Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 23

Guñeumíjna̱ mu nimbáa xáʼni nduwánʼ

Guñeumíjna̱ mu nimbáa xáʼni nduwánʼ

“Tsumáá, xúniñámíjná rí maʼni nduwánʼ ku̱ma̱ ndrígu̱ún xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ minduwaʼ xóo rí naguʼwún nuni xa̱bu̱” (COL. 2:8).

AJMÚÚ 96 Libro ndrígóo Dios gíʼdoo wéñuʼ numuu

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1. Xó má naʼthí Colosenses 2:4, 8, xú káʼnii eʼni Gixa̱a̱ mu majmuu ku̱ma̱ ndrígúlú rá.

GIXA̱A̱ nandoo rí matsíngulú náa Jeobá. Mu ma̱ndoo maʼni rígi̱, najmuu ku̱ma̱ ndrígúlú mu maʼni rí mundxa̱ʼwa̱míjna̱ xó má nandoo ikhaa. Najmuu rí nagua̱ʼa̱ muʼni, mu xúʼko̱ ma̱ndoo maʼni nduwánʼ ga̱jma̱a̱ maxkajxi̱i̱ a̱jkiu̱lú muʼni dí nandoo ikhaa (atraxnuu Colosenses 2:4, 8). *

2, 3. a) Náá numuu rí ndayóoʼ muʼnimbulúʼ rí naʼthí náa Colosenses 2:8 rá. b) Ndiéjunʼ gajmañulú náa artículo rígi̱ rá.

2 ¡Tsumáá! Tayáá raʼni nduwánʼ Gixa̱a̱. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí ajngáa rí niniraʼmáʼ Pablo náa Colosenses 2:8 niʼniraʼmáʼ mu maʼga inún cristianos bi̱ kaxtaʼwíin ga̱jma̱a̱ xi̱ʼ kaʼwu, raʼkháa náa bi̱ raʼkhíin cristianos (Col. 1:2, 5). Nákha ikhú ikhiin ndiyóoʼ rí muñeumíjna̱, mú, ikháanʼ rí mbiʼi xúgi̱ itháán eyóoʼ rí muñeʼwumíjna̱ (1 Cor. 10:12). Náá numuu rá. Numuu rí Gixa̱a̱ nijuaxkriguíi náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ nandoo rí maʼni nga̱wi̱i̱n xa̱bi̱i̱ Dios bi̱ guájun jmbu (Rev. 12:9, 12, 17). Ma̱ngaa, kuwáanʼ náa iwáá mbiʼi rí xa̱bu̱ ra̱míjíinʼ nuni “itháan dí ra̱májánʼ” (2 Tim. 3:1, 13).

3 Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá xú káʼnii Gixa̱a̱ najmuu “nduwaʼ” o mbá dí ragíʼdoo numuu nditháan mu maʼni gachúu rí nundxa̱ʼwa̱míjna̱. Mbuʼyáá ajtsú “tsáʼkhá” rí najmuu (Efes. 6:11; nota). Náa i̱mba̱ artículo, mbuʼyáá xú káʼnii gándoo muʼni mu xajngutíguáanʼ náa tsáʼkhá rí najmuu ikhaa mu maʼnigachúu ku̱ma̱ ndrígúlú. Mú, ginii guʼyáá xú kaʼnii Gixa̱a̱ niʼninduwiinʼ israelitas nda̱wa̱á rí nitu̱ʼu̱u̱n náa Ku̱ba̱ʼ rí nijuiʼthá makhánun ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gándoo gajmañulú ga̱jma̱a̱ numún ikhiin.

GIXA̱A̱ NIʼNI RÍ MBUYAMAJKÚN XÁNDÚ

4-6. Xó má naʼthí náa Deuteronomio 11:10-15, xú káʼnii nixtiʼkhuu rí mudu bi̱ israelitas índo̱ nitu̱ʼu̱u̱n náa Ku̱ba̱ʼ rí Jeobá niʼthí maxnún xá.

