Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 25

Falala kia Sihova ‘i he Fekuki mo e Loto-Mafasiá

Falala kia Sihova ‘i he Fekuki mo e Loto-Mafasiá

“[‘Oku ou] . . . loto-mafasia lahi.”​—1 SĀM. 1:15.

HIVA 51 ‘Oku Tau Pīkitai kia Sihova

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā kuo pau ai ke tau fanongo ki he fakatokanga ‘a Sīsuú?

‘I HE kikite ‘a Sīsū fekau‘aki mo e ngaahi ‘aho faka‘osí, na‘á ne pehē: “Tokanga kiate kimoutolu ke ‘oua ‘aupito na‘a hoko homou lotó ‘o mafatukituki ‘i he . . . ngaahi loto-mo‘ua ‘o e mo‘uí.” (Luke 21:34) ‘Oku fiema‘u ke tau fanongo ki he fakatokanga ko iá. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘I he lolotongá ni, kuo pau ke tau fekuki mo e ngaahi palopalema fakalotomafasia tatau mo ia ‘oku fehangahangai mo e tokotaha kotoa.

2. Ko e hā ‘a e ngaahi palopalema fakalotomafasia ‘oku fehangahangai mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné?

2 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, kuo pau ke tau fehangahangai mo e ngaahi palopalema fakalotomafasia lahi ‘i he taimi tatau. Fakakaukau ki he ngaahi fakatātā ko ení. Ko ha Fakamo‘oni ko John, * na‘á ne ma‘u ha mahaki neave, na‘á ne loto-mamahi lahi ‘i hono li‘aki ia ‘e hono uaifí hili ‘ena nofo mali ‘i he ta‘u ‘e 19. Pea ko hono ongo ‘ofefiné na‘e ‘ikai ke na toe tauhi kia Sihova. Ko ha ongo me‘a mali ko Bob mo Linda na‘á na fehangahangai mo ha ngaahi pole kehe. Na‘e fakatou mole ‘ena ngāué pea mole leva hona ‘apí. Tānaki atu ki he ngaahi palopalema ko iá, na‘e ‘ilo‘i na‘e ma‘u ‘e Linda ha mahaki mafu ‘a ia na‘e lava ke mate ai pea na‘e ‘i ai mo ha mahaki ‘e taha na‘e kamata ke ne uesia hono sisitemi malu‘í.

3. Fakatatau ki he Filipai 4:6, 7, ko e hā ‘oku lava ke tau fakapapau‘í?

3 ‘E lava ke tau fakapapau‘i ko hotau Tokotaha-Fakatupú mo e Tamai ‘ofá, ‘a Sihova, ‘okú ne mahino‘i ‘a e anga hono uesia kitautolu ‘e he loto-mafasiá. Pea ‘okú ne loto ke tokoni‘i kitautolu ke fekuki mo e ngaahi pole ‘oku tau fehangahangai mo iá. (Lau ‘a e Filipai 4:6, 7.) ‘Oku ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e ngaahi fakamatala lahi ‘oku lave ai ki he ngaahi pole na‘e kātekina ‘e he‘ene kau sevānití. ‘Oku toe lēkooti ai ‘a e founga hono tokoni‘i kinautolu ‘e Sihova ke fekuki mo e ngaahi tu‘unga fakalotomafasia ko iá. Tau lāulea angé ki ha ngaahi fakatātā ‘e ni‘ihi.

‘ILAISIĀ​—“KO HA TANGATA IA NA‘Á NE MA‘U ‘A E NGAAHI ONGO ‘O HANGĒ PĒ KO KITAUTOLÚ”

