Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 26

Wakony umego man watiel cwinygi i saa mir ang’abacwiny

Wakony umego man watiel cwinygi i saa mir ang’abacwiny

“Kewu ceke pidoiwu bed calacel, ju ma ngisi nego, ju ma mari calu umego, weg ngisi ma yo i adunde, ju ma pidoigi mol.”​—1 PET. 3:8.

WER 107 Walub lapor mi mer pa Mungu

I ADUNDO *

1. Wacopo lubo lapor pa Yehova ma tie Wegwa ma jamer nenedi?

YEHOVA umaruwa lee dit. (Yoh. 3:16) Wan de wabemito walub lapor pa Wegwa maeno ma jamer. Pieno, watimo kero ninyutho ‘ngisi, mer mir umego, man kisa’ ni dhanu ceke, re asagane ni “juot mi yioyic.” (1 Pet. 3:8; Gal. 6:10) Kan umego ku nyimego mwa mi tipo gibekadhu kud i peko ma tung’ tung’, waii nikonyogi.

2. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

2 Dhanu ceke ma gibemito gitim ni Yehova gibinwang’iri ku peko ma copo royo ang’abacwiny i igi. (Mk. 10:29, 30) Ecicopere nia peko bimedere ameda kinde m’ajiki mi ng’om maeni ubecoro ceng’ini. Dong’ wacopo konyara i kindwa nenedi? I thiwiwec maeni, wabineno ponji ma waromo nwang’u niai kud i lembe ma Lot, Yob, man Naomi gikadhu kud i ie. Wabiweco bende iwi peko m’umego ku nyimego mwa moko gibenwang’iri ko, man wabineno lembe ma wacopo timo pi nikonyogi i saa ma peko ung’abu cwinygi.

BED NG’ATU MA CIRO LEMBE

3. Nimakere ku 2 Petro 2:7, 8, Lot umaku yub ma kani ma rac, man lembene ukelo matoke ma kani?

3 Lot umaku yub ma rac dit kinde m’eng’io nidokwo i kind dhanu mi Sodoma ma gibino ku timo ma reco. (Som 2 Petro 2:7, 8.) I andha, ng’ombe ubino ng’om ma miyo, re Lot uwok unwang’ere ku peko ma tung’ tung’ kuca. (Tha. 13:8-13; 14:12) Ecicopere nia dhaku pa Lot ugam umaru Sodoma kunoke dhanu moko mir adhurane lee akeca, uketho ekoso niworo Yehova. Pieno etho kinde ma Mungu uketho mac ku muganga ucwii iwi adhurane. Kepar bende pi jumanyir pa Lot ario. Coggi ma nwang’u ubecinyomogi utho i Sodoma. Ot pa Lot man piny ceke m’ebino ko unyothere; lembe mi can magwei utie nia dhaku pare de utho. (Tha. 19:12-14, 17, 26) Nyo Yehova uol ku Lot i saa mi peko maeno? Ungo.

Yehova uneno kisa i kum Lot, pieno eoro jumalaika ucidh ubodhe ku juruot pare (Nen udukuwec mir 4)

4. Yehova unyutho cirocir ni Lot nenedi? (Nen cal m’i ng’eye.)

4 Kadok nwang’u Lot ugam ung’io en nicikwo i Sodoma de, re Yehova uneno kisa i kume, pieno eoro jumalaika ucidh ubodhe ku juruot pare. Jumalaika ung’olo ni Lot nia giwok pio pio kud i Sodoma; re kakare niwok ndhundhu nica, Biblia uyero nia Lot ‘ugalu.’ E gimaku cing Lot ku juruot pare pi niwodhogi kud i Sodoma. (Tha. 19:15, 16) Kinde ma jumalaika uwodhogi, giyero ni Lot nia giring iwi got. Re kakare niworo dwand Yehova, Lot ukwayu nia giring i adhura moko ma ceng’ini keca. (Tha. 19:17-20) Yehova uciro Lot man ewinje, pieno eyio nia giring i adhurane. I ng’eye, lworo umaku Lot nikwo i adhura maeca, man edok ebedo iwi got tap kaka ma nwang’u Yehova ular ukwayu nia giring i ie. (Tha. 19:30) Ma jiji mbe, Yehova unyutho cirocir ma yawe mbe ni Lot. Wacopo lubo lapor pare nenedi?

