1. Mesoriẹ o fo na kerhọ orhetio i Jesu?

UVUẸN aruẹmẹrẹn i Jesu kpahen ẹdẹ ri koba na, nọ tare: “Are i dabu ni oma are so neneyo . . . ọfiamu akpenyerẹn i ja rha lẹrhẹ ọmudu are seriotọre [yanghene “ọfiamu kpahen igho; ọrhẹ akpenyerẹn kẹdẹkẹdẹ,” nwtsty].” (Luke 21:34) O fori na kerhọ orhetio ọrana. Mesoriẹ? Fọkime ọwan a dẹrughwaroghwu aruẹ ebẹnbẹn rẹ ihworho ephian a dẹrughwaroghwẹ.

2. Ebẹnbẹn ego yẹ imizu ọwan a dẹrughwaroghwẹ?

² Ọkezẹko ọwan ina sabu dẹrughwaroghwu ọfiamu sansan ukwọgbọ. Roro kpahen idje enana. Omizu ọhworhare owu re se John, * ro vwo emiamo rọ lẹrhẹ iriẹn omayen hwuẹ, ẹhẹn yen no seriotọre ọke aniẹ rọ rọnmọren emrẹ ẹgbukpe 19 ne ọ sẹrerhumuje vwo. Ọke oru, emọyen egbọtọ awanva ni dobọ i Jehova ẹga ji. Esa ọrhẹ ane owu re se Bob ọrhẹ Linda, i dẹrughwaroghwu aruẹ ebẹnbẹn sansan. Iruo ọrhẹ oghwa aye awanva i varẹ aye obọ. Haba ebẹnbẹn erana, idọkitọ nọ ta rẹn i Linda taghene o vwo emiamo ọmudu rọ nọ sabu kpe yi hwu, ọrhẹ emiamo ọrọrọ rọ lẹrhẹ oma bẹn yen.

3. Me yẹ Philippians 4:6, 7, ọ ta rẹn ọwan kpahen i Jehova?

³ Ana sabu vwo imwẹro taghene Ọmemama ọrhẹ Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ Jehova, o vwẹruọ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ. Ọ guọlọ ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ebẹnbẹn ra mẹrẹn. (Se Philippians 4:6, 7.) Baibol na o vwo iyẹnrẹn buebun ro dje kpahen ebẹnbẹn sansan rẹ idibo yi i dinrin. O ji vwo iyẹnrẹn kpahen oborẹ i Jehova o ru  ha userhumu rẹn aye nyerẹn ghele erhirhiẹ na. Jene yono kpahen idje ezẹko.

4. Ebẹnbẹn ego yẹ Elijah ọ dẹrughwaroghwu, ukẹro ọgo yọ ha ni Jehova?

⁴ Elijah ọ ga i Jehova uvwre ọke egbogbanhon jeghwai mẹrẹn ebẹnbẹn egbogbanhon. Orodje Ahab, ro rhiẹ owu usuẹn irodje ri vwa fuevwan uvuẹn ikuegbe emọ Israel, ọ rọnmọ Jezebel, ro rhiẹ ọvwọkon rọ ga i Baal. Aye awanva ne jiri ogame i Baal uvuẹn otọre na jeghwai kpe emẹraro i Jehova buebun. Elijah nọ sabu vabọ. Ọye ọ ji vabọ orhọmo ọgbogbanhon rọ homaphia nyoma rọ hẹroso i Jehova. (1 Ki. 17:2-4, 14-16) Habaye, Elijah ọ hẹroso i Jehova ọke rọ kparehasuẹ emẹraro na ọrhẹ ihworho ra ha ẹga rẹn Baal. Ọ ha urhebro rẹn emọ Israel nẹ aye i ga i Jehova. (1 Ki. 18:21-24, 36-38) Elijah ọ mẹrẹn ekwakwa buebun ro djephia taghene Jehova ọ hobọtua ye uvwre ọke egbogbanhon erana.

5-6. Jerẹ oborẹ ọ ha 1 Kings 19:1-4, iroro ọgo yẹ Elijah o vwori, marhẹ i Jehova o ru djephia taghene o vwo ẹguọlọ kpahen Elijah?

