ALATIKE AKO 18
Ke Maʼu Te ʼofa Mo Te Faitotonu ʼi Te Loto Kokelekasio
“Kotou haga feʼamoʼaki ʼakotou kavega, pea ʼe kotou fakahoko ai anai te lao ʼa Kilisito.”—KAL. 6:2.
KATIKO 12 Ko Sehova Te ʼAtua Lahi
TE ʼU MANATU FAKANOUNOU *
1. Kotea ʼae ʼe feala ke tou tui papau ki ai?
ʼE ʼOFA ia Sehova kia natou ʼae ʼe tauhi kia te ia. Neʼe ʼofa tuʼumaʼu pe kia natou. Pea ʼe toe ʼofa ki te faitotonu. (Pes. 33:5) Koia ʼe feala ke tou tui papau kia aluʼaga ʼe lua: (1) ʼE mamahi te loto ʼo Sehova moka gaohi koviʼi ʼana kaugana kae neʼe mole natou fai hanatou hala. (2) ʼE fakapapauʼi mai e Sehova ʼe mole fakamamahiʼi anai tana hahaʼi ʼo talu ai, kae ʼe ina tauteaʼi anai te hahaʼi agakovi. ʼE tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni, * ko te Lao ʼae neʼe foaki e Sehova ki Iselaele ʼaki ia Moisese ʼe fakatafito ki te ʼofa. ʼE ʼekenaki e te lao ʼaia te hahaʼi ke natou aga faitotonu, tafito kia natou ʼae ʼe vaivavai mo masisiva. (Tet. 10:18) ʼE ha ʼi te Lao ʼaia, ʼe tokagaʼi e Sehova ʼana kaugana.
2. Kotea te ʼu fehuʼi ka tou tali anai ki ai?
2 Ko te Lao ʼa Moisese neʼe fakatafito ki te ʼofa pea neʼe ʼekenaki ai te hahaʼi ke natou aga faitotonu. Kae neʼe gata te lao ʼaia ʼi te taʼu 33 H.T.S., ʼi te temi ʼae neʼe fakatuʼu ai te kokelekasio Fakakilisitiano. Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe mole toe maʼu anai e te kau Kilisitiano te ʼu fua lelei ʼo te lao ʼaia? Kailoa, he neʼe toe maʼu e te kau Kilisitiano he lao foʼou. ʼE tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni pe ʼe kotea te lao ʼaia? Pea ʼe tou tali anai ki te ʼu fehuʼi ʼaeni: He koʼe ʼe tou ui ko te lao ʼaia ʼe fakatafito ki te ʼofa? He koʼe ʼe feala ke tou ui ʼe ʼekenaki e te lao ʼaia te hahaʼi ke natou aga faitotonu? Kotea ʼae ʼe ui ʼi te lao ʼo ʼuhiga mo natou ʼae ʼe maʼu tuʼulaga, ʼo ʼuhiga mo tanatou faʼahiga takitaki te hahaʼi?
KOTEA IA “TE LAO ʼA KILISITO”?
3. Ohage ko tona ui ia Kalate 6:2, kotea ʼae ʼe tou maʼu ʼi “te lao ʼa Kilisito”?
3 Lau ia Kalate 6:2. ʼE tonu ke fakalogo te kau Kilisitiano ki “te lao ʼa Kilisito.” Neʼe mole foaki e Sesu ki ʼana tisipulo he ʼu tuʼuga lao. Kae neʼe ina foaki kia natou he ʼu fakatuʼutuʼu, mo he ʼu fakatotonu pea mo he ʼu pelesepeto ke natou maʼuliʼi. Ko “te Lao ʼa Kilisito” ʼe ko te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe ina akoʼi ki ʼana tisipulo. Tou vakaʼi pe ʼe feafeaʼi hatatou mahino lelei age ki te lao ʼaia?
4-5. Neʼe feafeaʼi te faiakonaki ʼa Sesu? Pea neʼe faiakonaki ʼi te temi fea?