5-6. 1 Jutesaloniki 5:14 copo konyowa nenedi nilubo lapor pa Mungu?

5 Calu Lot, umego kunoke nyamego mwa moko mi tipo copo maku yub ma rac ma romo kelo peko lee i kume. Ka lembe ma kumeno uwok, iromo timang’o? Saa moko waromo nwang’u nia ebekayu gin m’ecoyo; copo bedo kumeno de andha. (Gal. 6:7) Ento ecibedo ber mandha ka wakonye calu ma Yehova ugam ukonyo ko Lot. Nenedi?

6 Yehova uoro jumalaika pi nipoyo Lot apoya kende ngo, ento bende pi nikonye kara kud etho i saa mi nyoth mi Sodoma. Kumeno bende, ka waneno umego kunoke nyamego mwa moko ucaku bemondo i timo ma copo kelo peko i kume, wacikara nipoye. Re ubekwayu watim bende lembe moko pi nikonye. Kadok ebetio ngo ndhundhu ku juk mi Biblia ma jumio ire de, ukwayu wanyuth cirocir. Tim calu jumalaika. Kakare niweko cwinyi utur man iwenj umeru, ukwayu itim kero nikonye. (1 Yoh. 3:18) Mak cinge calu ma jumalaika gitimo, niwacu konye etii ku juk ma beco ma jumio ire.​—Som 1 Jutesaloniki 5:14.

7. Nen ma Yehova ubino ko iwi Lot ubemio iwa ponji ma kani?

7 Nwang’u Yehova copo ketho wang’e zoo i kum kosa pa Lot. Re etimo ngo kumeno. Oro ma lee i ng’eye, ecwalu jakwenda Petro ku tipo pare maleng’ pi nikiewo nia Lot ubino won bedopwe. Etie iwa mutoro ma lee dit ning’eyo nia Yehova beketho ngo wang’e kwa i kum kosa mwa. (Zab. 130:3) Nyo wacopo neno jumange calu ma Yehova ugam uneno ko Lot? Ka wabeii niketho wang’wa kwa i kum lembe ma beco m’umego ku nyimego mwa gibetimo, eno bikonyowa nicirogi, man biketho gibiyio juk ma wabemio igi yot yot.

BED NG’ATU MA NYUTHO KISA

8. Kisa bicwaluwa nitimang’o?

8 Tung’ ku Lot, peko ma Yob unwang’ere ko ubino ngo pi ng’iong’ic moko ma rac m’etimo. Andha, ekadhu kud i peko ma tung’ tung’: jamcinge unyothere, yung m’ebino ko uthum, man remokum de ugam uranju ayine. Lembe ma rac m’usagu zoo, awiya pare utho ceke. Bende jurimo adek pa Yob gikelo adote mi ndra i wie. Pirang’o jurimo maeno mi ndra ginyutho ngo kisa ni Yob? Gitimo ngo kero ninyang’ i peko m’ebekadhu kud i ie. Eno uketho gibino ku paru ma cuu ngo man gigam gipoko lembe i wie i ayi ma rac mandha. Wacopo timang’o kara kud wapodh i kosa ma kumeno? Wii kud uwil nia Yehova kende re m’ung’eyo lembe ceke ma ng’atini ubekadhu kud i ie. Pieno, wek kisa ucweli niwinjo kilili lembe ma ng’atu m’ubenwang’ere ku peko ubekoro iri. Bende, tim kero ninyang’ i peko pare kakare niwinje awinja kende. Kumeno re m’ibinyutho kisa ni umeru kunoke ni nyameru.