4 Gixa̱a̱ nijmuu nduwaʼ mu maʼninduwiinʼ israelitas mu mbuyamajkhún xándú. Ikhaa nijmuu rí ikhiin ndiñúnʼ, xóo muñajunʼ mu makhánun rí mu̱phu̱. Índo̱ nitu̱ʼu̱u̱n náa Ku̱ba̱ʼ rí nijuiʼthá Makhánun, ndiyóoʼ rí majmañún i̱mba̱ nuxi̱ʼ awan xóo mudu rí mu̱phu̱. Náa Egipto, nugiyááʼ rí nudu ga̱jma̱a̱ iyaʼ dí rígá náa mañu Nilo. Mú, náa Ku̱ba̱ʼ rí nijuiʼthá makhánun nda̱a̱ mbá mañu náa muriyaʼ iyaʼ mu mudu xtigiyáʼ, rí nudu xa̱bu̱ bi̱ kuwa ikhí najma̱a̱ ga̱jma̱a̱ iyajmaʼ ma̱ngaa iya ruʼwa (atraxnuu Deuteronomio 11:10-15; * Is. 18:4, 5). Ikha jngó, xa̱bu̱ israelitas ndiyóoʼ majmañún i̱mba̱ nuxi̱ʼ xóo mudu. Mú rígi̱ maʼni mingíjyúuʼ, numuu rí bi̱ najmañún nudu nikháñun náa ku̱ba̱ʼ mixooʼ.

Xú káʼnii niʼngo̱o̱ Gixa̱a̱ niriʼkhu̱u̱ xóo endxa̱ʼwa̱a̱ edxu̱ún xa̱bu̱ israelitas ga̱jma̱a̱ numuu rí mudu rá. (Atayáá kutriga̱ 4 asndu 6). *

5 Jeobá niʼni mbuyáá rí nixtiʼkhuu xóo kuwa. Ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á niʼtámuʼún, mu ajngáa rí nijmuu nakujmaa rí na̱nguá kuajtuminaʼ ga̱jma̱a̱ rí xóo majuiʼdu. Niʼthún: “Guñewumíjnala, xuniʼñánʼ rí a̱jkia̱la manigu̱u̱ʼ mbaʼyamajkhún eʼwíínʼ dioses ga̱jma̱a̱ rí musmbatigala náa inún ikhiin” (Deut. 11:16, 17). Náá numuu rí niʼthún dí xúyamajkún xándú, mú rí phú xtáa raʼthún nindxu̱u̱ xú kaʼnii gáʼyóoʼ muni índo̱ mudu xá.

6 Jeobá ndiʼyoo rí israelitas maniguunʼ majmañún mangiin xú kaʼnii nuñajunʼ xa̱bu̱ bi̱ kúwi̱i̱n náa mijngii kuwa. Gajkhun má rí bi̱ cananeos najmañún itháán muñejunʼ náa mudu ki xóo israelitas ga̱jma̱a̱ rí ikhiin ma̱ndoo majmañún mudu xó má cananeos. Mú nirígá mbá gamíi. Xa̱bu̱ cananeos náa xúgíʼ rí nuni nuxnáá gamajkhu Baal, bi̱ ikhiin nakumu̱ún rí ikhaa naʼtáñajuunʼ mekhu ga̱jma̱a̱ rí ikhaa naʼni rí maxnúu ruʼwa. Jeobá táʼndoo dí rúʼko̱ maʼni nduwiinʼ israelitas. Mú ikhiin niraʼwíi rí mbuyamajkuíí Baal (Núm. 25:3, 5; Juec. 2:13; 1 Rey. 18:18). Xú káʼnii niʼgo̱o̱ Gixa̱a̱ niʼninduwiinʼ israelitas rá. Guʼyáá.

AJTSÚ TSÁʼKHÁ RÍ NIJMUU GIXA̱A̱ MU MAʼNINDUWIINʼ ISRAELITAS

7. Xú kaʼnii tsáʼkhá niraʼnuu fe ndrígu̱ún bi̱ israelitas índo̱ nitu̱ʼu̱u̱n náa Ku̱ba̱ʼ rí nikhánún rá.

7 Timbá rí niʼni Gixa̱a̱ nijmuu rí ndiñúunʼ xóo rí maxnúu ruʼwa mu mamajan ku̱ba̱ʼ. Náa Ku̱ba̱ʼ rí Jeobá nixnúún xa̱bu̱ Israel tséxnúu wéñuʼ ruʼwa, iwáá ruʼwa rí naxnúu nindxu̱u̱ índo̱ na̱jkha̱ raguámbáa gu̱nʼ abril ikhú má nagi̱ʼdu̱u̱ ruʼphu naguámbáa asndu septiembre. Najma̱a̱ májánʼ rí nudu á mu ruʼwa naxnáa gu̱nʼ octubre. Xa̱bu̱ bi̱ kuwa mijngii nakumu̱ún rí ndayóoʼ muxnaxi̱ tsigijñaʼ náa dios mu maʼni rí maxnúu ruʼwa. Gixa̱a̱ niʼni rí bi̱ israelitas makumún rí makuwa itháán májánʼ ga̱jma̱a̱ majma̱a̱ itháán rí nudu á mu mangiin nuni costumbres rí nuni cananeos. Bi̱ na̱nguá niguaʼdáá fe náa Jeobá ninimbu̱ún rúʼko̱, ga̱jma̱a̱ nixnáá tsigijñaʼ Baal mu xúʼko̱ ruʼwa maxnáa nacha̱.

