAGIRO KYA KRISTO” NIKITWARRAMU KI?

3. “Ekiragiro kya Kristo” ekirukubazibwaho omu Abagaratiya 6:2 nikitwarramu ki?

3 Soma Abagaratiya 6:2. Abakristaayo borobera “ekiragiro kya Kristo.” Yesu atahandiike ebiragiro abahondezi be basemeriire kuhondera oihireho akabaha oburagirizi, obuhabuzi n’emisingi y’okuhondera omu bwomeezi bwabo. “Ekiragiro kya Kristo” nikitwarramu ebi byona Yesu yayegeseze. Omu bucweka oburukuhonderaho, nitwija kwega ebirukukiraho ebirukukwata ha kiragiro kinu.

4-5. Yesu akegesa omu miringo ki, kandi akegesa di?

4 Yesu akegesa omu miringo ki? Ogw’okubanza, akegesa kurabira omu bigambo bye. Ebigambo bye byali by’amaani habwokuba akegesa amananu agarukukwata hali Ruhanga, ekigendererwa ky’obwomeezi, kandi akegesa ngu Obukama bwa Ruhanga nubwo bwonka oburukwija kumaraho okubonabona kwona. (Luk. 24:19) Omulingo ogundi Yesu yayegesezeemu nukwo kuraba omu kutaho ekyokurorraho ekirungi. Omulingo yayetwaizemu omu obwomeezi bwe gukoleka abahondezi be nk’oku basemeriire kutwazaamu obwomeezi bwabo.​—Yoh. 13:15.

5 Yesu akegesa di? Akegesa obwakaba n’atebeza hanu omu nsi. (Mat. 4:23) Na hanyuma y’okuhumbuuka, akegesa abegeswa be habw’akasumi kake. Nk’ekyokurorraho, akabonekera abageswa be abasobora kuba baali nibahingura omu 500 kandi yabaha ekiragiro ky’okufoora abantu abegeswa. (Mat. 28:19, 20; 1 Kol. 15:6) Nk’omutwe gw’ekitebe, akaikara naha abegeswa be oburagirizi na hanyuma y’okugaruka omu iguru. Ekyokurorraho, nk’omu mwaka ogwa 96 C.E., Kristo akaragira omukwenda Yohana kugarramu amaani n’okuhana Abakristaayo abakaba baseserweho amagita.​—Bak. 1:18; Kus. 1:1.

6-7. (a) Yesu ebiyayegeseze nitubisanga nkaha? (b) Twoleka tuta ngu nitworobera ekiragiro kya Kristo?

6 Ebintu Yesu yayegeseze nitubisanga nkaha? Ebitabu bbina eby’Enjiri byoleka ebintu biingi Yesu ebiyayegeseze n’ebiyakozere obwakaba ali omu nsi. Kandi n’ebitabu ebindi byona omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani bitukonyera kumanya entekereza ya Yesu ha nsonga ezirukwahukana habwokuba abaabihandiikire bakaterekerezebwa omwoyo ogurukwera kandi bakaba baine entekereza ya Kristo.​—1 Kol. 2:16.

7 Ebiturukwega: Yesu ebiyayegeseze bitukonyera omu bwomeezi bwaitu bwona. Nahabweki ekiragiro kya Kristo nikitukonyera kumanya eky’okukora obuturukuba tuli omu ka, ha mulimo, ha isomero, hamu n’omu kitebe. Twega ha kiragiro kinu obutusoma Ebyahandiikirwe eby’Oruyonaani kandi tukabyecumitirizaaho. Tworobera ekiragiro kinu obutuhondera oburagirizi, ebiragiro, hamu n’emisingi ebirukusangwa omu Byahandiikirwe ebi. Obutworobera ekiragiro kya Kristo, tuba nitworobera Yahwe Ruhanga waitu ow’okugonza habwokuba nuwe Ndugirro y’ebintu byona Yesu ebiyayegeseze.​—Yoh. 8:28.

EKIRAGIRO EKIRUKUSIGIKIRRA HA KUGONZA

8. Ekiragiro kya Kristo kyombekerwe ha musingi ki?

8 Enju enyakwombekerwe kurungi kandi ha musingi ogugumire eretera abarukugiikaramu kuhurra batarukutiina kandi baine obulinzi. Omu mulingo nugwo gumu, ekiragiro ekirukusigikirra ha musingi omurungi kiretera abo abarukukyorobera kuhurra baine obulinzi. Ekiragiro kya Kristo kyombekerwe ha kugonza, omusingi ogurukukirrayo kimu oburungi. Habwaki nitugamba tuti?