4 Neʼe feafeaʼi te faiakonaki ʼa Sesu? ʼUluaki, neʼe ina akoʼi te hahaʼi ʼaki ʼana palalau. Neʼe malohi ʼaupito ʼana palalau he neʼe palalau ki te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. Neʼe ina fakamahino te ʼuhiga moʼoni ʼo te maʼuli pea neʼe ina ui ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ko te puleʼaki pe ʼaia ʼe tahi moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia fuli ʼo te tagata. (Luka 24:19) Pea neʼe ina toe tuku he faʼifaʼitakiʼaga lelei ki te hahaʼi. Neʼe ina fakaha ki ʼana tisipulo te faʼahiga maʼuli ʼae ʼe tonu ke natou faʼifaʼitakiʼi.—Soa. 13:15.
5 Neʼe faiakonaki ia Sesu ʼi te temi fea? Neʼe faiakonaki ia Sesu lolotoga tana faifakamafola ʼi te kele. (Mat. 4:23) Neʼe ina toe akoʼi ʼana tisipulo ʼi he kiʼi temi siʼi pe hili tona fakatuʼuake. Ohage la, neʼe ha ki te teitei toko 500 tisipulo, pea neʼe ina fakatotonu age kia natou ke natou olo ʼo “fai ni tisipulo.” (Mat. 28:19, 20; 1 Ko. 15:6) Ko Sesu ʼe ko te pule ʼo te kokelekasio, koia la ʼae, ʼi tana toe liliu ki selo neʼe hoko atu tana akoʼi ʼana tisipulo. Ohage la ʼi te taʼu 96 H.T.S., neʼe takitaki e Kilisito te apositolo ko Soane ke ina foaki he ʼu fakalotomalohi pea mo he ʼu tokoni ki te kau Kilisitiano fakanofo.—Kol. 1:18; Fkha. 1:1.
6-7. (1) ʼE feala ke tou maʼu ʼifea te ʼu akonaki ʼa Sesu? (2) Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai ke tou fakalogo ai ki te lao ʼa Kilisito?
6 ʼE feala ke tou maʼu ʼifea te ʼu akonaki ʼa Sesu? ʼE tou maʼu ʼi te ʼu Evaselio ʼae ʼe fa ia te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu gaue pea mo te ʼu palalau ʼae neʼe fai e Sesu ʼi tana kei nofo ʼi te kele. Ko ʼihi tohi ʼo te ʼu Koga Tohi-Tapu Fakakeleka ʼe tokoni mai ke tou toe mahino ki te ʼu manatu ʼa Kilisito koteʼuhi ko natou ʼae neʼe natou tohi, neʼe takitaki natou e te laumalie maʼoniʼoni pea neʼe natou maʼu “te manatu ʼa Kilisito.”—1 Ko. 2:16.
7 Te ʼu Ako: ʼE ʼaoga te ʼu akonaki ʼa Sesu ki te ʼu aluʼaga fuli ʼo totatou maʼuli. Koia la, ʼe tou mulimuli ki te lao ʼa Kilisito ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe tou fai ʼi fale, ʼi te fale gaue, ʼi te fale ako pea ʼi te kokelekasio. ʼE tou fakaha ai ʼe tou fakalogo ki te lao ʼaia, mo kapau ʼe tou fakaalu tahi totatou maʼuli mo te ʼu fakatuʼutuʼu, mo te ʼu fakatotonu, pea mo Soa. 8:28.
te ʼu pelesepeto ʼae ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu. Kapau ʼe tou fakalogo ki te lao ʼa Kilisito, pea ʼe tou fakalogo ai ki totatou ʼAtua ʼofa ko Sehova he ʼe ko meʼa fuli neʼe akoʼi mai e Sesu ʼe haʼu ia mai ia Sehova.—KO HE LAO ʼE FAKATAFITO KI TE ʼOFA
8. ʼE fakatafito kitea te lao ʼa Kilisito?
8 Ka fakatuʼu he ʼapi ki he ʼu fakatafito ʼe malohi mo lelei, ʼe fiafia anai ia natou ʼae ʼe nonofo ʼi ai pea ʼe mole natou tuʼania anai. ʼE toe feia ki te lao, kapau ʼe lelei te ʼu fakatafito ʼo he lao ʼe toe maʼuli fiafia anai mo fimalie te hahaʼi fakalogo. Ko te lao ʼa Kilisito ʼe lelei tukupau he ʼe fakatafito ki te ʼofa. He koʼe ʼe tou ui te faʼahi ʼaia?
