OVA Isilayeli ankho vehungi kokuyauka Ondongi Solondau opo vanyingile Motyilongo Valaelwe. Mahi apamoneka ovaenda! Ovaenda ovo, ankho ovahikuena vehe va Isilayeli veya okukonga ovakuendye opo vende kotyipito. Ankho tyimoneka ngatyina omphitilo ongwa. Ovakuendye ova Isilayeli ankho vapondola okulinga omapanga omape, nokunyana, nokulia okulia kupepa nawa. Ovahikuena ovo, ankho velikalela unene nova Isilayeli. Ankho vena oviso novituwa vihelikuatele novitumino vya Siovaa. Namphila ovakuendye ova Isilayeli ankho vetyii nawa, mahi vamwe hamwe vasokele okuti: ‘Onthue tuenda vala! Kamatulingi-ale ovipuka valinga.’

 Oityi tyatundililako? Ombimbiliya itupopila okuti: “Ovanthu avahimbika okulala novahikuena vo Moabe.” Ovahikuena ankho vahanda vala ova Isilayeli vafende ovikahuku. Iya otyo umwe ova Isilayeli valingile! Otyo, otyo ‘Siovaa anumanene unene nova Isilayeli.’ — Núm. 25:1-3.

Ova Isilayeli valiatelele kovitumino vya Huku mononkhalelo onombali: (1) Vafendele ovilolo, (2) valingile ovinepo viasila. Iya ovanthu ovanyingi-nyingi avankhi mokonda yokuhetavelele. (Êx. 20:4, 5, 14; Deut. 13:6-9) Otyipuka tyiihama vali omokonda vankhile etyi ankho vehungi Motyilongo Valaelwe. Inkha ovakuendye ovo vetavelele ovitumino vya Huku, ñgeno vayaukile Ondongi Solondau avanyingila Motyilongo Valaelwe. — Núm. 25:5, 9.

Mokonda yotyo apositolu Paulu wahoneka okuti: “Ovipuka ovio vievemonekelele opo vikale ongeleka yetu iya viahonekwa pala okutulondola, onthue vokukahi konthyulilo youye uno wovivi.” (1 Kol. 10:7-11) Tuna onthumbi yokuti Satanasi wahambukilwe unene etyi amona okuti ovanyingi pova Isilayeli ankho kavapondola vali okunyingila Motyilongo Valaelwe. Otyiwa nonthue tutavele elondolo lya apositolu Paulu, mokonda Satanasi uhanda okututyika opo tuhanyingile mouye omupe.

No hono Satanasi uhanda okunyona ovaumbili va Siovaa. Iya opo etyilinge, undapesa omaliva aundapesile-ale opo anyone ovanthu ovanyingi. Ngetyi tuamonale, Satanasi waundapesile ovinepo viasila opo anyone ova Isilayeli. No hono ovinepo viasila eliva limwe lipaka ovanthu motyiponga. Iya otyipuka tyimwe Satanasi aundapesa opo etunyone, omalutalatu no novidiu mbulekesa ovanthu vemuhoyo ine valinga otyinepo tyopoula.

Hono, omunthu upondola okutala omalutalatu no novidiu mbulekesa ovanthu vemuhoyo ine valinga otyinepo tyopoula, mahi otyo vakuavo vehetyii. Kohale, ovanthu vokuhanda okutala ovipuka viasila, ankho vena okuviovola. Mongeleka, ankho vena okuenda konomphangu mbutyilekesa ine monondyuo mbokulandesa omikanda vyo vakulu. Ovanyingi ankho kavaende monondyuo ombo mokonda ankho vena owoma wokuti vakuavo mavevemono. Mahi pahe, omunthu wokuna o internete upondola okutala ovipuka viasila tyina eli kovilinga na tyina eli metuku-tuku. Iya movilongo ovinyingi, omunthu upondola okutala ovipuka viasila mondyuo yae muene.