⁵ Se 1 Kings 19:1-4. Ọke Orodje Ọmase Jezebel ọ djofẹn mwu Elijah taghene ono kpe yi hwu, ofẹn no mwurien. Omarana, nọ zẹ riẹ Beer-sheba. Ẹhẹn yen no seriotọre omamọ te erhirhiẹ rọ ta “taghene ọnọ ghwai hwu.” Mesoriẹ o vwo iroro ọnana? Elijah ohworho rọ vwọ gba, “ọhworhare ro vwo iroro ri họhọ erẹ ọwan.” (Jas. 5:17) Ọkezẹko ọfiamu rọ dẹrughwaroghwu yọ lẹrhẹ oma ghwọghiẹ.  Elijah ọnọ sabu rhe roro taghene omẹdamu ọnẹyen rọ nọ ha ogame urhomẹmro mwu o fiemru-u, agbamwa Israel o vwo ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova-a, jeghwai roro taghene ọye ọvo yọ ga i Jehova. (1 Ki. 18:3, 4, 13; 19:10, 14) Oborẹ ọmẹraro ọnana ọ mẹrẹn erhirhiẹ ye rhọ, ọnọ sabu gbe ọwan unu. Ọrẹn, Jehova o vwẹruọ iroro Elijah.

⁶ Jehova ọ van ghwu Elijah fọkime ọ ta oborẹ ọ ha ẹhẹn ye-en. Ukpomaran, nọ ha userhumu riẹn rharhumu vwo omẹgbanhon. (1 Ki. 19:5-7) Ọke oru, Jehova nọ kpọ iroro Elijah vi nyoma ro dje omẹgbanhon Ọnẹyen phia riẹn. Jehova nọ ji ta riẹn taghene o vwo ihworho ri te 7,000 uvuẹn Israel ri vwe kwe ga i Baal. (1 Ki. 19:11-18) Nyoma izede enana, Jehova no dje rẹn Elijah taghene Ọye o vwo ẹguọlọ kpahiẹn.

7. Imwẹro ọgo ye vwori nẹ izede i Jehova ọ ha userhumu rẹn Elijah lele?

⁷ Wa dẹrughwaroghwu ọfiamu? O rhiẹ emru urhebro re rhe taghene Jehova o vwẹruọ iroro Elijah! Ọnana ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene Jehova o vwẹruọ ebẹnbẹn ọwan. O rhe oborẹ ana sabu ru ọrhẹ oborẹ ana ja sabu ru, ọ ji tobọ rhe iroro ọwan. (Ps. 103:14; 139:3, 4) Arha hẹroso i Jehova jerẹ Elijah, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ebẹnbẹn ra lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre.—Ps. 55:22.

8. Marhẹ i Jehova ono ru ha userhumu wẹn nyerẹn ghele ọfiamu?

⁸ Ọfiamu ọnọ sabu lẹrhuọ vwo iroro esọsọ, jeghwai lẹrhẹ ẹhọn seriotọre. Ọrana ọrhọ phia, karorhọ taghene Jehova ọnọ ha userhumu wẹn nyerẹn ghele ọfiamu. Marhẹ ọnọ ha userhumu wẹn lele? Ọ ha use wẹn ne wu ta ebẹnbẹn enọ riẹn. Ọnọ kpahenrhọ oviẹ ọnọ. (Ps. 5:3; 1 Pet. 5:7) Omarana, rha nẹrhomo vwe i Jehova kpahen ebẹnbẹn enọ. O leluo tẹmro jerẹ oborẹ o lele Elijah tẹmro-o, ọrẹn ọnọ tẹmro wẹn nyoma Ẹmro ọnẹyen ro rhiẹ i Baibol na ọrhẹ ukoko yi. Iyẹnrẹn wu seri uvuẹn i Baibol na ina yọ urhebro ọrhẹ ẹruefirhọ. Habaye, imizu uvuẹn ukoko na ina ji sabu yo uduẹharhaghwẹ.—Rom. 15:4; Heb. 10:24, 25.

9. Marhẹ ugbehian ra hẹroso ono ru ha userhumu rẹn ọwan?

⁹ Ọke i Jehova ọ ta rẹn Elijah nọ tiobọnu ẹrhẹ ye rẹn Elisha, nọ yẹ Elijah omamọ ugbehian rọ nọ ha userhumu riẹn ẹhẹn yen orho seriotọre. Omaran ọ ji havwọ, erhe lele ugbehian ọwan ra hẹroso tẹmro kpahen iroro ọwan, ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele ebẹnbẹn re vwori. (2 Ki. 2:2; Prov. 17:17) Wu rhe roro taghene we vwo ohworho wu na sabu ta ebẹnbẹn enọ riẹ-ẹn, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn mẹrẹn omizu ro te edje ne rọ nọ sabu ha urhebro wẹn.

