Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Omulingo Tusobora Kweriinda Gumu Ha Mitego ya Sitaani

Omulingo Tusobora Kweriinda Gumu Ha Mitego ya Sitaani

ABAISALERI obu bakaba nibetekaniza kwambuka Ekyambu kya Yorudani kugenda omu nsi Ruhanga akaba abaraganiize, haroho abantu abamu abaizire kubabungira. Abagenyi banu, bakaba bakazi kuruga omu ihanga lindi kandi bakaraaliza abasaija Abaisaleri kwija ha bugenyi. Kinu nikisobora kuba kyazookere nk’omugisa ogw’amaani kandi ogw’embaganiza hali Abaisaleri. Nikisobora kuba kyabasemiize muno kutunga abanywani abahyaka, kuzina, hamu n’okulya eby’okulya ebirungi. Emigenzo hamu n’engeso ez’abakazi banu zaali nizahukana n’ez’Abaisaleri. Abaisaleri abamu nibasobora kuba batekeriize ngu: ‘Tibarukwija kutusiisa. Nitwija kwegendereza.’

Kiki eky’abaireho? Ebyahandiikirwe nibitugambira ngu: ‘Abantu bakatandika kusiihana n’abahara ba Moabu.’ Amananu gali ngu, abakazi banu baali nibagonza abasaija Abaisaleri baramye baruhanga baabo ab’ebisuba. Eki nikyo abasaija banu bakozere! Kandi kinu kikaletera ‘ekiniga kya Yahwe kwakira Isaleri.’​—Kubar. 25:1-3.

Abaisaleri banu bakacwa Ebiragiro bya Ruhanga omu miringo ebiri: Bakainamira ebisisani, kandi basiihana. Enkumi n’enkumi z’Abaisaleri bakafa habw’okujemeera Yahwe. (Kurug. 20:4, 5, 14; Bir. 13:6-9) Habwaki ekibakozere kyali ky’enaku muno? Habwokuba abasaija banu kakuba bataracwire Ebiragiro bya Ruhanga, bakubaire batahire omu Nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe omu bwire buke.​—Kubar. 25:5, 9.

Omukwenda Paulo obwakaba nabazaaho ebyali bibaireho akagamba ati: “Kandi binu bikabaho abo okuba ekyokurorraho; baitu bikahandikwa obwokutuhabura itwe abaizirwe empero zensi.” (1 Kol. 10:7-11) Hataroho kugurukyagurukya, Sitaani akasemererwa habw’Abaisaleri kukora ekibi eky’amaani hali Yahwe kandi kinu kyabalemesa kutaaha omu Nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe. Tusemeriire kwegera ha nsobi ei bakozere, habwokuba nitumanya ngu Sitaani naija kusemererwa muno kakuba atulemesa kutaaha omu nsi empyaka!

OMUTEGO OGW’AKABI MUNO

Sitaani nahiiga Abakristaayo, obu n’akozesa emitego eyarukumanya ngu ekwata abantu abarukukira obwingi. Nk’oku turozerege ha kubanza, Sitaani akakozesa obusiihani hali Abaisaleri. Omu kasumi kanu, obusiihani gukyali mutego ogw’amaani kandi ogw’akabi muno. Omulingo ogumu ogusobora kutuletera kugwa omu busiihani nugwo ogw’okurora ebisisani eby’orwanju.

Kasumi kanu, omuntu n’asobora kurora ebisisani eby’orwanju abandi batakimanyire. Emyaka nyingi ey’enyuma, omuntu obuyagonzaaga kurora ebisisani eby’orwanju, kyamwetagisaaga kubanza kugenda nambere barorra filimu ezo rundi kugura ebitabu ebirumu ebisisani eby’orwanju. Abantu abaingi nibasobora kuba batiinaga kugenda omu biikaro nk’ebi habw’okutiina kuswara. Baitu kasumi kanu, omuntu n’asobora kukozesa intaneeti ha mulimo, rundi omu motoka kurora ebisisani eby’orwanju. Kandi omu nsi ezimu, omusaija rundi omukazi n’asobora kurora ebisisani eby’orwanju kitamwetagisize kubanza kuruga muka ye.

Tikiri eki kyonka. Amasimu rundi tabuleeti, biretiire abantu kwanguhirwa kurora ebisisani eby’orwanju. Kandi kinu nibasobora kukikora obubarukuba nibarubata omu muhanda rundi bali omu baasi.

Nk’oku kasumi kanu kyanguhire omuntu kurora ebisisani eby’orwanju omu nsita, kinu kiretiire abantu baingi kusiisikara muno n’okukira omu busumi obwakara. Baingi abarora ebisisani eby’orwanju basiisa obuswere bwabo, ekitiinisa kyabo, hamu n’omuntu wabo ow’omunda. Kandi ekibi muno, enkoragana yabo na Ruhanga n’esobora kuhweraho kimu. Okimanye ngu, kurora ebisisani eby’orwanju ky’akabi muno ha bwomeezi bw’ogu arukubirora. Emirundi erukukira obwingi, kurora ebisisani eby’orwanju kiretera omuntu kuhutaara omu bitekerezo. Kandi ebihooya eby’orukuba otungire nibisobora kukira mpora mpora bikakulekera enkoojo etarukwija kuhwaho.

Twikale tukimanyire ngu Yahwe n’atulinda nukwo tutagwa omu mutego gunu ogwa Sitaani. Baitu obuturaaba tuli b’okutunga obulinzi bwa Yahwe, titusemeriire kuba nk’abasaija Abaisaleri abalemerwe kumworobera. (Kurug. 19:5) Tusemeriire kukimanya ngu Yahwe anobera kimu ebisisani eby’orwanju. Habwaki nitugamba tuti?

