Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

Enu ci mìawa nɔ mìŋgbeje Satana fɛnca ɖeka mɛ o

Enu ci mìawa nɔ mìŋgbeje Satana fɛnca ɖeka mɛ o

CI BLEMA Izraɛliviwo drakɔ do yí aso Ʒurdɛn tɔsasa lɔ keŋ aɖo Mawu Gbeɖu Nyigban lɔ jiɔ, mɛdru ɖekawo vayɔ wo kpɔ. Mɛdru lɔwo nyi nyɔnu ciwo yí denyi Izraɛliviwo o. Wovayɔkɔ ŋsuwo nɔ woaɖu azan koɖo wo. Ŋsu lɔwo tɛnŋ kpɔɛ mɔ mɔnukpɔkpɔ vevi ɖeka enyi nɔ yewo. Adro wo mɔ yewoaɖo exlɔ yoyuwo, aɖu we yí aɖu enunywiwo. Nyɔnu lɔwo kɔnuwo koɖo wowo gbenɔnɔ dewa ɖeka koɖo Ese ci Mawu na Izraɛliviwo o, gan ŋsu lɔwo tɛnŋ nu mɔ: ‘Wowo nuwanawo dakpɔ ŋsɛn do mì ji o. Mìanɔ zanŋte.’

Nyi yí vajɔɔ? Ŋwlɛnŋwlɛn kɔkɔɛ lɔwo nu nɔ mì mɔ: “Jukɔn lɔ mɛ tɔwo tɔ hashi wawa koɖo Moabu nyɔnuwo.” Ecɛyɛɔ, nyɔnu lɔwo ji mɔ Izraɛli ŋsuwo le sɛn ŋsumawuwo. Yí wosɛn wo! Esɔgbe mɔ “Yehowa wa dɔmɛzi do Izraɛliviwo.”​—Amh. 25:​1-3, nwt.

Izraɛlivi ŋtɔ́wo wa enu amɛve sɔ da le Mawu Se lɔ ji: wodo ta gu nɔ vojuwo yí wa gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenuwo. Ci wodese tonu nɔ Mawuɔ, ena amɛ kotokun nɛniɖe ku. (Hun. 20:​4, 5, 14; 2 Ese. 13:​6-9) Nyi yí taɖo enu ci wowa hɛn vevisese sugbɔ vɛ ahan ɔ? Ekudo hwecinu enu lɔ jɔ nu. Nɔ ŋsu lɔwo deda le Mawu Se lɔ ji saɔ, Izraɛlivi kotokun nɛniɖe ŋtɔ́wo aso Ʒurdɛn tɔ lɔ yí aɖo Gbeɖu Nyigban lɔ ji.​—Amh. 25:​5, 9.

Ci yí apostolo Pɔlu xokɔ nuxu so enujɔjɔ cɛwo nuɔ, énu mɔ: “Enu ciwo yí jɔ do amɛ hunnɔtɔwo ji nyi kpɔwɛwo. Wo ŋwlɛ wo ɖɛ yí wo a nyi klanklandaɖɛ nɔ mì. Mì le gaxoxo ci mɛ yí [xexe cɛ vɔvɔnu vaɖo].” (1 Kor. 10:​7-11) Mìatɛnŋ akando ji mɔ eji jɔ Satana sugbɔ, ci Izraɛlivi ŋtɔ́wo wa nuvɔn gangan yí Gbeɖu Nyigban lɔ ji yiyi glo wo. Ele mɔ mìakpla nu so nuvɔn ci wowa lɔ mɛ, ɖo ajɔ ji nɔ Satana sugbɔ nɔ etɛnŋ na Mawu xexe yoyu lɔ mɛ yiyi glo mìwo hɛnnɛ!

FƐNCA VWIN ÐEKA

Satana ji mɔ yealé Kristotɔwo le egbɛmɛ. Eyi taɖo ezannɔ ayemɔ ciwo ji etonɔ yí lénɔ amɛ sugbɔ do wo nu. Ézannɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose shigbe lé ezin do Izraɛliviwo nu nɛ. Le egbɛ ŋkeke mɛɔ, gbɔdɔndɔn masɔkoɖose kpɔtɔ nyi fɛnca vwin ɖeka. Emɔ fafɛ ci ji mìato yí aje gbɔdɔndɔn masɔkoɖose fɛnca mɛ yí nyi mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ.