8. Xú káʼnii rí maʼni a̱jma̱ tsáʼkhá nijmuu Gixa̱a̱ rá. Arathá xú kaʼnii nijmuu.

8 Gixa̱a̱ ma̱ngaa nijmuu rí nagua̱ʼa̱ muni bi̱ israelitas. Náa costumbre rí nuni xa̱bu̱ kaníí, nindxu̱u̱ mitsaga wéñuʼ xóo rí nurima̱ʼ, ma̱ngaa rí nungujuamijna gu̱ʼu̱ ga̱jma̱a̱ xa̱bekha náa templos. Xa̱bu̱ bi̱ kuwa náa xuajen rúʼko̱, raʼkháa i̱ndó nuni xúgíʼ rúʼko̱ ma̱ngaa nduyáá dí rúʼko̱ nindxu̱u̱ májánʼ má (Deut. 23:17, 18; 1 Rey. 14:24). Nakumu̱ún rí xúgíʼ rúʼko̱ nañambáá mu dioses muni rí majma̱a̱ májánʼ rí nudu. Mbaʼin israelitas ninigu̱u̱nʼ muni mangiin xúgíʼ dí xkawiiʼ rúʼko̱, ga̱jma̱a̱ nigíʼdi̱i̱ ndiyamajkhún xándú. Niniñami̱jna̱ rí Gixa̱a̱ maʼni nduwiinʼ.

9. Xó má naʼthí náa Oseas 2:16, 17, xú káʼnii niʼni Gixa̱a̱ mu mambumúún kuyáá Jeobá xá.

9 Rí maʼni ajtsú rí nijmuu Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ rí niʼni mu xa̱bu̱: Mambumúún kuyáá Jeobá. Nákha mbiʼi rí nixtáa gaʼyee Jeremías, Jeobá niʼni maʼkhuunʼ rí gaʼyee bi̱ nuninduwaʼ kuwa runi rí xa̱bu̱ israelitas mambumúún kuyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu Baal (Jer. 23:27). Nakujmaa, rí bi̱ israelitas niriʼkuriya̱a̱ʼ mbiʼyuu Dios ga̱jma̱a̱ nijmún mbiʼyuu Baal, rí nandoo gáʼthúu̱n bi̱ “naʼtáñajunʼ” o bi̱ “ndrígóo”. Xúgi̱ kaʼnii xa̱bi̱i̱ Dios nimbumún xú kaʼnii mixtiʼkhu nindxu̱u̱ Jeobá ga̱jma̱a̱ Baal, ga̱jma̱a̱ rígi̱ niʼni rí nindawa̱a̱ʼ xóo nduyamajkuíí Baal ga̱jma̱a̱ xóo nduyamajkuíí Jeobá (atraxnuu Oseas 2:16, 17 ga̱jma̱a̱ nota). *

TSÁʼKHÁ RÍ NAJMUU GIXA̱A̱ RÍ MBIʼI XÚGI̱

10. Xú káʼnii tsáʼkhá rí najmuu Gixa̱a̱ mbiʼi xúgi̱ rá.

10 Gixa̱a̱ najmuu ikháá má tsáʼkhá rí xóo nijmuu nákha wajyúuʼ. Mu maʼni nduwiinʼ xa̱bu̱, najmuu rí ndañúunʼ, rí nagua̱ʼa̱ mubúúnʼ gajmiún mbáa ga̱jma̱a̱ rí xúni̱ nuwiinʼ Jeobá. Guʼyáá tsáʼkhá rí najmuu.