9. Kisa bicerowa nitimang’o, man pirang’o?

9 Kisa bicerowa niketho peko mi jumange udok iwa ni wer. Ng’atu ma saa ceke weco iwi peko mi jumange giero ngo umego ku nyimego i cokiri, ento enyayu pokiri. (Rie. 20:19; Rum. 14:19) Eparu ngo i lembe m’ebeyero, pieno wec pare ma vur vur copo medo can ameda i ng’atu ma de nwang’u ubesendere con. (Rie. 12:18; Ef. 4:31, 32) Etie lembe ma ber dit ka wabeii nineno kite ma beco ma ng’atini utie ko, man wabeparu nia wacopo konye nenedi kara ecir peko m’ubeng’abu cwinye!

Kan umego moko uweco “vur vur,” kwii kumi, winje cuu; i ng’eye ng’ii saa ma cuu pi nitielo cwinye (Nen udukuwec mir 10-11) *

10. Wec ma nwang’ere i Yob 6:2, 3 umio iwa ponji ma kani?

10 Som Yob 6:2, 3. Saa moko Yob ugam uweco “vur vur.” Ento yor i ng’eye, edok eyio nia lembe moko m’eyero ubino ngo lemandha. (Yob 42:6) Calu Yob, tin bende ng’atu ma peko ung’abu cwinye romo coro wec swa ma yor i ng’eye, ang’eyang’o dok nyai i ie. I saa ma kumeno, kwayu watim ang’o? Kakare nicaku caye, etie ber dit nia wanyuth ire kisa. Poi nia nwang’u Yehova ucwio ngo dhanu nia ginwang’iri ku peko man ang’abacwiny ma wabenwang’ara ko tin eni. Pieno, ka peko uketho umego kunoke nyamego moko ubeweco vur vur, ukwayu ninyang’ kude. Kadok nwang’u eyero lembe moko ma cuu ngo i kum Yehova kunoke i kumwa de, wacikara ngo niweko ng’ecwiny umakwa nyapio pio i kume man nicaku poko lembe i wie pi wec pare.​—Rie. 19:11.

11. Judong cokiri gicopo lubo lapor pa Elihu nenedi kinde ma gibemio juk?

11 Saa moko, ng’atu ma peko ung’abu cwinye copo bedo ku yeny ma nia jumii ire juk. (Gal. 6:1) I saa maeno, judong cokiri giromo mio jukne nenedi? Gicikiri nilubo lapor pa Elihu, m’ugam uwinjo Yob ku kisa mandha. (Yob 33:6, 7) Elihu ular utimo kero ninyang’ i paru man i peko pa Yob, kan i ng’eye emio ire juk. Judong cokiri ma gibelubo lapor pa Elihu giwinjo ng’atini kilili mandha, man gitimo kero ninyang’ i lembe m’ebenwang’ere ko. Eno ketho kinde ma gibemio ire juk, gituc nimulo adundene yot yot.

WEC I AYI MA JUKO CWINYJO

12. Naomi uwinjere nenedi i ng’ei tho pa won ot pare man mir awiya pare?

12 Naomi ubino dhaku m’ugwoko bedoleng’ pare man m’umaru Yehova. Ento i ng’ei ma won ot pare man awiya pare ario de githo, emito elok nyinge udok “Mara,” ma thelembene tie “ma kec.” (Rut. 1:3, 5, 20, 21) Re Rutha ma ci wode umedere nibedo kude i saa maeno m’ebino kadhu kud i peko. Rutha ujik kende ngo nikonyo Naomi ku piny ma cande bino nege, ento eweco kude i ayi m’ugam ujuko cwinye. Wec ma terere ma Rutha ugam uyero ku cwinye ceke unyutho nia andha emaru Naomi man nia ebimedere nikonye.​—Rut. 1:16, 17.