Egbɛɔ, mɛɖe atɛnŋ akpɔnɔ mamaɖeɖenuwo yí mɛbuwo danya o. Exwe sugbɔ vayi yɛ, nɔ mɛɖe ji mɔ yeakpɔ mamaɖeɖenuwoɔ, éɖo ayi videowaxu gbɔxwe akpɔ video dɔndɔnwo alo ayi mɛganxoxuwo wemawo saxu gbɔxwe axlwe mamaɖeɖenuwo. Amɛ sugbɔ detɛnŋ yinɔ hunnɔwo o, ɖo wodejinɔ mɔ woakpɔ yewo le nɔ o. Vɔ evyɛɔ, mɛ ci yí yinɔ ɛntɛnɛti ji atɛnŋ akpɔ mamaɖeɖenuwo le dɔmɛ alo ehun mɛ. Le ju sugbɔ mɛɔ, ŋsu alo nyɔnu ɖe atɛnŋ akpɔnɔ mamaɖeɖenuwo le yiŋtɔ xomɛ.

Devɔ o. Telefonu ciwo yí to wɛ mɔ mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ gbevale fafɛɖe sɔwu sa. Amɛwo tɛnŋ kpɔnɔ mamaɖeɖe fotowo le telefonu ci yí le alɔ mɛ nɔ wo ji nɔ wozɔnkɔ le mɔ ji, nɔ wole ehun alo pipan mɛ.

Ci mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ vale fafɛɖe yí woatɛnŋ asɔ wla nɔ mɛɖe ŋgbenyaɔ, edadahɛn nu le amɛ sugbɔ nu wu sasa. Mɛ ciwo yí kpɔnɔ mamaɖeɖenuwo yí edahɛn nu le xomu koɖo ayexadohwɛnamɛnu wowo tɔ nu yí bubu degbele wo nu o, sugbɔ glo hlɛnhlɛn. Evwintɔ lɔ yí nyi mɔ, atɛnŋ adahɛn exlɔwawa ci yí le wowo koɖo Mawu gblamɛ. Àlɔn do ji mɔ, mamaɖeɖenuwo danahɛn nu le mɛ ciwo yí kpɔɛni nu nyao. Le nɔnɔmɛ sugbɔtɔ mɛɔ, ena amɛwo senɔ vevi sugbɔ. Wosenɔ vevi na nɔ hwenu jinjinɖe yí hweɖewonuɔ, devɔnɔ gbeɖe o.

Vɔ mìɖo anya mɔ, Yehowa glɔnnɔ ta nɔ mì nɔ mìŋgbeje Satana fɛnca cɛ mɛ o. Gbɔxwe Yehowa aglɔn ta nɔ mìɔ, ele mɔ mìasenɔ tonu ni truɖuɖu; eyi Izraɛli ŋsu lɔwo dewa o. (Hun. 19:5) Mìɖo ado jeshi mɔ mamaɖeɖenuwo dejɔnɔ ji nɔ Mawu ɖeeɖe o. Nyi yí taɖo mìnu ahan ɔ?

GBI SHIGBE LÉ YEHOWA GBI NƐ

Bu nyɔ cɛ kpɔ: Ese ciwo Mawu na Izraɛliviwo to akpo nɔ ese ciwo yí le jukɔn kpɛtɛwo shi hwenɔnu. Ese lɔwo le shigbe egli ci yí so gblamɛ nɔ Izraɛliviwo koɖo jukɔn kpɛtɛwo hannɛ. Ese lɔwo kplanɔ Izraɛliviwo mɔ, woŋgbewa enudakpu ɖe o. (2 Ese. 4:​6-8) Ese cɛwo na nyɔnɔnwi vevi cɛ mɛ kɔ gbajɛ mɔ: Yehowa gbe gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenuwo wawa.

Ci Yehowa yɔkɔ enudakpu ciwo jukɔn ciwo yí trɔdo Izraɛliviwo wanɔɔ, énu mɔ: “Mídeɖo awa nu shigbe lé Kanna nyigbanjitɔwo wɛni do le fini ŋkplɔ mí yikɔ hannɛ o. . . . Wowo nyigban lɔ xo ɖyi yí nadɔn to nɔ wo do wowo nuvɔnwo ŋci.” Izraɛli Mawu kɔkɔɛ lɔ kpɔɛ mɔ Kannatɔwo gbenɔnɔ nyɔŋ keke yí ba nyigban ci ji wole. Eyi dɔ emɔ nyigban lɔ xo ɖyi.​—1 Ese. 18:​3, 25, nwt.