10. Marhẹ udje Elijah o ru yẹ ọwan ifiẹrorhọ, marhẹ ive rọ ha Isaiah 40:28, 29 ono ru ha userhumu rẹn ọwan?

¹⁰ Jehova ọ ha userhumu rẹn Elijah nyerẹn ghele ọfiamu jeghwai fuevwan ga ye ẹgbukpe buebun. Udje Elijah ọ yẹrẹ ọwan ifiẹrorhọ. Ọkezẹko, ọwan ina sabu dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ri na lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre. Ọrẹn arha hẹroso i Jehova, ọnọ yẹ ọwan omẹgbanhon ra na ga ye rhọ.—Se Isaiah 40:28, 29.

11-13. Marhẹ ọfiamu o ru hobọte idibo Osolobrugwẹ awansa ọke ahwanren?

¹¹ Awọrọ uvuẹn i Baibol na i ji dẹrughwaroghwu ọfiamu. Jerẹ udje, Hannah o  din echẹdjẹ nẹ abọ ophruphẹn yen fọkime o ji vwiẹ-ẹ. (1 Sam. 1:2, 6) Ẹhẹn i Hannah o seriotọre omamọ te erhirhiẹ rọ viẹ, jeghwai kpariroro vrẹn emaren.—1 Sam. 1:7, 10.

¹² Ọkezẹko, ọfiamu ọ ji lẹrhẹ ẹhẹn Orodje David seriotọre. Roro kpahen ebẹnbẹn rọ dẹrughwaroghwu. Ẹhẹn obrorhiẹn yen o kpokpirie fọkiẹ orusọ buebun ro ruru. (Ps. 40:12) Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen re se Absalom ọ kparehasuiẹ, ro lele fiẹ uhwu Absalom. (2 Sam. 15:13, 14; 18:33) Habaye owuọwan usuẹn emamọ igbehian i David nọ kparehasuiẹ. (2 Sam. 16:23–17:2; Ps. 55:12-14) Ijoro buebun ri David ọ yare, o dje kpahen oborẹ ẹhẹn yen o seriotọre te, ọrhẹ ẹruẹhaso ọgbogbanhon ro vwo kpahen i Jehova.—Ps. 38:5-10; 94:17-19.

¹³ Ọke oru, ọbo ijoro owu nọ rioma kpahen akpenyerẹn evwọkon. Ọkezẹko, ọye ọmọ Asaph ro nẹ uvwiẹ i Levi rhe, ọ ji ga uvuẹn “oghwa ẹga ọfuanfon ọrẹ Osolobrugwẹ.” Ẹhẹn ọbo ijoro ọnana o seriotọre omamọ te erhirhiẹ ro mwuomarhọ, o ji vwo ẹhẹn otemẹ-ẹ. Nọ tobọ vwo ẹhẹn eveva kpahen ebrurhọ ra na mẹrẹn arha ga Osolobrugwẹ.—Ps. 73:2-5, 7, 12-14, 16, 17, 21.

14-15. Me yẹ idje i Baibol awansa na i yonirin ọwan kpahen ẹruẹhaso re ne vwo kpahen i Jehova?

¹⁴ Idibo i Jehova awansa ra tẹmro kpahen na i hẹroso i Jehova. Aye i nyoma ẹrhomo ta ebẹnbẹn aye rẹn Osolobrugwẹ. Aye i rhie ọmudu aye firhọ leli Jehova tẹmro kpahen erhirhiẹ aye. Aye i ji riẹ ekete ra ha ogame rẹn i Jehova.—1 Sam. 1:9, 10; Ps. 55:22; 73:17; 122:1.