Tyihe-otyo vala, tyapepuka okutala omalutalatu no novidiu mbulekesa ovanthu vemuhoyo ine valinga otyinepo tyopoula mokonda yono telefone. Ovanthu vapondola okutala ovipuka viasila mono telefone mbavo tyina vaenda-enda momatapalo, na tyina veli metuku-tuku ine momboyo.

Tyapepuka unene okutala ovipuka viasila atutyiholeka ku vakuetu. Iya mokonda yotyo, ovipuka viasila vihole okunyona vali ovanthu tyipona kohale. Ovanthu vokutala ovipuka ovio, vanyona ovinepo viavo, vetupu onthilo navo muene iya omutima wavo uvekoyesa. Haunene, vapaka oupanga wavo na Huku motyiponga. Upondola okukala nonthumbi yokuti okutala ovipuka viasila otyiponga! Ovikando ovinyingi, otyituwa otyo tyietela ovanthu oluihamo. Namphila oluihamo olo lupondola okutepuluka, mahi no ngotyo tupondola okukala novitateka mokueenda kuomanima omanyingi.

Tuna okuhinangela okuti Siovaa utuyakulila keliva olio lya Satanasi. Inkha tuhanda Siovaa etuyakulile, tuesukisa ‘okumutavela.’ Mahi ova Isilayeli hatyoko valingile. (Êx. 19:5) Tuesukisa okuimbuka okuti Siovaa uyele omalutalatu no novidiu mbulekesa ovanthu vemuhoyo ine valinga otyinepo tyopoula. Omokonda yatyi tupopila ngotyo?

Hinangela okuti Ovitumino Siovaa aavelele ova Isilayeli ankho vielikalela no viomalongo omakuavo. Ovitumino ovio ankho vikahi ngotyimato tyiveyakulila kovituwa ovivi viovanthu vovilongo ovikuavo. (Deut. 4:6-8) Tupu ovitumino ovio ankho viyandyulula otyipuka tyakolela unene: Siovaa uyele ovinepo viasila.

 Etyi Siovaa apopia ovipuka ovivi ovanthu vovilongo ovikuavo ankho valinga, konyima apopila ova Isilayeli okuti: “Muhalingei ovipuka ovanthu valinga motyilongo tyo Kanaa, otyilongo ndyikahi nokumutuala. . . . Otyilongo tyasila iya ame mandyiketyikoyesa mokonda yononkhali mbatyo.” Ku Siovaa, otyilongo tyo Kanaa ankho tyasila unene mokonda yovipuka ovivi ovanthu vakalamo ankho valinga. — Lev. 18:3, 25.

Namphila Siovaa ahanyeneko ova Kanaa mahi ovanthu ovakuavo vatuaileko okulinga ovinepo viasila. Etyi palamba omanima alamba po 1.500 Paulu apopi okuti Ovakilisitau ankho vakala pokati kovanthu ‘vehena onondunge.’ Ovanthu ovo ankho “velipaka movituwa vikundisa opo valinge nelungavi ovipuka aviho viasila.” (Efe. 4:17-19) Hono ovanthu ovanyingi vatyinda omuenyo wasila iya velimphanda. Mahi ovaumbili va Siovaa valinga atyiho opo velityilike okutala ovipuka ovivi ovanthu ovo valinga.

Vana valinga omalutalatu no novidiu mbulekesa ovanthu vemuhoyo ine valinga otyinepo tyopoula vetupu onthilo na Huku. Huku watunga ovanthu motyifuika tyae. Iya wetuavela ounongo wokupunga etyi tyaviuka netyi tyapenga. Huku omunongo etyi aava ovitumino vipopia konthele yotyinepo tyopoula. Wapopia okuti otyinepo tyopoula tyilingwa vala novalinepi. (Gên. 1:26-28; Pro. 5:18, 19) Iya vana vokulinga nokuyandyanesa omalutalatu no novidiu mbulekesa ovanthu vemuhoyo ine valinga otyinepo tyopoula? Ovanthu ovo vatomba ovitumino vya Huku. Ovanthu vokuyandyanesa ovipuka viasila, vetupu onthilo na Siovaa. Huku makakoyesa vana vatomba ovitumino viae mokulinga nokuyandyanesa omalutalatu no novidiu mbulekesa ovanthu vemuhoyo ine valinga otyinepo tyopoula. — Loma 1:24-27.