Ci Yehowa dɔn to nɔ Kannatɔwo can ɔ, mɛbuwo kpɔtɔ nɔkɔ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose gbe. Le xwe 1 500 goduɔ, Pɔlu dre jukɔn ciwo mɛ Kristotɔwo le hwenɔnu mɔ “wo sɔ ŋkpɛn kuku wowotɔ sɔ bu.” Le nyɔnɔnwi mɛɔ, “le wowo gbe mɛ ɔ, enu vwin wo wanɔ, yi wo wanɔ enumakpe hamɛhamɛ, yi wo dro a wɛ ni sugbɔ sugbɔ.” (Efe. 4:​17-19) Egbɛ can ɔ, amɛ sugbɔ wanɔ gbɔdɔndɔnnu nyɔŋwo yí ŋkpɛn dewanɔ wo o. Mawu sɛntɔ adodwiwo ɖo aje agbla lé woasun ji do, nɔ woŋgbekpɔnɔ xexe cɛ mɛ gbɔdɔndɔn masɔkoɖose nuwanawo o.

Mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ nyi bubu mado Mawu nu. Éwa agbetɔwo do yi nɔnɔmɛ nu. Lé ewa mì doɔ, mìatɛnŋ anya enunywi koɖo enuvwin. Ci Mawu do sewo kudo gbɔdɔndɔn nuɔ, edasɛ yi nunya. Éɖui mɔ gbɔdɔndɔn anyi enu ci yí ado jijɔ nɔ mɛ ciwo yí lé alɔ. (Gɔnm. 1:​26-28; Elo. 5:​18, 19) Vɔ lé mìanu so mɛ ciwo yí wanɔ video alo foto ciwo yí danasɛ mamaɖeɖenuwo nuɔ? Wogban ese ciwo Mawu do kudo agbenywinɔnɔ nu haan. Ɛɛ, mɛ ciwo yí wanɔ mamaɖeɖenuwo dedokɔ bubu Yehowa nu ɖeeɖe o. Mawu aɖo kojo nɔ mɛ ciwo yí gbe mɔ yewodaɖo to yi keŋ yí wanɔ mamaɖeɖenuwo alo yí dranɔ wo.​—Rɔm. 1:​24-27.

Vɔ mɛ ciwo ɖui yí hlɛnnɔ mamaɖeɖenuwo alo kpɔnɔ wo ɖe? Wowo domɛtɔ ɖewo atɛnŋ abu mɔ, yɛdedanahɛn nu le amɛ nu o. Nɔ enyi ahan can ɔ, wokpekɔdo mɛ ciwo yí dedonɔ bubu Yehowa sewo nu o. Taŋfuin wodekpɔɛ ahan hwecinu wotɔ mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ o. Ele ahan gan Bibla na yi mɛ kɔ gbajɛ mɔ mɛ ciwo yí sɛnkɔ Mawu adodwi lɔ ɖo agbe mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ. Édo ŋsɛn mì mɔ: “Oo míwo ciwo yí lɔn Yehowa, mígbe nuvwin.”​—Eha. 97:​10, nwt.

Nɔ mɛɖewo deji mɔ yewoakpɔ mamaɖeɖenuwo can ɔ, danɔ fafɛɖe nɔ wo hweshiahwenu o. Mìnyi nuvɔnmɛwo yí mìɖo aje abla gbɔxwe aɖu gbɔdɔndɔn dro vwinwo ji. Nuvɔnmɛwo ci mìnyi gbewɛ mɔ, mìwo ji tɛnŋ ble mì mɔ mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ dedɔn o. (Ʒer. 17:9) Vɔ amɛ sugbɔ ciwo yí vatrɔ Kristotɔwo tɛnŋ ɖu ji yí gbe mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ. Ecɛ nyanya akpedo eo nu nakando ji mɔ eo can atɛnŋ asun ji agbe mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ. Do jeshi lé Mawu Nyɔ lɔ atɛnŋ akpedo eo nu nɔ ŋgbeje fɛnca cɛ mɛ o.

ŊGBEBUNƆ TAMƐ KPƆ SO GBƆDƆNDƆN DRO VWINWO NU O

Shigbe lé mìkpɔɛ vayi nɛɔ, Izraɛlivi sugbɔtɔ na edro vwinwo kplɔ wo do afɔku gangan mɛ. Ahanke atɛnŋ ajɔ do mìwo can ji gbɛ nɛ. Yesu nɔviɛ Ʒaki dre afɔku lɔ mɛ. Émɔ: “Amɛ ɖeka ɖeka . . . droamu vwin yiŋtɔ tɔwo dwinni keŋ yí sɔ xunɔ fɛnca mɛ. Gacimɛ yí droamu vwin lɔ fɔnfu ɔ, é jinɔ agɔjeje.” (Ʒaki 1:​14, 15) Nɔ droamu vwin shin le mɛɖe mɛ keke ɖo fiɖeɔ, agbɔnnu gbɔxwe aɖu nuvɔnwawa ji. Eyi taɖo, mìaje agbla aɖenɔ gbɔdɔndɔn dro vwin ɖekpokpui ti le susumɛ yí mìdabunɔ tamɛ kpɔ so nu o.