Obututwaza abandi omu mulingo ogw’okugonza, tuba nitworobera “ekiragiro kya Kristo” (Rora akacweka 9-14) *

9-10. Bintu ki Yesu ebiyakozere ebirukwoleka ngu akaba aine okugonza, kandi nitusobora tuta kumwegeraho?

9 Ensonga y’okubanza, buli kintu Yesu ekiyakoraga, yakikoraga habw’okugonza. Omuntu kuba n’embabazi, rundi kurumirirwa abandi kiba nikyoleka ngu aine okugonza. Embabazi, zikaletera Yesu kwegesa ebitebe by’abantu, kukiza abarwaire, kuliisa abaali baine enjara, hamu n’okuhumbuura abafu. (Mat. 14:14; 15:32-38; Mar. 6:34; Luk. 7:11-15) N’obukiraaba ngu kukora ebintu binu kikamwetagisa kutamu amaani maingi n’obwire bwingi, akaba ayetegekere kwebembeza ebyetaago by’abandi omu kiikaro ky’okwebembeza ebye. Ekirukukirayo, akooleka okugonza kw’amaani obuyahaireyo obwomeezi bwe kufeera abantu.​—Yoh. 15:13.

10 Ebiturukwega: Nitusobora kuhondera ekyokurorraho kya Yesu kakuba twebembeza ebyetaago by’abantu abandi omu kiikaro ky’okwebembeza ebyaitu. Kandi nitusobora kumwegeraho kuraba omu kwoleka abantu abaturukusanga omu buheereza embabazi. Obutwoleka embabazi za mulingo gunu omu mulimo gwaitu ogw’okutebeza n’okwegesa, tuba nitworobera ekiragiro kya Kristo.

11-12. (a) Kiki ekirukwoleka ngu Yahwe atufaaho muno? (b) Nitusobora tuta kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe?

11 Ekyakabiri, Yesu akooleka okugonza Ise ainiire abantu. Yesu obwakaba ali omu nsi, akooleka omulingo Yahwe akaba nafaaho muno abaheereza be. Akegesa ebintu biingi otwaliremu n’okwegesa ngu: Buli omu haliitwe w’omuhendo mwingi hali Isiitwe ow’omu iguru. (Mat. 10:31) Yahwe ayetegekere kutangirra entaama eyabuzire obweyegarukamu ekagaruka omu kitebe. (Luk. 15:7, 10) Yahwe akooleka ngu n’atugonza muno obuyahaireyo Omwana we nk’ekicunguro ha bwaitu.​—Yoh. 3:16.

12 Ebiturukwega: Nitusobora tuta kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe eky’okwoleka okugonza? (Bef. 5:1, 2) Tusemeriire kurora ab’oruganda n’abanyaanya itwe boona nk’ab’omuhendo kandi tutangirre n’okusemererwa entaama ey’ebaire ebuzire baitu yagaruka hali Yahwe. (Zab. 119:176) Twoleka ngu mali nitugonza ab’oruganda n’abanyaanya itwe obutuhayo obwire n’amaani gaitu kubakonyera kukira muno obubaba baine ebizibu. (1 Yoh. 3:17) Obutwoleka abandi okugonza tuba nitworobera ekiragiro kya Kristo.

13-14. (a) Nk’oku kyolekerwe omu Yohana 13:34, 35, Yesu akaragira abegeswa be kukora ki, kandi habwaki kinu nikyetwa ekiragiro kihyaka? (b) Twoleka tuta ngu nitworobera ekiragiro kihyaka?

13 Ekyakasatu, Yesu akaragira abegeswa be kwoleka okugonza okw’okwefereza. (Soma Yohana 13:34, 35.) Ekiragiro kya Yesu kihyaka habwokuba nikyekambisa omuntu kwoleka okugonza omu mulingo kwali kutarukwolekwamu omu Isareri eya kara. Ekiragiro kinu nikitwarramu kugonza abaheereza bagenzi baitu nk’oku Yesu yatugondeze. Kinu nikyetagisa kwoleka okugonza kw’okwefereza. * Twine kugonza ab’oruganda n’abanyaanya itwe n’okukira omulingo twegonza itwenka. Tusemeriire kubagonza kuhika na ha rulengo orw’okuhayo obwomeezi bwaitu habw’abo nk’oku Yesu yahaireyo obwomeezi bwe habwaitu.