4. Ko e hā ‘a e ngaahi pole na‘e fehangahangai mo ‘Ilaisiaá, pea na‘e anga-fēfē ‘ene ongo‘i fekau‘aki mo Sihová?

4 Na‘e tauhi ‘a ‘Ilaisiā kia Sihova ‘i ha taimi faingata‘a pea fehangahangai mo e ngaahi pole mafatukituki. Ko Tu‘i ‘Ēhapi, ko e taha ia ‘o e ngaahi tu‘i ta‘efaitōnunga ‘i he hisitōlia ‘o ‘Isilelí, na‘á ne mali mo Sisipeli, ko ha tokotaha lotu fulikivanu kia Pēali. Na‘á na fakafonu ‘a e fonuá ‘aki ‘a e lotu Pēalí pea tāmate‘i ‘a e kau palōfita tokolahi ‘a Sihova. Na‘e malava ke hola ‘a ‘Ilaisiā. Na‘á ne toe hao ‘i ha honge lahi ‘aki ‘ene falala kia Sihova. (1 Tu‘i 17:2-4, 14-16) Tānaki atu ki aí, na‘e falala ‘a ‘Ilaisiā kia Sihova ‘i he‘ene fehangahangai mo e kau palōfita mo e kau lotu kia Pēalí. Na‘á ne faka‘ai‘ai ‘a e kau ‘Isilelí ke nau tauhi kia Sihova. (1 Tu‘i 18:21-24, 36-38) Na‘e ma‘u ‘e ‘Ilaisiā ‘a e fakamo‘oni lahi na‘e poupou‘i ia ‘e Sihova ‘i he lolotonga ‘a e ngaahi taimi fakalotomafasia ko iá.

Na‘e fekau‘i atu ‘e Sihova ha ‘āngelo ke tokoni‘i ‘a ‘Ilaisiā ke ne toe ma‘u ha mālohi (Sio ki he palakalafi 5-6) *

5-6. Fakatatau ki he 1 Tu‘i 19:1-4, na‘e anga-fēfē ongo‘i ‘a ‘Ilaisiaá? Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sihova na‘á ne ‘ofa ‘ia ‘Ilaisiaá?

5 Lau ‘a e 1 Tu‘i 19:1-4. Neongo ia, na‘e ilifia ‘a ‘Ilaisiā ‘i he taimi na‘e fakamanamana‘i ai ‘e Kuini Sisipeli ke tāmate‘i iá. Ko ia na‘á ne hola ki he feitu‘u ko Pea-sipa. Na‘á ne hoko ‘o loto-si‘i ‘aupito ‘o ne “kole ke ne mate.” Ko e hā na‘á ne ‘ai ia ke ne ongo‘i peheé? Ko ‘Ilaisiaá ko ha tangata ta‘ehaohaoa, “ko ha tangata ia na‘á ne ma‘u ‘a e ngaahi ongo ‘o hangē pē ko kitautolú.” (Sēm. 5:17) Mahalo na‘á ne ongo‘i na‘e lōmekina ia ‘e he loto-mafasiá pea hela‘ia lahi. ‘Oku hā ngali na‘e fakakaukau ‘a ‘Ilaisiā ko ‘ene ngaahi feinga ke pouaki ‘a e lotu ma‘á na‘e kulanoa, ‘ikai ha me‘a ‘i ‘Isileli na‘e fakalakalaka, pea ko ia toko taha pē na‘e kei tauhi kia Sihová. (1 Tu‘i 18:3, 4, 13; 19:10, 14) Te tau ‘ohovale nai ‘i he ongo‘i peheni ‘a e palōfita faitōnunga ko ení. Ka na‘e mahino‘i ‘e Sihova ‘a e ngaahi ongo‘i ‘a ‘Ilaisiaá.

6 Na‘e ‘ikai ngāhi‘i ‘e Sihova ‘a ‘Ilaisiā ‘i he‘ene fakahaa‘i ‘ene ngaahi ongo‘í. ‘I hono kehé, na‘á ne tokoni‘i ‘a ‘Ilaisiā ke toe ma‘u hono mālohí. (1 Tu‘i 19:5-7) Ki mui ai, na‘e fakatonutonu anga-‘ofa ‘e Sihova ‘a e fakakaukau ‘a ‘Ilaisiaá ‘aki hono fakahaa‘i ange ‘a Hono mālohi fakaofó. Na‘e toe tala ange ‘e Sihova ‘oku kei ‘i ai ‘a e toko 7,000 ‘i ‘Isileli na‘a nau fakafisi ke lotu kia Pēali. (1 Tu‘i 19:11-18) ‘I he ngaahi founga ‘aonga, na‘e fakahaa‘i ange ‘e Sihova kia ‘Ilaisiā ‘okú Ne ‘ofa ‘iate ia.