¹⁵ Jehova o dje aruẹdọn rẹn idibo na  owuowu. Hannah o vwo ẹhẹn ro totọre. (1 Sam. 1:18) David nọ yare: “Ukpokpogho ọvwata e havwọ buebun, ọrẹn, Jehova o simie nẹ aye ephian.” (Ps. 34:19) Ọke oru, ọbo ijoro na nọ mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova ọ “mọrọn obọrhe [ọnẹyen],” jeghwai suien rhẹ urhebro ẹguọlọ. Nọ ji ta: “Harẹn omẹmẹ e ti kẹrẹ Osolobrugwẹ orhomurun mẹ. Mi ha Osuinsuensun Rọmaido Ọrovwori Jehova e ru azẹrhọ ọnẹmẹ.” (Ps. 73:23, 24, 28) Me yẹ idje enana i yonirin ọwan? Ọkezẹko, ọwan ina dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ri na lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre. Ọrẹn, ọwan ina sabu nyerẹn ghele aye orhianẹ e roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn awọrọ lele ne, hẹrosuiẹ nyoma ẹrhomo ẹnẹ, jeghwai rha huvwele yi ọke ephian.—Ps. 143:1, 4-8.

16-17. (a) Mesoriẹ ọ sọ na hẹriẹ oma ọwan nẹ Jehova ọrhẹ ihworho yi? (b) Marhẹ ene ru rharhumu mẹrẹn uduẹharhaghwẹ?

¹⁶ Idje awansa erana i yonirin ọwan udje ọghoghanren owu—o fo na hẹriẹ oma ọwan nẹ ihworho i Jehova-a. (Prov. 18:1) Nancy ro rhiẹromẹrẹn ọfiamu ọgbogbanhon ọke esa ye ọ sẹrerhumuje yi, nọ tare: “Ẹdẹ buebun mi  vwa guọlọ mẹrẹn yanghene lele ohworho owuorowu tẹmro-o. Ọrẹn, mi rha hẹriẹ oma mẹ nẹ awọrọ, ni mie mwuomarhọ ghwẹ oborẹ mi mwuomarhọ bi.” Ekwakwa i wenerin ọke i Nancy ọ guọlọ izede rọ nọ ha userhumu rẹn awọrọ ri ha aruẹ erhirhiẹ ye. Nọ tare: “Mia dabu kerhọ ọke awọrọ arha ta ebẹnbẹn aye mẹ. Mi djokarhọ taghene aro ihworho enana arha dọn mẹ, ọ vwọ rhọ lẹrhẹ aro oma mẹ dọn mẹ pha-an.”

¹⁷ Ọwan ina sabu rharhumu vwo omẹgbanhon nyoma uyono ẹnya. Ọke ra ha uyono, na yẹ i Jehova uphẹn rhọ no rhiẹ “userhumu ọrhẹ obrurhe” ọwan. (Ps. 86:17) Jehova o ruẹ ọwan gbanhan uvuẹn uyono nyoma ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen, Baibol na, ọrhẹ ihworho yi. Iyono ukoko a lẹrhẹ ọwan riamerhen uphẹn ra na “bọn omoma ọwan gbanhon.” (Rom. 1:11, 12) Omizu ọmase owu re se i Sophia nọ tare: “Jehova ọrhẹ okugbe imizu na yi ha userhumu mẹ sabu vwo edirin. Ọrọ mai ghanren mẹ yẹ iyono ukoko. Mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene fọkime mi fiomarhọ uyono ẹnya ọrhẹ aghwoghwo, ni mia sabu mẹrẹn urhebro mi ne nyerẹn ghele ẹhẹn ro seriotọre ọrhẹ ọfiamu mẹ.”

18. Ẹhẹn ọwan orho seriotọre, me yi Jehova ọnọ sabu yẹ ọwan?

¹⁸ Ẹhẹn ọwan orho seriotọre, o fori na karorhọ taghene Jehova o vive rẹn ọwan taghene ono ti ebẹnbẹn ọwan nie bẹmẹdẹ, jeghwai ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele aye ọke ọnana. Ọ yẹ ọwan “omwemẹ kugbe omẹgbanhon” re ne nyerẹn ghele ẹhẹn ro seriotọre ọrhẹ ọfiamu.—Phil. 2:13.

19. Imwẹro ọgo yi Romans 8:37-39 ọ yẹrẹ ọwan?

¹⁹ Se Romans 8:37-39. Ọnyikọ Paul ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene emru owuorowu ọ sabu hẹriẹ ọwan nẹ ẹguọlọ Osolobrugwẹ-ẹ. Marhẹ ọwan ine ru ha userhumu rẹn imizu ọwan ra damoma nyerẹn ghele ọfiamu? Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ ta kpahen oborẹ ene ru sabu hẹrokele i Jehova nyoma re ne dje aruẹdọn phia, jeghwai hobọtua imizu ọwan ri ha ebẹnbẹn.