9-10. Kotea ʼae ʼe ha ai neʼe manavaʼofa ia Sesu? Pea ʼe tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi ia ia?
9 ʼUluaki, neʼe fai e Sesu ia meʼa fuli ʼaki te ʼofa. Neʼe manavaʼofa ia Sesu ki te hahaʼi. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana faiakonaki ki te kaugā malie, mo tana fakamalolo te ʼu mahaki, mo fafaga te hahaʼi pakupaku pea mo fakatuʼuake te kau mate. (Mat. 14:14; 15:32-38; Mko. 6:34; Luka 7:11-15) Neʼe lahi te ʼu temi mo te malohi ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu moʼo fakahoko te ʼu aluʼaga ʼaia. Pea neʼe mole manatu ia kia ia totonu kae neʼe ina fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki te hahaʼi. Kae ko te faʼahi maʼuhiga ʼae neʼe ina fakaha ai tona ʼofa lahi, ʼe ko tana foaki tona maʼuli maʼa te malamanei katoa.—Soa. 15:13.
10 Te ʼu Ako: ʼE feala ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼo tou fakamuʼamuʼa te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki te hahaʼi. Pea ʼe tou faʼifaʼitakiʼi ia ia moka tou lotomanavaʼofa ki te hahaʼi ʼo totatou telituale. Kapau ʼe tou manavaʼofa ki te hahaʼi, ʼe tou faifakamafola anai mo akoʼi age kia natou te logo lelei. Ka tou fai te faʼahi ʼaia, ʼe tou fakaha ai ʼe tou fakalogo ki te lao ʼa Kilisito.
11-12. (1) Kotea ʼae ʼe ha ai ʼe tokaga moʼoni ia Sehova kia tatou? (2) ʼE tou faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi te ʼofa ʼo Sehova?
11 Lua, neʼe fakaha e Sesu pe ko ai tana Tamai manavaʼofa. Lolotoga tana faifakamafola, neʼe fakaha e Sesu pe neʼe feafeaʼi te tokaga ʼa Sehova ki ʼana kaugana. Ohage la, neʼe akoʼi e Sesu te ʼu aluʼaga ʼaeni: ʼE tou maʼuhiga fuli kia mata ʼo tatatou Tamai ʼae ʼi selo. (Mat. 10:31) ʼE fiafia ia Sehova ʼi te tali ʼo he ovi neʼe puli, pea neʼe fakahemala leva ʼo toe liliu mai ki te kokelekasio. (Luka 15:7, 10) Neʼe fakaha mai e Sehova tona ʼofa lahi kia tatou ʼi tana foaki mai tona ʼAlo ko he totogi maʼa tatou.—Soa. 3:16.
12 Te ʼu Ako: ʼE tou faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi te ʼofa ʼo Sehova? (Efe. 5:1, 2) Koia ʼe maʼuhiga kia tatou ʼotatou tehina mo tuagaʼane pea ʼe tou fiafia moka toe liliu mai kia Sehova “he ovi nee puli.” (Pes. 119:176) ʼE tou fakaha totatou ʼofa ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane mo kapau ʼe tou tuku he temi pea mo he malohi moʼo tokoni kia natou. (1 Soa. 3:17) Ka tou ʼoʼofa ki te hahaʼi, ʼe tou fakaha ai ʼe tou fakalogo ki te lao ʼa Kilisito.
13-14. (1) Ohage ko tona ui ia Soane 13:34, 35, kotea ʼae neʼe fakatotonu e Sesu ki ʼana tisipulo? Pea he koʼe ʼe ko he fakatotonu foʼou? (2) ʼE feafeaʼi hatatou fakalogo ki te fakatotonu foʼou ʼaia?
13 Tolu, neʼe fakatotonu e Sesu ki ʼana tisipulo ke natou fai he ʼu sakilifisio ʼaki te ʼofa. (Lau ia Soane 13:34, 35.) Ko te fakatotonu ʼae neʼe fai e Sesu ki ʼana tisipulo ʼe ko he fakatotonu foʼou. Neʼe tonu ke natou feʼofaʼaki, kae neʼe mole tonu ke natou fai ʼo mulimuli ki te Lao ʼae neʼe foaki e te ʼAtua ki Iselaele. Neʼe tonu ke natou ʼoʼofa ki ʼonatou tehina ohage ko te ʼofa ʼa Sesu kia natou. Pea kapau ʼe tou fia fakaha te faʼahiga ʼofa ʼaia, ʼe maʼua ke tou fai ni sakilifisio. * ʼE tonu ke tou ʼoʼofa ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane ʼo laka age ia tatou totonu. Kapau ʼe tou ʼoʼofa feia, ʼe tou lotolelei anai ke tou foaki ʼotatou maʼuli pea mo mamate maʼa natou, ohage pe ko tona fai e Sesu maʼa tatou.