FOUNGA HONO TOKONI‘I KITAUTOLU ‘E SIHOVÁ

7. Ko e hā ‘a e fakapapau ‘oku tau ma‘u mei he founga hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a ‘Ilaisiaá?

7 ‘Okú ke fekuki mo ha tu‘unga fakalotomafasia? He fakafiemālie ē kiate kitautolu ke ‘ilo‘i na‘e mahino‘i ‘e Sihova ‘a e ngaahi ongo‘i ‘a ‘Ilaisiaá! ‘Oku fakapapau‘i mai ai kiate kitautolu ‘okú ne toe mahino‘i ‘etau ngaahi fāinga fakaeongó. ‘Okú ne ‘ilo‘i hotau ngātangá, pea ‘oku a‘u ‘o ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku tau fakakaukau ki aí mo ‘etau ongo‘í. (Saame 103:14; 139:3, 4) Kapau ‘oku tau fa‘ifa‘itaki kia ‘Ilaisiā ‘aki ‘etau falala kia Sihova, te ne tokoni‘i kitautolu ke fekuki mo e ngaahi palopalema ‘okú ne ‘ai ke tau loto-mafasiá.​—Saame 55:22.

8. ‘E anga-fēfē hono tokoni‘i koe ‘e Sihova ke fekuki mo e loto-mafasiá?

8 ‘Oku lava ke ‘ai koe ‘e he loto-mafasiá ke ke fakakaukau ta‘epau, ‘o ‘ai koe ke ke ongo‘i loto-si‘i. Kapau ‘e hoko ia, manatu‘i ‘e tokoni‘i koe ‘e Sihova ke ke fekuki mo e loto-mafasiá. ‘E anga-fēfē ‘ene tokoni‘i koé? ‘Okú ne fakaafe‘i koe ke vahevahe ange kiate ia ho‘o ngaahi hoha‘á. Pea te ne tali ho‘o tangi ki ha tokoní. (Saame 5:3; 1 Pita 5:7) Ko ia lotu ma‘u pē kia Sihova fekau‘aki mo ho‘o ngaahi palopalemá. He‘ikai te ne lea fakahangatonu atu kiate koe ‘o hangē ko ‘ene lea kia ‘Ilaisiaá, ka te ne lea atu kiate koe fakafou ‘i he‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú, pea fakafou ‘i he‘ene kautahá. Ko e ngaahi fakamatala ‘okú ke lau ‘i he Tohi Tapú ‘oku lava ke ne fakafiemālie‘i koe pea ‘oatu ‘a e ‘amanaki. Pehē foki, ko ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘e lava ke nau fakalototo‘a‘i koe.​—Loma 15:4; Hep. 10:24, 25.

9. ‘E anga-fēfē nai hano tokoni‘i kitautolu ‘e ha kaungāme‘a falala‘anga?

9 ‘I he taimi na‘e tala ai ‘e Sihova kia ‘Ilaisiā ke vahevahe hono fatongiá kia ‘Ilaisá, na‘á Ne tokonaki ange heni kia ‘Ilaisiaá ha kaume‘a lelei, ‘a ia ‘oku ‘ikai ha veiveiua na‘á ne tokoni‘i ia ke ne fuesia ‘ene ngaahi mafasia fakaeongó. Pehē foki, ‘i he taimi ‘oku tau talanoa ai ki ha kaungāme‘a falala‘anga, ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke fuesia ‘etau ngaahi mafasia fakaeongó. (2 Tu‘i 2:2; Pal. 17:17) Kapau ‘okú ke ongo‘i ‘oku ‘ikai ha taha ke ke talanoa ki ai, lotu kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke ma‘u ha Kalisitiane matu‘otu‘a ‘a ia ‘e lava ke ne poupou‘i fakaeongo koe.

10. ‘Oku anga-fēfē hono ‘omai ‘e he hokosia ‘a ‘Ilaisiaá ‘a e ‘amanakí, pea ‘oku lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he tala‘ofa ‘i he ‘Aisea 40:28, 29?