11. Xú káʼnii niʼni Gixa̱a̱ mu xa̱bu̱ xúni̱ nduwiinʼ Jeobá rá.

11 Gixa̱a̱ naʼni rí xúni̱ nuwiinʼ Jeobá. Nda̱wa̱á rí nikháñún apóstoles ndrígio̱o̱ Jesús, tikhun bi̱ nuthi rí ni̱ndxu̱ún cristianos nigíʼdi̱i̱ nisngáa ku̱ma̱ rí minduwaʼ (Hech. 20:29, 30; 2 Tes. 2:3). Xa̱bu̱ bugi̱ nini rí ní xájmaʼnuu xú kaʼnii nindxu̱u̱ Dios bi̱ gajkuwiin. Mbá xkri̱da, niniñaaʼ rajmún mbiʼyuu ikhaa náa Biblia ga̱jma̱a̱ nijmún xóo “Señor” o iʼwáʼ mbiʼyuu rí nixnáá. Rí nini xúgi̱ kaʼnii, bi̱ nuraxnuu Biblia naʼniún mingíjyúuʼ mbuyáá á mu rí náa Santas Escrituras rí kuwa ruraxnuu naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá o eʼwíínʼ xa̱bu̱ (1 Cor. 8:5). Nijmún ajngáa xóo “Señor”, mu muthi ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá, mú ikháá má ajngáa rúʼko̱ najmún mu muthi ga̱jma̱a̱ numuu Jesús, ga̱jma̱a̱ rígi̱ naʼni mingíjyúuʼ makru̱ʼu̱u̱n xa̱bu̱ bi̱ nuraxnuu á mu Dios ga̱jma̱a̱ A̱ʼdióo ni̱ndxu̱ún mixtiʼkuiin (Juan 17:3). Rígi̱ ma̱ngaa niʼni rí xa̱bu̱ munimbu̱ún náa trinidad, mbá kiʼsngáa rí tséʼkha̱ náa Biblia. Ma̱ngaa xúgíʼ rígi̱, niʼni rí mbaʼin xa̱bu̱ makumún rí Dios nimbáa xáʼngo̱o̱ gáʼni nuwiinʼ. ¡Phú minduwaʼ nindxu̱u̱ xúgíʼ rígi̱! (Hech. 17:27).

Xú káʼnii ejmuu Gixa̱a̱ religión rí minduwaʼ mu xa̱bu̱ magua̱ʼa̱ itháán rí mubúúnʼ rá. (Atayáá kutriga̱ 12). *

12. a) Ndiéjunʼ rí naʼni marigá religión rí minduwaʼ rá. b) Xó má naʼthí náa Romanos 1:28-31 ndiéjunʼ dí nirígá rá.

12 Gixa̱a̱ najmuu rí nagua̱ʼa̱ muni. Nákha nikuwa xa̱bu̱ Israel, Gixa̱a̱ nijmuu religión dí ragájkhun mu maʼni rí mba̱jo̱o̱ itháán dí mubúúnʼ xa̱bu̱. Xúʼko̱ má eʼni rí mbiʼi xúgi̱. Religión dí ragájkhun naniñuuʼ marigá rí xa̱bu̱ muni aʼkhá ga̱jma̱a̱ asndu naʼni makujmaa rí májánʼ má nindxu̱u̱. Ikhaa rúʼko̱ niʼni, rí mbaʼin xa̱bu̱ bi̱ nuthi rí nuni ñajuunʼ Dios niniñaaʼ rundxa̱ʼwa̱míjna̱ xó má gíʼmaa. Ndiéjunʼ nirígá ga̱jma̱a̱ numuu xúgíʼ rígi̱ rá. Apóstol Pablo niʼthí náa carta rí nikuʼma inún bi̱ romanos (atraxnuu Romanos 1:28-31). * “Xúgíʼ dí ra̱májánʼ” rígi̱ nindxu̱u̱ xúgíʼ rí nuni xa̱bu̱ mu mubúúnʼ ma̱ngaa rí nubúúnʼ kanikhíín xa̱bekha o gu̱ʼu̱ (Rom. 1:24-27, 32; Rev. 2:20). Rígi̱ naʼni mbuʼyáá, rí gíʼdoo wéñuʼ numuu muʼnimbulúʼ kiʼsngáa ndrígóo Biblia.