14 Te ʼu Ako: ʼE feafeaʼi hatatou fakalogo ki te fakatotonu foʼou ʼaia? ʼAki hatatou fai he ʼu sakilifisio
maʼa ʼotatou tehina mo tuagaʼane. ʼE mole tou fia foaki pe anai ʼotatou maʼuli maʼa natou, kae ʼe toe feala pe ke tou fakahoko he ʼu kiʼi gaue liliki. Ohage la, ʼe feala pe ke tou fakatuʼutuʼu ke tou feʼaveʼaki he tehina peʼe ko he tuagaʼane kua vaivai matuʼa ki te ʼu fono. ’E tou lotolelei anai ke tou tuku he meʼa neʼe tou leleiʼia kae tou tokoni ki he tahi ke fiafia ai tona loto. ’E feala pe ke tou toʼo he ʼu ʼaho malolo, ke tou olo ai ʼo tokoni ki te ʼu gaue haofaki maʼuli. Kapau ʼe tou fai feia, ʼe tou fakalogo ai ki te lao ʼa Kilisito. Pea ʼe toe feala ke tou lagolago ki te lelei ʼo totatou kokelekasio ke tou fiafia mo fimalie ai takitokotahi.KO HE LAO ʼE INA ʼEKENAKI TATOU KE TOU FAITOTONU
15-17. (1) Neʼe fakaha feafeaʼi e Sesu ʼi ʼana gaue, neʼe ina fai te meʼa ʼae ʼe totonu? (2) ʼE feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia Kilisito?
15 Ka palalau ʼi te Tohi-Tapu ki te “faitotonu,” ʼe fakaʼuhiga ki te ʼu meʼa ʼae ʼe faitotonu kia mata ʼo te ʼAtua, pea ʼe mole tonu ke tou filifili pe tatou te ʼu meʼa ʼae ʼe tou fia fai. He koʼe ʼe tou ui ko te lao ʼa Kilisito ʼe ina ʼekenaki te hahaʼi ke natou fai te meʼa ʼae ʼe totonu?
16 ʼUluaki, ʼe tou vakaʼi te ʼu gaue neʼe fakahoko e Sesu ʼe ha ai tana faitotonu. ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe fehihiʼa te kau takitaki lotu Sutea ki te hahaʼi ʼae neʼe mole Sutea. Neʼe natou fehihiʼa ki te hahaʼi mahani pea neʼe mole natou fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi fafine. Kae ko Sesu neʼe faitotonu pea neʼe mole fakapalatahi ki te hahaʼi. Neʼe ina tokagaʼi neʼe ʼi ai ʼihi hahaʼi neʼe mole ko te kau Sutea kae neʼe natou tui kia te ia. Koia neʼe ina tali ai ke natou mulimuli kia te ia. (Mat. 8:5-10, 13) Neʼe faifakamafola ia Sesu ki te hahaʼi fuli, neʼe mole ina fakakehekeheʼi te kau maʼu koloa mai te kau masisiva. (Mat. 11:5; Luka 19:2, 9) Neʼe mole ko he tahi ʼe agamalohi peʼe ina lea koviʼi te hahaʼi fafine. Kae neʼe fakaʼapaʼapa pea mo agalelei kia natou, ʼo toe feia kia natou ʼae neʼe mole lelei ʼonatou maʼuli.—Luka 7:37-39, 44-50.
17 Te ʼu Ako: ʼE feala ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu ʼo mole tou fakapalatahi ki te hahaʼi, kae ke tou faifakamafola kia natou fuli ʼae ʼe fia logo ki te logo lelei, pe ʼe maʼu koloa peʼe masiva peʼe tauhi ki he tahi age lotu. ʼE faʼifaʼitakiʼi e te ʼu tehina ʼo te kokelekasio ia Sesu ʼo natou fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi fafine. Kapau ʼe tou fai feia, pea ʼe tou fakaha ai, ʼe tou fakalogo ki te lao ʼa Kilisito.