10 Na‘e tokoni‘i ‘e Sihova ‘a ‘Ilaisiā ke fekuki mo e loto-mafasiá pea ke tauhi faitōnunga ‘i he laui ta‘u. Ko e hokosia ‘a ‘Ilaisiaá ‘oku ‘omai ai ‘a e ‘amanaki kiate kitautolu. Te tau fou nai ‘i he ngaahi taimi fakamafasia lahi ‘a ia ‘e ‘ai ai ke tau mātu‘aki hela‘ia fakaesino mo fakaeongo. Neongo ia, kapau ‘oku tau falala kia Sihova, te ne ‘omai ‘a e mālohi ‘oku fiema‘u kiate kitautolu ke tauhi ai pē kiate iá.​—Lau ‘a e ‘Aisea 40:28, 29.

NA‘E FALALA ‘A ‘ANA, TĒVITA MO “‘ĒSAFE” KIA SIHOVA

11-13. Na‘e anga-fēfē hono uesia ‘e he loto-mafasiá ‘a e kau sevāniti ‘e toko tolu ‘a e ‘Otuá ‘i he kuohilí?

11 Na‘e ‘i ai mo e fa‘ahinga kehe ‘i he Tohi Tapú na‘a nau fehangahangai foki mo e loto-mafasia lahi. Ko e fakatātaá, na‘e kātekina ‘e ‘Ana ‘a e tu‘unga fakamā ‘o ‘ene pa‘á pehē foki ki hono luma‘i anga-fakamamahi ia ‘e Pēniná. (1 Sām. 1:2, 6) Ko e loto-mafasia lahi ‘a ‘Aná na‘e ‘ai ai ke ne mātu‘aki loto-mamahi ‘o ne tangi pea a‘u ‘o ne ta‘efiefie kai.​—1 Sām. 1:7, 10.

12 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e lōmekina ‘e he loto-mafasiá ‘a Tu‘i Tēvita. Fakakaukau ki he ngaahi pole na‘á ne fehangahangai mo iá. Na‘e lōmekina ia ‘e he ongo‘i halaiá koe‘uhi ko e ngaahi fehālaaki lahi na‘á ne faí. (Saame 40:12) Na‘e fakafepaki‘i ia ‘e hono foha ‘ofeina ko ‘Apisalomé, ‘o taki atu ai ki he mate ‘a ‘Apisalomé. (2 Sām. 15:13, 14; 18:33) Pea ko e taha ‘o e ngaahi kaume‘a ofi taha ‘o Tēvitá na‘á ne lavaki‘i ia. (2 Sām. 16:23–17:2; Saame 55:12-14) Ko e lahi ‘o e ngaahi saame na‘e hiki ‘e Tēvitá ‘oku fakamatala‘i ai ‘ene ngaahi ongo‘i loto-si‘í pehē foki ki he‘ene falala ta‘etoeue‘ia kia Sihová.​—Saame 38:5-10; 94:17-19.

Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ‘a e tokotaha-tohi-sāmé ke toe fiefia ‘i he tauhi kia Sihová? (Sio ki he palakalafi 13-15) *

13 Ki mui ai na‘e meheka ‘a e tokotaha-tohi-saame ‘e taha fekau‘aki mo e mo‘ui ‘a e kau fulikivanú. Kuo pau pē nai ko ha hako ia ‘o e Līvai ko ‘Ēsafé, pea na‘á ne ngāue ‘i he “feitu‘u toputapu ma‘ongo‘onga ‘o e ‘Otuá.” Na‘e tofanga ‘a e tokotaha-tohi-saame ko ení ‘i he mafasia fakaeongo, ‘o fakatupunga ai ia ke ne loto-mamahi mo ta‘efiemālie. Na‘e a‘u ‘o kamata ke ne veiveiua ‘i he ngaahi tāpuaki na‘e ha‘u mei he tauhi ki he ‘Otuá.​—Saame 73:2-5, 7, 12-14, 16, 17, 21.

14-15. Ko e hā ‘oku tau ako mei he fakatātā Fakatohitapu ‘e tolú fekau‘aki mo e hanga kia Sihova ki ha tokoní?