14 Ebiturukwega: Twoleka tuta ngu nitworobera ekiragiro ekihyaka? Kinu tukikora obutwefereza habw’ab’oruganda n’abanyaanya itwe. Habw’okubagonza muno, twetekaniize kubakorra ebintu eby’amaani nk’okuhayo obwomeezi bwaitu habwabo hamu n’okubakonyera omu miringo ey’erukuzooka nk’entaito. Nk’ekyokurorraho obutwehayo kuleetaga ow’oruganda rundi munyaanya itwe anyakukaikwire omu nsorrokano, obutwerekesa ebintu ebitugonza kusobora kusemeza omuntu outurukugonza, rundi obutwefereza tukaruga ha mulimo gwaitu nukwo tugende kuheereza nambere hagwire ekigwererezi tuba nitworobera ekiragiro kya Kristo. Kandi tuba nituletera buli muntu omu kitebe kwehurra aine obulinzi kandi atekaine.

EKIRAGIRO EKIRUKUKURAKURANIZA OBWINGANIZA

15-17. (a) Ebikorwa bya Yesu biikoleka bita ngu akaba ali mwinganiza? (b) Nitusobora tuta kuhondera ekyokurorraho kya Kristo?

15 Kusigikirra ha Baibuli, obwinganiza nikimanyisa kukorra abantu ebintu Ruhanga atugambira ngu bihikire n’okubikora tutarukusoroora omuntu weena. Habwaki nitusobora kugamba ngu ekiragiro kya Kristo nikikurakuraniza obwinganiza?

Yesu yatamuga abakazi boona ekitiinisa, kandi yabolekaga embabazi (Rora akacweka 16) *

16 Banza otekerezeeho omulingo ebikorwa bya Yesu byayolekeremu ngu akaba nagonza obwinganiza. Omu busumi bwe, abakuru b’ediini Abayudaaya bakaba banobere abantu ab’amahanga agandi, bagayaga Abayudaaya abandi ababaga batasomiire omu masomero g’ediini y’Ekiyudaaya, kandi tibatamuga abakazi ekitiinisa. Baitu Yesu uwe yatwazaga buli muntu wena omu mulingo ogw’obwinganiza kandi busaho ouyasorooraga. Akaikiriza n’abantu abatali Bayudaaya kufooka bahondezi be. (Mat. 8:5-10, 13) Akatebeza abantu boona atarukusoroora otwaliremu abaguuda n’abanaku. (Mat. 11:5; Luk. 19:2, 9) Atatabukire abakazi kandi atabatwaze kubi. Baitu yabatamuga ekitiinisa kandi yabolekaga embabazi, otwaliremu n’abo abarorwaga nk’abataine mugaso.​—Luk. 7:37-39, 44-50.

17 Ebiturukwega: Nitusobora kuhondera ekyokurorraho kya Yesu kuraba omu kwetantara kusoroora abantu hamu n’okutebeza abantu boona abaraaba nibagonza kuhurra amakuru amarungi kababe baguuda rundi banaku, babe baine ediini rundi bataine. Abasaija Abakristaayo baba nibahondera ekyokurorraho kye obubatamu abakazi ekitiinisa. Obutukora ebintu binu tuba nitworobera ekiragiro kya Kristo.

18-19. Yesu akegesa ki ha bwinganiza, kandi ebiyayegeseze nibitwegesa ki?