Nɔ èkpɔ mɔ yekpɔtɔ bunɔ tamɛ kpɔ so gbɔdɔndɔnnuwo nuɔ, wa dɔ so nu le afɔdumɛ. Yesu nu mɔ: “Nɔ́ alɔ̀ alo afɔ aotɔ a va nyi afɔklɛnnu nɔ eo ɔ, swi yí a sɔɛ dɔ ɖaɖa azɔge le eoɖeki gbɔ . . . Nɔ́ ŋkuvi aotɔ a va nyi afɔklɛnnu nɔ eo ɔ, ɖi tí yí a sɔɛ dɔ ɖaɖa azɔge le eoɖeki gbɔ.” (Mt. 18:​8, 9) Yesu denukɔ mɔ mìwo le so afɔ koɖo alɔ alo aɖe mìwo ŋkuvi ŋtɔŋtɔ ti o. Ézan kpɔwɛ cɛ keŋ sɔ kpekɔdo mì nu nɔ mìakpɔ lé eʒan do mɔ, mìaɖui yí aɖe enu ci yí ana mìaklɛn nu si blaŋ. Lé mìatɛnŋ awa do aɖaŋɖoɖo cɛ ji le mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ kpaxwe doɔ?

Nɔ ao ŋkuvi je mamaɖeɖenu ɖe jiɔ, ŋgbenu mɔ ‘natɛnŋ aɖu nyɛɖeki ji’ o. Ðe kɔ do akpa blaŋ. Ci televiʒiɔn lɔ le afɔdumɛ. Ci ɔdinatɛɛ alo telefonu lɔ zeɖeka. Sɔ ao susuwo ɖo nunywi bu ji. Ecɛ wawa akpedo eo nu nakpɔ ŋsɛn do ao susuwo ji yí edro vwinwo dakpɔ ŋsɛn do eo ji o.

NYI YÍ MÌAWA NƆ MAMAÐEÐENU CIWO YÍ MÌKPƆ VAYI TRƆNƆVA SUSUMƐ NƆ MÌƆ?

Nyi àwa nɔ ètɛnŋ mi mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ, vɔ yí ciwo èkpɔ vayi vanɔ susumɛ nɔ eo hweɖewonuɔ? Mamaɖeɖe fotowo alo yi susuwo cinɔ tamɛ nɔ amɛ na nɔ hwenu jinjinɖe. Ŋɖe atɛnŋ ana woaɖo ŋwi wo hweɖekpokpuinu. Yí nɔ ejɔ ahan ɔ, atɛnŋ ana nawa enuxoɖyixoɖyi ɖe shigbe amɛɖekigbɔdɔndɔn nɛ. Eyi taɖo nya mɔ susu ŋnɔwo avakɔ yí adra do keŋ aɖu wo ji.

Do ŋsɛn ao gbetasɔsɔ mɔ ye susuwo koɖo ye nuwanawo le wa ɖeka koɖo Yehowa dro. Wa nu shigbe apostolo Pɔlu ci yí ‘xonɔ yi lankpu lɔ keŋ sɔ wanɔ yi hwashi’ nɛ. (1 Kor. 9:27) Ŋgbesɔ eoɖeki wa hwashi nɔ edro vwinwo o. “Trɔ [eoɖeki], nɔ tamɛ bubu [ao] tɔ a trɔ yoyu nɔ [na] sɔ jeshi enu ci yí nyi Mawu nudrodro. Enu ci yí nyi enu nywi, enu ci yí jeŋmɛ nɔ amɛ koɖo enu ci yí sɔgbe, wowo yí nyi Mawu nudrodro.” (Rɔm. 12:2) Ðo ŋwi mɔ nɔ èwanɔ do ao seselelanmɛ vwinwo jiɔ, dakpɔnɔ jijɔ o, vɔ nɔ ao susu koɖo nuwanawo sɔnɔ koɖo Mawu droɔ, àkpɔnɔ jijɔ.