14 Ko e kau lotu mo‘oni ‘e toko tolu na‘a tau toki lave ki aí na‘a nau falala kotoa ki he tokoni ‘a Sihová. Na‘a nau vahevahe ‘enau loto-mo‘uá kiate ia fakafou ‘i he lotu tōtōivi. Na‘a nau lea tau‘atāina kiate ia fekau‘aki mo e ngaahi ‘uhinga na‘a nau mātu‘aki loto-mafasia aí. Pea na‘e hokohoko atu ‘enau ‘alu ki he feitu‘u fai‘anga lotu ‘o Sihová.​—1 Sām. 1:9, 10; Saame 55:22; 73:17; 122:1.

15 Na‘e fakafeangai manava‘ofa ‘a Sihova ki he tokotaha taki taha ‘o kinautolú. Na‘e ma‘u ‘e ‘Ana ‘a e nonga ‘o e fakakaukaú. (1 Sām. 1:18) Na‘e tohi ‘e Tēvita: “‘Oku lahi ‘a e faingata‘a‘ia ‘a e tokotaha mā‘oni‘oní, ka ‘oku fakahaofi ia ‘e Sihova mei ai kotoa.” (Saame 34:19) Pea na‘e ongo‘i ‘e he tokotaha-tohi-sāmé ki mui ai ko Sihova na‘á ne “puke ‘a [hono] nima to‘omata‘ú,” ‘o tataki ia ‘aki ‘a e fale‘i anga-‘ofa. Na‘á ne hiva: “Ko e me‘a kiate aú, ko e fakaofiofi ki he ‘Otuá ‘oku lelei ia kiate au. Kuó u ‘ai ‘a e ‘Eiki Hau ko Sihová ko hoku hūfanga‘anga.” (Saame 73:23, 24, 28) Ko e hā ‘oku tau ako mei he ngaahi fakatātā ko ení? ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, te tau fuesia nai ‘a e ngaahi palopalema te ne ‘ai ke tau loto-mafasia. Ka ‘e lava ke tau fekuki mo ia kapau te tau fakalaulauloto ki he founga kuo tokoni‘i ai ‘e Sihova ‘a e ni‘ihi kehé, falala kiate ia ‘i he lotu, pea talangofua kiate ia ‘aki hono fai ‘a e me‘a ‘okú ne kole mai ke tau faí.​—Saame 143:1, 4-8.

FALALA KIA SIHOVA PEA LAVAME‘A

‘I he kamatá, na‘e fakamavahe‘i ‘e ha tuofefine ‘a ia tonu, ka na‘e liliu ‘a e ngaahi me‘á ke lelei ange ‘i he‘ene kumi ki he ngaahi founga ke tokoni ki he ni‘ihi kehé (Sio ki he palakalafi 16-17)

16-17. (a) Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau fakamavahe‘i kitautolú? (e) ‘E lava fēfē ke tau toe ma‘u ‘a e mālohí?

16 Ko e fakatātā ‘e tolu ko iá ‘oku ako‘i mai ai ha lēsoni mahu‘inga ‘e taha​—‘oku totonu ke ‘oua te tau fakamavahe‘i kitautolu meia Sihova mo ‘ene kakaí. (Pal. 18:1) Ko Nancy, na‘á ne hokosia ‘a e loto-mafasia lahi ‘i hono li‘aki ia ‘e hono husepānití, ‘okú ne pehē: “Na‘e lahi ‘a e ngaahi ‘aho na‘e ‘ikai pē te u loto ke sio pe lea ki ha taha. Ka, ko e lahi ange ‘eku fakamavahe‘i aú, ko e lahi ange ia ‘eku loto-mamahí.” Na‘e liliu ‘a e ngaahi me‘á ‘i he taimi na‘e kumi ai ‘e Nancy ki he ngaahi founga ke tokoni ai ki he ni‘ihi kehe ‘a ia na‘a nau hokosia ‘a e ngaahi palopalemá. ‘Okú ne pehē: “Na‘á ku fanongo ki hono fakamatala‘i ‘e he ni‘ihi kehé ‘enau ngaahi fāingá. Na‘á ku fakatokanga‘i ‘i he taimi ‘oku ou ongo‘i kaungāongo‘i lahi ange ai mo kinautolú, na‘e si‘i ange ai ‘eku tokanga ki he‘eku ngaahi palopalemá.”