13. Pirang’o ng’atu ma jadhoge mi gamiri utho utie ku yeny mi tielocwiny?

13 Ka won ot pa nyamego moko, kunoke min ot p’umego moko utho, ebedo ku yeny mi tielocwiny lee. Dhaku giku won ot pare gitie ve yen ario m’udongo ma kindgi dri dri. Ku oro m’ubekadhu, ulaggi gam kadre karacelo. Ka yamu umugo acel, jadhoge m’udong’ copo doko lingo lingo. Rom rom kumeno, ng’atu ma jadhoge mi gamiri utho bedo ku can lee i adundene pi nindo ma dupa i ng’eye. Nyamego Paula, * ma won ot pare ugam utho rek uyero kumae: “Kinde ma won ot para tho, anwang’u nia kwo para ulokere ku rac, man kero para thum. Ebino jarimona ma ceng’ini nisagu zoo, man abed akoro lembe ceke ire. Ka lembe moko nyayu anyong’a i ia, en de anyong’a nege, bende etuc niwenja ngo wang’ acel de i peko para. Ebino ng’atu m’aredhara i kore ka peko moko uwok i wiya. Kinde m’etho, anwang’ara ve ng’eta acel zoo umbe.”

Wacopo timang’o pi nijuko cwiny ju ma judhoggi mi gamiri utho? (Nen udukuwec mir 14-15) *

14-15. Wacopo timang’o pi nijuko cwiny ng’atu ma jadhoge mi gamiri utho?

14 Wacopo timang’o pi nijuko cwiny ng’atu ma jadhoge mi gamiri utho? Lembe mi kwong’o ma pire tek utie niweco kude, kadok nwang’u iparu nia ibiyero ngo tap lembe ma copo konye de. Nyamego Paula umedo kumae: “Anyang’ nia tho jebo kadok wi dhanu mange de. Gidieng’ nia nyo gibiyero lembe moko ma vii. Re timba ke ng’atini uyer iri lembe moko kakare ma dhanu ceke ubed ling’ i ng’eti.” I andha, ng’atu ma lemcan uwok i wie bemito ngo nia juyer ire kwa wec moko ma segi. Paula umedo kumae: “Jurimba gibed giyero ira nia, ‘Paula, yo yo ba!’ wec maeno ubed ukonya lee dit.”

15 Umego William ma dhaku pare utho oro moko udaru kadhu, ukoro kumae: “Abed afoyo ka dhanu mange gibekoro lembe ma beco ma dhaku para ubed utimo; anwang’u nia kara dhanu ugam umare man gibed giwore. Ayi jukocwiny ma kumeno bekonya lee dit. Wecne tielo cwinya mi tuko ngo, pilembe pi dhaku para ubino lith mandha i ia, man ebino theng kwo para buu.” Dhatho moko ma nyinge Bianca ukoro kumae: “Abed anwang’u tielocwiny lee dit kan umego kunoke nyamego moko uberwo karacelo kuda man ubesomo ira giragora moko acel kunoke ario. Bende, awinjara ma ber ka gibeweco ma mit pi won ot para man ka gibewinja kinde m’abekoro pire.”

16. (a) Ubekwayu watim ang’o ni dhanu ma wedi migi utho? (b) Nimakere ku Yakobo 1:27, watie ku tic ma kani?

16 Tap calu ma Rutha ugam umoko ko i kum Naomi, wan de ukwayu wamedara nitielo cwiny ju ma wedi migi moko utho. Nyamego Paula ma wadaru weco pire umedo kumae: “Kinde ma won ot para utho, dhanu ubin ukonya man gijuko cwinya. Re i ng’ei nindo moko, ng’atuman udok i kum lembe pare. Saa maeno kan anwang’u nia kwo para ufolokere andha. Etie lembe ma ber dit ka dhanu mange ginyang’ nia ng’atu ma wat pare utho utie asu ku yeny mi jukocwiny kadok i ng’ei dwi kunoke oro moko de.” I andha, dhanu ubed ukoc. Jumoko ka wedi migi utho, gidok ging’iyo pio pio i ng’ei thone. Jumange lundo ka gibetimo lembe moko ci ma gibed gitimo karacelo ku wat migi m’utho, can mondo lee mandha i igi. Eno nyutho nia ayi ma dhanu nwang’u ko can i adundegi i ng’ei tho ubed ukoc. Pieno saa ceke ukwayu wapoi nia Yehova umio iwa rwom man tic mi juko cwiny dhanu ma wat migi utho.​—Som Yakobo 1:27.