13. Xú káʼnii i̱mba̱ tsáʼkhá rí najmuu Gixa̱a̱ rá.

13 Gixa̱a̱ najmuu rí ndañúunʼ. Gajkhun má rí xúgiáanʼ nandulú rí mbuʼyáʼ mbújkha̱a̱ mu xúʼko̱ muxnún rí ndañúunʼ bi̱ kuwa náa guʼulúʼ. Mú gíʼmaa muñewumíjnalúʼ (1 Tim. 5:8). Nduʼyáá má rí ndayóoʼ mu̱ʼgua̱ escuela mu xúʼko̱ ma̱ndoo majmañulúʼ. Mú, náa mbaʼa xuajen, guʼwá kiʼsngáa raʼkháa i̱ndó nusngúún e̱ji̱n mu muraxnuu o i̱ʼwáʼ rí ndañúunʼ ma̱ngaa nusngúún ku̱ma̱ ndrígu̱ún xa̱bu̱. Ma̱ngaa nutún rí Dios na̱nguá xtáa ga̱jma̱a̱ rí xúyamajkhuíí Biblia. Ma̱ngaa najuiʼthún rí xa̱bu̱ naguwáʼ náa xujkhúʼ (Rom. 1:21-23). Xúgíʼ ku̱ma̱ rígi̱ tsémbríguíi ga̱jma̱a̱ “ku̱ma̱ ndrígóo Dios” (1 Cor. 1:19-21; 3:18-20).

14. Ndiéjunʼ eʼni marigá ku̱ma̱ ndrígu̱ún xa̱bu̱ rá.

14 Ku̱ma̱ ndrígu̱ún xa̱bu̱ nindxu̱u̱ mixtiʼkhu kayuuʼ ki xóo ku̱ma̱ ndrígóo Dios. Tséʼni maguaʼdáá cualidad dí na̱ʼkha̱ náa xi̱ʼ ndrígóo Dios, rí phú naʼni nindxu̱u̱ rí muʼni rí ‹nandoo xuwiʼ› (Gál. 5:19-23). Naʼni rí muʼni mba̱ʼwu̱mi̱jna̱, ikhaa rígi̱ naʼni rí xa̱bu̱ mudxa̱ʼwa̱míjna̱ i̱ndó ga̱jma̱a̱ numún ikhiin (2 Tim. 3:2-4). Rígi̱ nindxu̱u̱ mixtiʼkhu kayuuʼ xóo cualidad rí naxná xi̱ʼ rí Jeobá nandoo maguaʼdáá (2 Sam. 22:28). Ndiéjunʼ niguáʼníí tikhun cristianos bi̱ nigún escuela rí itháán mitsídánʼ rá. Niʼni gachúu edxu̱ún ga̱jma̱a̱ ku̱ma̱ ndrígu̱ún xa̱bu̱. Guʼyáá mbá xkri̱da.

Xú káʼnii gándoo gáʼni gachúu edxu̱lúʼ ku̱ma̱ ndrígu̱ún xa̱bu̱ rá. (Atayáá kutriga̱ 14 asndu 16). *

15, 16. Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ rí nigíʼnuu mbáa ndxájulú rá.

15 Mbáa ndxájulú bi̱ xtáa raʼni káxi̱ ñajuunʼ Jeobá mbá gu̱wa̱ʼ nítsu tsiguʼ naʼthí: “Ikhúún ninindxu̱ʼ mbáa xa̱bi̱i̱ Jeobá bi̱ nijngúun má iyááʼ, niguxnuu ga̱jma̱a̱ nidxawun má rí gamíi nindxu̱u̱ rí mi̱dxu̱ʼ escuela rí itháán mitsídánʼ. Mú tánimboʼ. Nikumuʼ rí xtágabu rúʼko̱ tséʼyoʼ má ikhúún”. Mú, ndiéjunʼ xkujndu nigiʼdoo xá. Ikhaa naʼthí: “Rí ninigajmaa nirígú káʼyuʼ wéñuʼ mbiʼi rí asndu nánguá guaphún mathu̱u̱n Jeobá xóo nani nákha ginii; naʼni néʼngo̱ʼ wéñuʼ rí asndu nánguá edxu̱ʼ índo̱ na̱jkhá gáʼtaraʼa, ga̱jma̱a̱ rí tseni rataminaʼ maʼgá reunión. Nijkhánú ndi̱yo̱o̱ rí manigajmaa wéñuʼ naʼni gachúu rí xóo nambáxuʼ ga̱jmu̱ʼ Jeobá. Ikhú ndi̱yo̱o̱ rí ndayóoʼ maniʼñúunʼ ranigajmaa. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nini”.