18-19. Kotea ʼae neʼe akoʼi mai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te faitotonu? Pea kotea te ako ʼe tou taʼofi mai ai?
18 Lua, ʼe tou vakaʼi pe ʼe kotea ʼae neʼe akoʼi e Sesu ʼo ʼuhiga mo te faitotonu. Neʼe ina akoʼi te ʼu pelesepeto ki ʼana tisipulo ke tokoni kia natou ke natou faitotonu ki te hahaʼi. Ohage la, tou manatuʼi te pelesepeto ʼae ʼe tou maʼu ia Mateo 7:12. ʼE tou loto fuli ke faitotonu te hahaʼi kia tatou. Koia la ʼae ,ʼe tonu ai ke tou faitotonu ki te hahaʼi. Kapau ʼe tou fai feia, pea ʼe agalelei anai te hahaʼi kia tatou. Kae kotea anai ka tou fai moka gaohi koviʼi tatou? Neʼe akoʼi e Sesu ki ʼana tisipulo ke natou falala ʼe fakahoko anai e Sehova “ia tana faitotonu kia natou ʼae . . . ʼe natou kalaga kia te ia ʼi te ʼaho mo te po.”(Luka 18:6, 7) Ko te ʼu palalau ʼaia ʼe ko he fakapapau: ʼE sio totatou ʼAtua faitotonu ki te ʼu ʼahiʼahi ʼae ʼe tou tau mo ia ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼaeni. ʼE ina fakahoko anai tana faitotonu kia tatou ʼi tona temi totonu.—2 Tes. 1:6.
19 Te ʼu Ako. Ka tou muliʼi te ʼu pelesepeto ʼae neʼe akoʼi mai e Sesu, ʼe tou faitotonu anai ki te hahaʼi. Kae kapau neʼe gaohi koviʼi tatou mo tukugakoviʼi hala tatou ʼi te malama ʼa Satana, pea ʼe tou lotomalohi anai he ʼe tou iloʼi ko Sehova ʼe ina fakahoko anai te faitotonu maʼa tatou.
ʼE FEAFEAʼI TE TAKITAKI ʼA TE KAU MAʼU TUʼULAGA?
20-21. (1) ʼE tonu ke feafeaʼi te takitaki ʼa te pule famili? (2) ʼE fakaha feafeaʼi e he tagata ʼohoana tona ʼofa? Pea ʼe feafeaʼi ki he tamai tana fakaha tona ʼofa ki ʼana fanau?
20 ʼE tonu ke feafeaʼi te takitaki ʼa te kau maʼu tuʼulaga mo kapau ʼe natou mulimuli ki te lao ʼa Kilisito? Kotou manatuʼi ko te lao ʼa Kilisito ʼe fakatafito ki te ʼofa. Koia ʼae ʼe tonu ai kia natou ʼae ʼe takitaki ke natou fakaʼapaʼapa pea mo natou ʼoʼofa ki te hahaʼi fakalogo. ʼE tonu ke natou manatuʼi
ko te loto ʼaia ʼa Sesu ke natou fakaha te ʼofa ʼi te ʼu gaue fuli ʼae ʼe natou fakahoko.21 ʼI te famili. ʼE tonu ki te tagata ʼohoana ke ʼofa ki tona ʼohoana “ohage ko tona fai e Kilisito ki te kokelekasio.” (Efe. 5:25, 28, 29) ʼE tonu ke faʼifaʼitakiʼi e te tagata ʼohoana te ʼofa ʼo Kilisito ʼo tokaga ʼuluaki ki te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki tona ʼohoana mo tona kiʼi famili. Ki ʼihi tagata ʼe faigataʼa tanatou fai te fa’ahi ʼaia, he ’e mole natou mahani ’i te fakaha te ta’i ʼofa ʼaia ʼi ʼonatou loto fale. Pe neʼe natou lalahi ake ʼi he famili neʼe mole maʼu ai te ʼofa pea mo te faitotonu ʼo feala ai ke faigataʼa he fetogi ʼo ʼanatou agamahani ʼae ʼe kovi. Kae ʼe maʼua ke natou fai he ʼu fetogi ke feala ai ke natou fakalogo ki te lao ʼa Kilisito. Ko he tagata ʼohoana ʼe ina fakaha te taʼi ʼofa ʼaia, ʼe fakaʼapaʼapaʼi anai ia ia e tona ʼohoana. Ko he tamai ʼe ʼofa moʼoni ki ʼana fanau ʼe mole ina fakamamahiʼi anai ʼana fanau ʼaki ni aga mo he ʼu palalau ʼe kovi. (Efe. 4:31) Kae ʼe tonu ke ina fakaha ki ʼana fanau ʼe ʼofa pea mo fiafia kia natou. Kapau ʼe agalelei feia te ʼu matuʼā ki ʼanatou fanau, pea ʼe fakalogo anai te ʼu fanau pea mo ʼoʼofa ki ʼanatou matuʼā.