17. Pirang’o dhanu ma judhoggi mi gamiri uwenjogi gitie ku yeny mi tielocwiny?

17 Dhanu moko ka judhoggi mi gamiri uwenjogi ginwang’u can man cwinygi ng’abere lee mandha. Nyamego Joyce ma won ot pare uweke udok ugamu dhaku mange ukoro kumae: “Kinde ma gamiri mwa ulal, awinjo litho m’usagu m’acopo winjo ka nwang’u won ot para utho athoa. Ka nwang’u twoyo kunoke aksida unege en, nwang’u timba acopo yero nia eng’io en ungo. Re maeni e, eng’io ang’ia niwenja akakaka. Anwang’u nia ecida kud acidi ma yawe mbe.”

18. Wacopo timang’o pi nikonyo dhanu ma judhoggi mi gamiri utho kunoke uwenjogi?

18 Ka wabetimo lembe ma thindho thindho ni ju ma judhoggi mi gamiri utho kunoke uwenjogi, nwang’u wabenyutho nia andha wamarugi. Calu ma gidong’ kendgi, gitie ku yeny mi jurimo ma copo tielo cwinygi. (Rie. 17:17) Dong’ icopo timang’o pi nibedo igi jurimo mandha? Icopo lwong’ogi ni cam kunoke i nambu moko ma wupangu; bende, icopo wok kugi i tic mi lembanyong’a. Lembe mange m’iromo timo utie nibelwong’ogi i thier mwu mi juruot. Kan itimo kumeno, ibinyayu anyong’a i Yehova, pilembe etie ‘ceng’ini ku ju m’adundegi tur’ man etie jagwok mi “mon ma coggi tho.”​—Zab. 34:18; 68:5.

19. Nimakere ku 1 Petro 3:8, ubekwayu watim ang’o?

19 Ceng’ini eni, kinde ma Ker pa Mungu bibimo wi ng’om, ‘wijo biwil i kum can’ ceke. Wabekuro kud ava ma lee dit nindo ma “jubipoi pi gin ma kwong’a ngo, kadi ebiwok i pidoic de ngo.” (Isa. 65:16, 17) Re ma fodi nindone tundo ngo, dong’ watiel cwinywa i kindwa man wamedara ninyutho mer ni umego ku nyimego mwa mi tipo nikadhu kud i wec man i timo mwa.​—Som 1 Petro 3:8.

WER 111 Thelembe m’uketho watie ku mutoro

^ par. 5 Lot, Yob, man Naomi gigwoko bedoleng’ migi ni Yehova, re saa moko ginwang’iri ku peko ma tung’ tung’ i kwo migi. I thiwiwec maeni, wabineno nia waromo nwang’u ponji ma kani niai kud i lembe ma gikadhu kud i ie. Wabineno bende nia pirang’o pire tie tek iwa ninyutho cirolembe, ninyutho kisa, man niweco i ayi ma tielo cwiny umego ku nyimego mwa i saa ma gibekadhu kud i peko.

^ par. 13 Juloko nying’ moko.

^ par. 57 KORO I CAL: Umego moko can ung’abu cwinye lee dit uketho ebeweco “vur vur;” jadit cokiri moko ubewinje kilili. I ng’eye, kinde ma kum umegone ukwio, jadit cokiri maeno ubemio ire juk i ayi ma ber.

^ par. 59 KORO I CAL: Umego moko giku min ot pare gibenambu kud umego mange ma dhaku pare uai utho nindo ma ceng’ini. Gibeweco iwi lembe ma beco ma dhakune ubed utimo.