Iya vana vatala tyawina ovipuka viasila? Vamwe vasoka okuti tyitupu etyi tyilinga, ovitalukiso vala. Mahi mokulinga ngotyo, vekahi nokulekesa okuti vahula ku vana vatomba ovitumino vya Huku. Hamwe hatyoko vahanda okulinga tyina vatokola okutala ovipuka viasila. Mahi Ombimbiliya ilekesa nawa okuti, ovaumbili va Siovaa vena okuyala omalutalatu no novidiu mbulekesa ovanthu vemuhoyo ine valinga otyinepo tyopoula.  Ombimbiliya ilondola okuti: “Onwe vokuhole Siovaa, yalei ovivi.” — Sal. 97:10.

Vamwe vahanda umwe okulityilika okutala ovipuka viasila, mahi pamwe tyivepuiya unene. Omokonda yatyi? Omokonda onthue tuvakuankhali, iya tukahi nokulwa nomahando omavi. Tupu omutima wetu upondola okutuhongiliya okusoka okuti katyapengele okutala ovipuka viasila. (Jer. 17:9) Mahi ovanyingi vakala ovaumbili va Siovaa, vafinda otyitateka otyo. Okunoñgonoka otyipuka otyo tyipondola okukukalesa nonthumbi yokuti no ove motyivili okulityilika okutala ovipuka viasila. Tala oñgeni Ondaka ya Huku ipondola okukukuatesako okuhatokela meliva olio lya Satanasi.

Ngetyi tyapopiwa konthyimbi, ova Isilayeli ovanyingi valingile onkhali mokonda vayekele omahando omavi eliyawise. Otyo tyipondola okumoneka nonthue hono. Ondenge ya Sesusi utiwa o Tiaku wapopile omokonda yatyi otyo tyimonekela etyi ati: “Kese munthu ulolwa mokukengelelwa nehando liae muene. . . Iya tyina ehando liamakala enene unene, alihindila omunthu okulinga onkhali.” (Tia. 1:14, 15) Inkha omahando omavi eliyawisa unene momutima womunthu, opo ha malingi onkhali. Ngotyo, tuna okulinga ononkhono mbokuyekapo okusoka kovipuka viasila.

Inkha wiimbuka okuti ukahi nokusoka unene kovipuka viasila, ovola okulipola omalusoke oo liwa-liwa. Sesusi wati: “Inkha okuvoko ku ove ine omphai yove ikupundikisa, liteta-yo oiyumbu kokule no ove. . . . Tupu, inkha eiho liove likupundukisa, liyoola-mo oliyumbu kokule no ove.” (Mat. 18:8, 9) Sesusi ankho kekahi nokupopia okuti tuna okuliteta olutu luetu. Waundapesa vala onthengele-popia oyo opo alekese okuti tuesukisa okuimbuka ovipuka vitukalesa nomalusoke omavi, konyima atulingi omapiluluko tuesukisa. Oñgeni tupondola okuendela monondonga ombo konthele yokutala ovipuka viasila?

Inkha ovipuka viasila vikumonekela, uhasoke okuti: ‘Ame himatale-ale ovipuka ovio.’ Tala onthele onkhuavo liwa-liwa. Nyima otelevisau liwa-liwa. Nyima o komputadole ine otelefone liwa-liwa. Hinangela etyi tyakolela vali. Okulinga  ngotyo, matyikukuatesako okuyunga omahando omavi opo eheliyawise.