22. Ohage ko tona ui ia 1 Petelo 5:1-3, ʼa ʼai te ʼu ovi? Pea ʼe tonu ke feafeaʼi tonatou tauhi?
22 ʼI te kokelekasio. ʼE tonu ke manatuʼi e te kau tagata ʼafeā ko te ʼu “ovi” ʼe mole ʼa natou. (Soa. 10:16; lau ia 1 Petelo 5:1-3.) Ka ui ʼi te Tohi-Tapu ʼe tonu ke tokakaga te kau tagata ʼafea ki te “faga ovi ʼa te ʼAtua,” ʼaki he lotolelei “ia muʼa ʼo te ʼAtua” he ʼe ko te “tofiʼa ʼo te ʼAtua,” ʼe natou manatuʼi ai ko te ʼu ovi ʼe ʼa Sehova. Pea ʼe loto e Sehova ke natou tauhi fakalelei ʼana ovi ʼaki te ʼofa. (1 Tes. 2:7, 8) ʼE ʼofa ia Sehova ki te kau tagata ʼafeā ʼae ʼe natou fakahoko lelei ʼonatou maʼua ʼae ko te tauhi ʼo te ʼu ovi ʼaki te ʼofa. Pea ʼe ʼoʼofa anai te ʼu tehina mo tuagaʼane pea mo fakaʼapaʼapa ki te ʼu tagata ʼafeā ʼaia.
23-24. (1) Kotea ʼae ʼe tonu ke fai e te kau tagata ʼafeā moka fai e he tahi he agahala mamafa ʼi te kokelekasio? (2) Kotea ʼae ʼe tonu ke manatuʼi e te kau tagata ʼafeā moka natou fakatokatoka he fihifihia feia?
23 Kotea ʼae ʼe tonu ke fai e te kau tagata ʼafeā Loma 13:1-4.
moka ʼe tonu ke natou fakatokatoka he ʼu agahala mamafa? Neʼe mole tonu ke natou fai ohage ko te ʼu tuʼi fakamau pea mo te kau matuʼa ʼo Iselaele ʼi te temi muʼa. Neʼe natou fai natou ʼo mulimuli ki te Lao ʼa te ʼAtua ʼae neʼe foaki ki Iselaele. Neʼe tonu ke hinoʼi ni tagata, ʼo mulimuli ki te Lao, ke natou fakatokatoka te ʼu fihifihia fuli ʼae neʼe hoko ʼi te tauhi kia Sehova. Pea neʼe tonu ke natou toe fakatokatoka mo te ʼu fihifihia ʼae neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo te kau Iselaele. Kae ʼi te temi nei, kua tonu ke tou fakalogo ki te lao ʼa Kilisito, ko te tupuʼaga la ʼaia, ʼe tonu ki te kau tagata ʼafeā ke natou fakatokatoka pe te ʼu fihifihia ʼae ʼe pipiki ki te tauhi kia Sehova. He ʼe natou iloʼi neʼe fakafealagia e te ʼAtua ki te ʼu puleʼaga fakatagata ke natou fakatokatoka te ʼu hala ʼae ʼe fai e te hahaʼi kae ʼe mole pipiki ki ai te tauhi kia Sehova. Koia ʼae ʼe feala ki te ʼu puleʼaga ʼaia, ke natou pilisoniʼi te hahaʼi ʼae neʼe natou fai he ʼu aga ʼe kovi.—24 Kotea ʼae ʼe tonu ke fai e te kau tagata ʼafeā moka fai e he tahi he agahala mamafa ʼi te kokelekasio? ʼE tonu ke natou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo sivisivi te aluʼaga ʼaia pea mo toʼo he ʼu tonu ʼe lelei. ʼE tonu ke natou manatuʼi ko te fakatafitoʼaga ʼo te lao ʼa Kilisito ʼe ko te ʼofa. Koia ʼe tonu anai ke natou feʼekeʼaki fenei: “Kotea ʼae ʼe tonu ke matou fai ke matou tokoni ai kia natou ʼae ʼo te kokelekasio neʼe tau mo te mamahi ʼuhi ko te agahala ʼae neʼe hoko.” Pea kapau leva ko ia ʼae neʼe agahala ʼe ko he tahi ʼo te kokelekasio, ʼe tonu anai ke natou feʼekeʼaki fenei: “Kua fakahemala moʼoni koa? Kotea ʼae ʼe feala ke tou fai ke tou tokoni ki ai ke toe malohi ʼi te faʼahi fakalaumalie?”