18 Ekyakabiri, tekerezaaho Yesu ebiyayegeseze ha bwinganiza. Akegesa abahondezi be emisingi eyakubakonyire kutwaza abantu abandi omu mulingo ogw’obwinganiza. Nk’ekyokurorraho, Yesu akegesa ngu tusemeriire kutwaza abantu abandi omu mulingo naitwe turukugonza batutwazeemu. (Mat. 7:12) Mali itwena tugonza abantu abandi batutwaze omu mulingo ogw’obwinganiza. Nahabweki, naitwe tusemeriire kubatwaza kurungi. Kakuba tukora tuti, nabo nikisobora kubaletera kututwaza kurungi. Baitu kiki ekitusemeriire kukora abandi obubatutwaza omu mulingo ogutali gw’obwinganiza? Yesu akegesa abahondezi be kwesiga ngu Yahwe ‘aliramurra abakome be, abamwamirra nyamusana n’ekiro.’ (Luk. 18:6, 7) Omu bigambo binu, harumu omurago gunu: Ruhanga waitu ow’obwinganiza amanyire okulengwa okuturabamu omu biro binu ebya ha mpero, kandi naija kurora ngu twatunga obwinganiza omu kasumi akararora kasemeriire.​—2 Bas. 1:6.

19 Ebiturukwega: Obuturahondera emisingi Yesu ei yayegeseze, nitwija kutwaza abandi omu mulingo ogw’obwinganiza. Kandi obuturaaba twahikirweho obutali bwinganiza omu nsi enu eya Setani, nikiija kutuhumuza kumanya ngu Yahwe naija kukigumya ngu twatunga obwinganiza.

ABO ABAINE OBUSOBOZI BASEMERIIRE KUTWAZA BATA ABANDI?

20-21. (a) Abo abaine obusobozi basemeriire kutwaza bata abantu abandi? (b) Nyineka asemeriire kwoleka ata okugonza okw’okwefereza, kandi omusaija asemeriire kutwaza ata abaana be?

20 Kusigikirra ha kiragiro kya Kristo, abo abaine obusobozi basemeriire kutwaza bata abandi? Nk’oku ekiragiro kinu nikisigikirra ha kugonza, abo abaine obusobozi basemeriire kutamu abandi ekitiinisa n’okubagonza. Basemeriire kwijuka ngu Kristo nagonza twoleke okugonza omu byona ebitukora.

21 Omu ka. Nyineka aine kugonza mukazi we “nka Kristo nauwe okuyagondeze kanisa.” (Bef. 5:25, 28, 29) Nyineka asemeriire kwoleka okugonza okw’okwefereza nk’okwa Kristo kuraba omu kwebembeza ebyetaago bya mukazi we hatali ebye byonka. Abasaija abamu kibagumira kwoleka okugonza nk’oku habwokuba nibasobora kuba baakuliire omu biikaro nambere abantu batwazaaga bagenzi babo omu mulingo ogutali ogw’okugonza. Nahabweki kisobora kubagumira kuleka enyetwaza nka zinu, baitu basemeriire kukora empindahinduka nukwo borobere ekiragiro kya Kristo. Nyineka obw’ayokela okugonza okw’okwefereza aletera mukazi we kumutamu ekitiinisa. Omusaija ow’agonza abaana be tasobora kubakora kubi, omu bigambo bye rundi omu bikorwa bye. (Bef. 4:31) Oihireho, abooleka okugonza kandi abasiima. Kandi kinu kiretera abaana kuhurra baine obusinge hamu n’obulinzi. Omuzaire owa mulingo gunu aletera abaana be kumugonza n’okumwesiga.

22. “Igana” elikubazibwaho omu 1 Petero 5:1-3 lyoha, kandi lisemeriire kutwazibwa lita?

22 Omu kitebe. Abagurusi b’ekitebe basemeriire kukiijuka ngu “entama” tiziri zaabo. (Yoh. 10:16; soma 1 Petero 5:1-3.) Ebigambo “igana lya Ruhanga,” “nka hali Ruhanga,” kandi “ebimwayahuziibwe” nibiijukya abagurusi b’ekitebe nk’oku entaama ziri za Yahwe. Nagonza entaama ze zitwazibwe omu mulingo ogw’okugonza kandi ogw’embabazi. (1 Bas. 2:7, 8) Abagurusi b’ekitebe abahikiriza obujunazibwa bwabo omu mulingo ogw’okugonza basiimwa Yahwe. Ab’oruganda n’abanyaanya itwe bagonza kandi batamu ekitiinisa abagurusi nk’abo.

23-24. (a) Abagurusi omu kitebe baine bujunanizibwa ki Omukristaayo obwakora ekibi eky’amaani? (b) Abagurusi obubaba nibagonjoora ensonga nk’ezi, kiki ekibatekerezaaho?