17 ‘E lava ke tau toe ma‘u ‘a e mālohi ‘i he‘etau ma‘u ‘a e ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. ‘I he‘etau ‘i he ngaahi fakatahá, ‘oku tau ‘oatu ai kia Sihova ha toe ngaahi faingamālie ke ne hoko ko hotau “tokoní mo [hotau] fakafiemālié.” (Saame 86:17) ‘Okú ne fakaivimālohi‘i ai kitautolu fakafou ‘i hono laumālie mā‘oni‘oní, ko ‘ene Folofolá mo ‘ene kakaí. Ko e ngaahi fakatahá ‘oku ‘omai ai ha faingamālie ke tau fiefia ‘i he “fefakalototo‘a‘aki.” (Loma 1:11, 12) Na‘e pehē ‘e ha tuofefine ko Sophia: “Kuo tokoni‘i au ‘e Sihova mo ‘etau fetokoua‘akí ke u kātaki. Ko e me‘a mahu‘inga taha kiate aú ko e ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. Na‘á ku fakatokanga‘i ko e lahi ange ‘eku kau ki he ngāue fakafaifekaú mo e fakataha‘angá, ko e lelei ange ia ‘a e malava ke u fekuki mo e loto-mafasiá mo e hoha‘á.”

18. Kapau ‘oku tau ongo‘i loto-si‘i, ko e hā ‘e lava ke ‘omai ‘e Sihová?

18 ‘I he taimi ‘oku tau ongo‘i loto-si‘i aí, tau manatu‘i ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i hono tala‘ofa mai ‘e Sihova ha fakafiemālie tu‘uloa ‘i he kaha‘ú ka ‘okú ne toe ‘omai ‘a e tokoni ke tau fekuki ai mo e loto-mafasiá he taimí ni. ‘Okú ne ‘omai kiate kitautolu “‘a e holi mo e mālohi” ke iku‘i ‘aki ‘a e ngaahi ongo‘i loto-si‘í mo e siva ‘a e ‘amanakí.​—Fil. 2:13.

19. Ko e hā ‘a e fakapapau ‘oku ‘omai kiate kitautolu ‘i he Loma 8:37-39?

19 Lau ‘a e Loma 8:37-39. ‘Oku fakapapau‘i mai ‘e he ‘apositolo ko Paulá he‘ikai ‘aupito lava ‘e ha me‘a ke ne fakamavahe‘i kitautolu mei he ‘ofa ‘a e ‘Otuá. ‘E lava fēfē ke tau tokoni‘i hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘oku nau feinga ke fekuki mo e loto-mafasiá? Ko e kupu hono hokó ‘e sivisivi‘i ai ‘a e founga ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai kia Sihova ‘i hono fakahāhā ‘a e manava‘ofá pea poupou‘i hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘i he taimi ‘oku nau loto-mafasia aí.

HIVA 38 Lī Ho‘o Kavengá kia Sihova

^ pal. 5 Ko e loto-mafasia tōtu‘á pe fuoloá ‘e lava ke ne uesia fakaesino mo fakaeongo kitautolu. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova? Te tau lāulea ki he founga na‘e tokoni‘i ai ‘e Sihova ‘a ‘Ilaisiā ke ne fekuki mo e loto-mafasiá. ‘Oku ‘i ai mo e ngaahi fakatātā Fakatohitapu kehe ‘e fakahaa‘i mai ai ‘a e founga ke tau hanga ai kia Sihova ‘i he fekuki mo e loto-mafasiá.

^ pal. 2 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi ‘i he kupú ni.

^ pal. 53 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Fafangu anga-fakaalaala ‘e he ‘āngelo ‘a Sihová ‘a ‘Ilaisiā pea ‘oange kiate ia ‘a e mā mo e vai.

^ pal. 55 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha tokotaha-tohi-saame ‘a ia kuo pau pē nai ko ha hako ‘o ‘Ēsafe ‘okú ne fiefia ‘i he hiki ‘a e ngaahi sāmé mo e hiva mo hono kaungā-Līvaí.