25. Kotea ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ka hoa mai?
25 ʼE tou lotofakafetaʼi he ʼe kua tou fakalogo ki te lao ʼa Kilisito. Ka tou faiga malohi ke tou fakalogo ki te lao ʼaia, ʼe tou lagolago ai ki te lelei ʼo te kokelekasio ke liliu ko he puipuiʼaga ʼo te takitokotahi mo tou feʼofaʼaki ai. ʼE tou maʼuʼuli ʼi he malama kua “ ʼaʼasili kovi age ai te hahaʼi agakovi.” (2 Tim. 3:13) ʼE tonu ke tou nofo tokaga tuʼumaʼu. Kae kapau leva ʼe fakaʼalikiʼi he kiʼi fanau, ʼe feafeaʼi anai te fakaha e te kokelekasio te faitotonu ʼa te ʼAtua? ʼE tou tali anai ki te fehuʼi ʼaia ʼi te alatike ʼae ka hoa mai.
KATIKO 15 Tou Vikiʼi Te ʼUluaki Tupu ʼa Sehova
^ pal. 5 ʼI te alatike ʼaeni mo te ʼu alatike ʼe lua ka hoa mai, ʼe fakamahino mai pe koʼe ʼe tou falala ko Sehova ʼe ko he ʼAtua ʼofa mo faitotonu. ʼE mole ina loto ke hoko he alu’aga he’e faitotonu ki tana hahaʼi pea ʼe ina fakafimalieʼi ia natou ʼae ʼe gaohi koviʼi mo tukugakoviʼi hala ia natou.
^ pal. 1 Vakaʼi te alatike “Ko Te ʼOfa Mo Te Faitotonu ʼi Te Iselaele ʼAfeā (ʼUluaki Alatike)” ʼi Te Tule Leʼo ʼo Fepualio 2019.
^ pal. 13 HE ʼU FAKAMAHINO: Kapau ʼe tou maʼu te ʼofa ʼae ʼe ina ʼekenaki tatou ke tou fai he ʼu sakilifisio, ʼe tou fia fakamuʼamuʼa anai te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki te ʼu tehina mo tuagaʼane kae ʼe mole tou manatu pe kia tatou totonu. ʼE tou fia foaki anai he faʼahiga meʼa pe moʼo tokoni ki he tahi.
^ pal. 61 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: ʼE sioʼi e Sesu te fafine vitua kua mate tana kiʼi tama ʼulutokotahi. Neʼe ʼofa ki te fafine ʼaia, ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana fakatuʼuake tana kiʼi tama.
^ pal. 63 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI: Neʼe kai ia Sesu ʼi te ʼapi ʼo he tagata Faliseo neʼe higoa ko Simone. Neʼe ʼi ai te fafine neʼe ina fufulu te ʼu vaʼe ʼo Sesu ʼaki ʼona loʼimata pea mo ina holoholoʼi ʼaki tona lauʼulu pea neʼe ina huaʼi leva te lolo ki ʼona vaʼe. Neʼe lagi ko he fafine paomutu. Neʼe mole leleiʼia e Simone te aga ʼae neʼe fai e te fafine kia Sesu kae neʼe puipui pe ia ia e Sesu.