23 Abagurusi baine bujunanizibwa ki obukirukuhika ha kucwa emisango ey’erukukwata ha bibi eby’amaani? Obujunanizibwa obw’agurusi baine hati nibwahukana n’obu Yahwe akaba ahaire abacwi b’emisango hamu n’abakuru omu Biragiro bya Musa. Hansi y’ebiragiro ebi, abasaija ababaga bakomerwe baali baine obujunanizibwa obw’okugonjoora ensonga ezirukukwata ha kuramya hamu n’esonga ezindi nk’obucwi bw’ebiragiro. Baitu hansi y’ekiragiro kya Kristo, abagurusi b’ekitebe bagonjoora ensonga ezirukukwata ha kuramya zonka. Bakimanyire ngu Ruhanga ahaire abalemi ba gavumenti obujunanizibwa obw’okucwa emisango nk’ey’obucwi bw’ebiragiro n’esonga ezindi ezitali z’eby’omwoyo. Kandi obujunazibwa bunu nibutwarramu okufubira, kulehesa hamu n’okusiba omu nkomo enkozi z’ebibi.​—Bar. 13:1-4.

24 Abagurusi omu kitebe baine bujunanizibwa ki Omukristaayo obwakora ekibi eky’amaani? Bakozesa Ebyahandiikirwe kwetegereza ensonga kandi nibyo bibakonyera kukora encwamu. Baitu baikara nibaijuka nk’oku ekiragiro kya Kristo nikisigikirra ha kugonza. Okugonza kunu nukwo kuletera abagurusi kukonyera omuntu wena omu kitebe ow’aba akozerwe kubi. Obukirukuhika ha rubaju rw’omuntu ow’akozere ekibi, okugonza kuletera abagurusi kwekaguza ebikaguzo binu: Ayegarukiremu? Nitusobora kumukonyera kwongera kutunga enkoragana enungi hamu na Yahwe?

25. Ekicweka ekirukuhonderaho nikiija kubazaaho ki?

25 Mali ka mugisa gw’amaani kuba hansi y’ekiragiro kya Kristo! Itwena obutwekamba kukyorobera, tuletera buli omu wena omu kitebe kuhurra nagozebwa, w’omugaso, kandi aine obulinzi. Baitu nabwo tuli omu nsi nambere “abantu ababi” bahinguraniire kimu omu kukora “obubi.” (2 Tim. 3:13) Nahabweki tusemeriire kwikara tuli bulindara. Abagurusi nibasobora bata kwoleka obwinganiza nk’obwa Yahwe obubarukuba nibagonjoora ensonga ey’okusobyaho abaana? Ekicweka ekirukuhonderaho nikiija kugarukamu ekikaguzo eki.

EKIZINA 15 Kugiza Omwana wa Yahwe Omuzigaijo!

^ kac. 5 Ekicweka kinu hamu n’ebindi bibiri ebirahonderaho biri bimu ha bicweka bbina ebitekaniziibwe kutukonyera kugumya nk’oku Yahwe ali Ruhanga w’okugonza kandi ow’obwinganiza. Nagonza abantu be batwazibwe omu mulingo ogw’obwinganiza, kandi ahuumuza abo ababa bahikirweho obutali bwinganiza omu nsi enu eya Setani.

^ kac. 1 Rora ekicweka ekiine omutwe “Okugonza n’Obwinganiza omu Isareri eya Kara” omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Febwali 2019.

^ kac. 13 AMAKURU G’EKIGAMBO: Okugonza kw’okwefereza kutuletera kwebembeza ebyetaago by’abantu abandi hatali ebyaitu. Kutuletera kwefereza ekintu ekiturukugonza rundi kwerekesa ekintu kyona nukwo tukonyere rundi tugasire omuntu ondi.

^ kac. 61 KUSOBORRA EBISISANI: Yesu aroleriire omufakaati ruferiirwe omutabani. Kandi habw’okumukwatirwa embabazi ahumbuura mutabani we.

^ kac. 63 KUSOBORRA EBISISANI: Yesu ali mukulya ekiihuro omu ka y’Omufalisaayo arukweta Simoni. Omukazi, ow’asobora kuba akaba ali malaaya, amazire kwogya ebigere bya Yesu n’amaziga ge, yabisimura n’isoke lye kandi y’abisiiga amagita. Simoni abihirwa habw’ekintu omukazi onu akozere, baitu Yesu arwanirra omukazi onu.