16 Xú káʼnii nixtiʼkhuu rí nindxaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí niʼnigajmaa̱ xá. Ikhaa naʼthí: “Asndu nati̱yu̱ʼ mata rí escuela rí ni̱jkhá niʼni rí mata númúún eʼwíínʼ, itháán náa a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ rí matsíngumínaʼ náa ikhiin. Mba̱yu̱ʼ mbiʼi ndiyóoʼ maniʼñúunʼ rani̱ rí nijmañuʼ. Xúgíʼ rígi̱ niʼsngóʼ rí migamíi nindxu̱u̱ rí manújngurámáanʼ xúgíʼ rí naʼthí Anu̱lú Jeobá ga̱jma̱a̱ xuajñu. Jeobá naninúnʼ itháan májánʼ ki xóo naniʼnúminaʼ ikhúúnʼ. ¡Á mu ninimboʼ tagúʼdoo xkujndu!”.

17. a) Ndiéjunʼ rí gíʼmaa muʼni rá. b) Ndiéjunʼ guʼyáá náa imbo̱ʼ artículo rá.

17 Xúniʼñáanʼ nditháan rí maguma nduwáanʼlú gáʼni “ku̱ma̱ ndrígu̱ún xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ minduwaʼ” dí rígá náa numbaaʼ ndrígóo Gixa̱a̱. Guñewumíjnálú wéñuʼ náa tsáʼkhá rí nigruiga̱ (1 Cor. 3:18; 2 Cor. 2:11). Xúniʼñáanʼ nditháan rí maʼni mambumulúʼ kuʼyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ xú káʼnii eyoo rí muʼni ñajuunʼ. Guʼnimbulúʼ xtángoo ndrígóo ga̱jma̱a̱ xúniʼñáanʼ rí Gixa̱a̱ maʼni rí manujnguramunlú xtágabu ndrígóo Dios. Mú ndiéjunʼ gíʼmaa muʼni á mu nduʼyáá rí ku̱ma̱ ndrígóo numbaaʼ na̱jkha̱ rami̱dxu̱u̱ náa ikháanʼlu rá. Náa i̱mba̱ artículo mbuʼyáá xú káʼnii gándoo gámbayulúʼ Ajngá rawunʼ Dios mu muʼni gámbáa ku̱ma̱ o costumbre rí naʼniulú ‹mingíjyúuʼ muniʼñáʼ ru̱ʼni̱› (2 Cor. 10:4, 5).

AJMÚÚ 49 Guʼni rí maxtáa gagi Jeobá

^ párr. 5 Gixa̱a̱ najmañuu wéñuʼ maʼninduwiinʼ xa̱bu̱. Ikhaa naʼni rí xa̱bu̱ makumún rí ma̱ndoo muni asndu ndiéjunʼ má eñún ikhiin, mú rí phú gajkhun nindxu̱u̱ rí kuwa náa agoo ñawúunʼ ikhaa. Artículo rígi̱ maʼthí xú káʼnii nindxu̱u̱ tikhu rí najmuu mu maʼninduwiinʼ xa̱bu̱.

^ párr. 1 Colosenses 2:4, 8: “Natala rígi̱, mu nimbáa xáʼni jngánʼ ga̱jma̱a̱ ajngáa rí maʼni manigua̱la. Tsumáá, xúniñámíjná rí maʼni nduwánʼ ku̱ma̱ ndrígu̱ún xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ minduwaʼ xóo rí naguʼwún nuni xa̱bu̱, xóo rí gíʼdoo wéñuʼ numuu eʼyoo numbaaʼ raʼkháa xóo ku̱ma̱ ndrígóo Cristo;”.