Nɔ èwanɔ do ao seselelanmɛ vwinwo jiɔ, dakpɔnɔ jijɔ o, vɔ nɔ ao susu koɖo nuwanawo sɔnɔ koɖo Mawu droɔ, àkpɔnɔ jijɔ

Je agbla alé kpukpui ɖewo do tamɛ. Yí nɔ susu vwinwo va tamɛ nɔ eoɔ, te kpɔ aɖo ŋwi kpukpui ŋtɔ́wo. Ehajiji Wema 119:37; Ezai 52:11; Matie 5:28; Efezitɔwo 5:3; Kolosetɔwo 3:5; 1 Tɛsalonikitɔwo 4:​4-8 koɖo ebuwo akpedo eo nu nakpɔnɔ mamaɖeɖenuwo shigbe lé Yehowa kpɔnɔ wo do nɛ yí agbemɔŋje lé eji mɔ eo le wa nu do mɛ.

Nyi ele mɔ àwa nɔ detɛnŋ mi gbɔdɔndɔn masɔkoɖosenuwo kpɔkpɔ alo wo bubu kpɔ le susumɛɔ? To Yesu, mìwo kpɔwɛ gangantɔ lɔ fɔwo ji pɛpɛpɛ. (1 Piɛ 2:21) Ci Yesu wa ʒinʒindoshimɛ ɖegbɔɔ, Satana ti kpɔ zenɛniɖe. Nyi yí Yesu waɔ? Éɖu tetekpɔ lɔwo ji ɖekaɖeka. Yesu zan kpukpui hamɛhamɛ yí sɔ ɖu Satana tetekpɔ lɔwo pleŋ ji. Énu mɔ: “Satana, teyì azɔge le Ŋ gbɔ!” Eyi Satana so le gbɔ. Shigbe lé Yesu dena ta le Legba tetekpɔ lɔwo pleŋ mɛ nɛɔ, eɔ can ŋgbenata gbeɖe o. (Mt. 4:​1-11) Satana koɖo yi xexe lɔ akpɔtɔ ajikɔ mɔ yewoasɔ gbɔdɔndɔnnu vwinwo xɔ ao susumɛ, vɔ ŋgbena ta le ahwa lɔ mɛ o. Àtɛnŋ aɖu ahwa cɛ ji yí ami mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ. Àtɛnŋ aɖu ao ketɔnɔ lɔ ji to Yehowa kpekpedonu mɛ.

DO GBE ÐAÐA NƆ YEHOWA YÍ AÐO TO YI

Yi ji adonɔ gbe ɖaɖa nɔ Yehowa keŋ abiɔnɔ yi kpekpedonu. Pɔlu nu mɔ: “Mí dasɛ enu ciwo pleŋ yí ʒan mí nɔ Mawu toto kwifanwo, kukuɖeɖewo koɖo akpedodowo mɛ. Eyi, fafa Mawutɔ, ci mɛ agbetɔ da tɛnŋ mɔŋje o, a lé míwo jiwo koɖo míwo susuwo dote, le Yesu Kristo mɛ.” (Fili. 4:​6, 7) Mawu ana susumɛ afa nɔ eo keŋ asɔ kpedo eo nu nɔ nagbe nuvɔnwawa. Nɔ ète gogo Yehowaɔ, Yehowa can “a gogo [eo].”​—Ʒaki 4:8.

Nɔ mìkpɔtɔ na ekacaca sɛnŋ le mìwo koɖo xexegbɛ Cɛkpatɔgan lɔ gblamɛɔ, mìaglɔn ta nɔ mìwoɖekiwo yí Satana fɛncawo dalé mì o. Yesu nu mɔ: “Xexe lɔ fyɔvi [Satana] gbɔgbɔ. Dé ɖo enuɖe le Ŋ mɛ o.” (Ʒan 14:30) Lé Yesu wɛ yí kando ji ahan ɔ? Gbeɖekaɔ, éɖe mɛ mɔ: “Amɛ ci yí dɔ ŋ ɖaɖa le koɖo Ŋ. Dé tashi Enyɛ ɖekɛ ɖɛ o. Ðo ɔ, Ŋ wanɔ enu ci yí jɔnɔ ji ni tɛgbɛɛ.” (Ʒan 8:29) Nɔ èwanɔ enu ciwo yí jɔnɔ ji nɔ Yehowaɔ, àtɛnŋ akando ji mɔ datashi ye can ɖɛ gbeɖe o. Nɔ ègbe Satana fɛnca ci yí nyi mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔɔ, datɛnŋ alé eo gbeɖe o.