Oityi upondola okulinga inkha wayekapo okutala omalutalatu no novidiu mbulekesa ovanthu vemuhoyo ine valinga otyinepo tyopoula, mahi no ngotyo utualako okuvihinangela? Tyesukisa omuvo omunyingi opo omunthu ayekepo okusoka kovipuka viapenga amuene kohale. Upondola okuhinangela ovipuka ovio momuvo ankho ahakevelela. Inkha otyo tyimoneka no ove, hamwe upondola okukala nehando liokulinga ovipuka viasila, ngetyi okuliseketa kononguvo. Noñgonoka okuti mohinangela ovipuka ovio momuvo ankho uhakevelela, iya kala tyafuapo opo ulwise omalusoke oo.

Tokola okusoka nokulinga ngetyi Huku ahanda. Linga ngetyi tyalingile apositolu Paulu ankho ‘uveta olutu lwae eluhongolela ngomupika.’ (1 Kol. 9:27) Anya okukala omupika womahando omavi. ‘Pilulula omalusoke ove aakala omape opo unoñgonoke ehando ewa lya Huku, liafuapo, nokuapandwa.’ (Loma 12:2) Hinangela okuti okusoka nokulinga ovipuka monkhalelo yelikuata nehando lya Huku matyikuhambukiswa vali tyipona okutavela omahando omavi.

Paka momutwe ono testu mbumwe mbo Mbimbiliya. Iya tyina omalusoke omavi ameya momutwe wove, linga ononkhono mbokuhinangela ono testu ngo ombu: Salmo 119:37; Isaías 52:11; Mateusi 5:28; Ova Efesu 5:3; Ova Kolosu 3:5; 1 Ova Tesalonika 4:4-8. Ono testu ombo mbupondola okukukuatesako okukala nolusoke lwa Siovaa konthele yovipuka viasila, oimbuka etyi ahanda ulinge.

Oityi molingi inkha pamwe ukala nehando liokutala ine okusoka kovipuka viasila? Hetekela nawa ongeleka ya Sesusi. (1 Pet. 2:21) Konyima yetyi ambatisalwa Satanasi watuaileko okumulola. Mahi oityi Sesusi alingile? Watuaileko okuanya. Sesusi waanyene Satanasi mokuundapesa ovihonekwa. Emupopila okuti: “Pita Satanasi!” Satanasi aende nkholo. Sesusi kayekelepo okulwa Neliapu, iya no ove otyo una okulinga. (Mat. 4:1-11) Satanasi nouye wae mavatualako okuovola okupaka momutwe wove omalusoke asila. Mahi wahayeke-ko, tualako okulwa! Ove motyivili okuanya eliva lya Satanasi, ohatale ovipuka viasila. Nekuateso lya Siovaa ove upondola okufinda ondyale yove.

Tualako okulikuambela ku Siovaa okuita opo ekukuateseko. Apositolu Paulu wapopia okuti: ‘Noñgonokesei Huku etyi muiita iya ombembwa ya Huku, ipona enoñgonoko aliho maiyungu omitima vienyi nomalusoke enyi menyina lya Kilisitu Sesusi.’ (Fili. 4:6, 7) Huku mekuavela ombembwa yae opo ikukuateseko okuanya okulinga ovipuka ovivi. Inkha ufuena ku Siovaa, ‘nae mafuene ku ove.’ — Tia. 4:8.

Opo tuhatokele momaliva a Satanasi tuesukisa okutualako noupanga wapama na Siovaa, Ohamba youye auho. Sesusi wati: “Omutumini wouye uno [Satanasi] ukahi nokuya, mahi utupu epondolo liokundinga na tyike.” (Suau 14:30) Omokonda yatyi Sesusi ankho enela onthumbi oyo? Wahangununa okuti: “Una wanthuma ukahi na ame; kandyekele vala ngotyo andyike, mokonda ame apeho ndyilinga ovipuka vimuhambukiswa.” (Suau 8:29) Inkha no ove ulinga ononkhono mbokuhambukiswa Siovaa, upondola okukala nonthumbi yokuti nalumwe mekuyekepo. Inkha ulityilika okutala ovipuka viasila, Satanasi kametyivili okukuyondya neliva olio.