^ párr. 4 Deuteronomio 11:10-15: “‹Numuu rí náa ku̱ba̱ʼ dí na̱jkua̱ makuwáaʼnláʼ nindxu̱u̱ mixtiʼkhu kayuuʼ xóo ku̱ba̱ʼ ndrígóo Egipto náa nigájnala, náa ikháanʼla nu̱du tsígáʼ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á ndayóoʼ muxtijyáʼ ga̱jma̱a̱ rajkuálaʼ, xóo náa nudu yaʼwu. Mú, náa ku̱ba̱ʼ rí najkuala makuwáanʼ nindxu̱u̱ mbá ku̱ba̱ʼ náa rígá kúbá rígá xkua̱ ga̱jma̱a̱ mata. Ga̱jma̱a̱ ruʼwa rí naxnúu nagíyóoʼ; mbá ku̱ba̱ʼ rí Jeobá Dios ndrígála xtáa rañe̱wu̱u̱n. Jeobá nayexu̱u̱ má xúʼko̱ ku̱ba̱ʼ rígi̱, índo̱ nagi̱ʼdu̱u̱ tsiguʼ asndu índo̱ naguámbáa. ‹Ga̱jma̱a̱ á mu ikháanʼ nunimbánii kiʼtáñajunʼ rí na̱xna̱la xúgi̱ ga̱jma̱a̱ nandala ku̱ya̱a̱ Jeobá Dios ndrígála, ga̱jma̱a̱ á mu nuni ñajuunʼ ikhaa ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱la ma̱ngaa xúgíʼ xóo nindxa̱la, ikhú, mani rí maxnúu ruʼwa náa ku̱ba̱ʼ ndrígála mbiʼi rí kaʼyoo, ruʼwa ruʼphu ga̱jma̱a̱ ruʼwa rí naxnúu nda̱wa̱á, gajkhun rí majma̱a̱ májánʼ rí mata̱du, vino ndrígáaʼ ga̱jma̱a̱ aceite. Ga̱jma̱a̱ mani rí marudíinʼ iná mu̱phu̱ xujkiáaʼ bi̱ xtaʼdiin, marigá rí miʼtsú asndu magiʼmaaʼ.”

^ párr. 9 Oseas 2:16, 17: “Ga̱jma̱a̱ índo̱ gáʼga̱nú mbiʼi rúʼko̱ eʼthí Jeobá, ‹marathu̱nʼ rí ni̱ndxu̱ʼ Ajmbiaaʼ, ní xárathu̱nʼ rí ni̱ndxu̱ʼ bi̱ Kaʼyaaʼ.› ‹Ga̱jma̱a̱ marígúu náa rawúnʼ ikhiin mbiʼyuu ga̱jma̱a̱ xtiʼkhuu Baal, ga̱jma̱a̱ nimbáa xarmáʼáan a̱jkiu̱u̱n gáʼni mbiʼyuu.”

^ párr. 12 Romanos 1:28-31: “Ga̱jma̱a̱ numuu rí taʼndúún maguaʼdáá ku̱ma̱ jmbu ndrígóo Dios, ikha jngó Dios niniñúnʼ muni rí tséjmaa, dí nandoo ku̱ma̱ ndrígu̱ún, mu muni xúgíʼ dí ra̱májánʼ, ni̱ndxu̱ún xa̱bu̱ bi̱ tseni rí jmbu, ra̱míjíinʼ, nandún maguaʼdáá wéñuʼ, naxígúun, nuradíin xa̱bu̱, nuninduwaʼ, najmangu̱u̱nʼ, nuta numún eʼwíínʼ, nuni gámiin eʼwíínʼ, tsíñún gúyáá Dios, nda̱a̱ gamajkhún, nuni mbaʼumíjna̱, nduyáʼ má xúʼko̱ muni dí ra̱májánʼ, tsénimbu̱ún kuñún anu̱ún, na̱nguá guaʼdáá ku̱ma̱ rí májánʼ, nduwaʼ nindxu̱u̱ rí nuthi, na̱nguá guáʼdáá ngajua, ga̱jma̱a̱ tsígawiinʼ a̱jkiu̱ún.”

^ párr. 52 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Xa̱bu̱ cananeos nini rí xa̱bu̱ israelitas manigu̱u̱nʼ mbuyamajkuíí Baal gajmiún ikhiin ga̱jma̱a̱ rí mubúúnʼ gajmiún mbáa.

^ párr. 55 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Náa mbá guʼwá ndxajkun naʼthí rí májánʼ má nindxu̱u̱ rí xa̱bu̱ maʼni a̱jma̱ ñajúúnʼ.

^ párr. 57 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Mbáa wáxá bi̱ nindxu̱u̱ xa̱bi̱i̱ Jeobá naʼnigajmaa̱ universidad. Rí naʼsngáa mbáa maestra nindxu̱u̱ rí ciencia ga̱jma̱a̱ tecnología maʼngo̱o̱ maʼnimbánuu xkujndu ndrígu̱ún xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ kiʼsngáa rígi̱ naʼnimbo̱o̱ ikhaa gajmíi̱n a̱ngui̱i̱n. Nda̱wa̱á, náa guʼwá nagimbáanʼ, wáxá bugi̱ tséʼnimbo̱o̱ rí nuthi ikhí.