BINOBERE KIMU​—NK’OKU YAHWE ABINOBA

Tekerezaaho kinu: Ebiragiro Ruhanga akaba ahaire ihanga lya Isaleri bikaba nibyahukanira kimu n’eby’amahanga agandi. Ebiragiro eby’akaba abahaire byalengesanizibwaga n’ekisiika ekyabaganizaaga Abaisaleri hali abantu ab’amahanga agandi hamu n’engeso zabo embi. (Bir. 4:6-8) Ebiragiro ebyo bikolekera kimu ngu Yahwe anobera kimu obusiihani.

Yahwe akagambira Abaisaleri ebintu ebibi ebikaba nibikorwa amahanga agabetoroire ati: “Nkengeso ezensi ya Kanani okuziri, nambere ndukubatahya. . . . esisikaire: habwebi ningijunaniza okutahikirra kwayo.” Yahwe nka Ruhanga arukwera akarora engeso ez’abantu Bakanani ziri mbi muno kandi kyamuletera kurora ensi ya Kanani nk’eyesisikaire.​—Lev. 18:3, 25.

Yahwe n’obwaraaba yafubiire abantu Bakanani, abantu abandi bakagumizaamu nibakora obusiihani. Obu haali harabireho emyaka erukuhingura omu 1500, omukwenda Paulo akabazaaho amahanga nambere Abakristaayo baikaraga ati: “Abo bakalekayo okusalirwa.” Baitu “bayehayo bonka hali obusihani, okukora byona ebitasemiire omu kwegomba.” (Bef. 4:17-19) Kasumi kanu, abantu baingi basiihani kandi tibakwatwa ensoni habw’ebikorwa byabo eby’obusiihani. Abaheereza ba Ruhanga abamananu, basemeriire kweriinda kurora ebikorwa byona eby’obusiihani ebikorwa abantu b’ensi.

Ebisisani by’orwanju tibirukuhaisa Ruhanga ekitiinisa. Akahanga abantu omu kisisani kye, kandi y’atuha n’obusobozi obw’okumanya ekihikire n’ekitahikire. Kandi habwokuba Ruhanga w’amagezi akataho ebiragiro ebirukukwata ha kuterana. Obuyataireho okuterana akaba n’agonza abali omu buswere batunge okusemererwa. (Kub. 1:26-28; Nfu. 5:18, 19) Baitu kandi abo abarukukora rundi abarukukurakuraniza ebisisani eby’orwanju baine kigendererwa ki? Tibafaaho nakake endengo za Ruhanga ezirukukwata ha ngeso. Amananu gali ngu, abo abarukukurakuraniza ebisisani eby’orwanju tibarukuhaisa Yahwe ekitiinisa. Ruhanga naija kucwera omusango abo boona abakurakuraniza rundi abaturukya ebintu eby’orwanju.​—Bar. 1:24-27.

Baitu kandi Ruhanga arora ata abo abasoma ebintu eby’orwanju rundi abarora ebisisani eby’orwanju bakigenderiire? Abamu nibasobora kuteekereza ngu biri by’okwesemeza ebitaine kabi. Baitu, baba nibasagika abo abarukucwa endeengo za Yahwe. Kinu nibasobora kuba batarakitekeriizeeho obu batandikire kurora ebisisani eby’orwanju. Baitu Baibuli n’ekyolekera kimu kurungi ngu abantu abarukuramya Yahwe basemeriire kunobera kimu ebisisani eby’orwanju. Baibuli n’etutererra ngu: “Inywe abanyakugonza Mukama munobe obubi.”​—Zab. 97:10.

N’abantu abagonza kuleka kurora ebisisani eby’orwanju nabo kibagumira kubireka. Tituhikiriire, nahabweki nikitwetaagisa kurwanisa okwegomba okubi. Habwokuba tituhikiriire, emitima yaitu n’esobora kutubiiha ngu tikiri kibi kurora ebisisani eby’orwanju. (Yer. 17:9) Baingi abafookere Bakristaayo basoboire kusingura obulemu bunu. Kumanya ekintu kinu nikisobora kukwekambisa kwetantara kurora ebisisani eby’orwanju. Wetegereze omulingo Ekigambo kya Ruhanga kisobora kukukonyera kweriinda omutego gwa Sitaani ogw’okurora ebisisani eby’orwanju.

LEKA KWIKARA NOTEKEREZAAHO EBINTU EBY’OBUSIIHANI

Nk’oku tusangirwe turozere ha kubanza, Abaisaleri baingi bakaikiriza okwegomba okubi kubanaga omu kabi. Ekintu nk’eki nikisobora kubaho kasumi kanu. Yakobo mugenzi wa Yesu akabazaaho akabi kanu ati: “Omuntu wena . . . acundwa okwegombakwe wenka nabihabihibwa. Kandi okwegomba oku obukumara okutwara enda, kuzara okusisa.” (Yak. 1:14, 15) Okwegomba okubi obukukura omu mutima gw’omuntu, asobora kuhika nakora ekibi. Nahabweki, tusemeriire kweihamu ebitekerezo byona eby’obusiihani, kandi tusemeriire kuleka kubitekerezaaho.

Kakuba otunga ebitekerezo ebitasemiire, gira ekiwakoraho omu bwangu. Yesu akagamba ati: “Omukono gwawe rundi okuguru kwawe obukuliba nukukutabaijura, okutemeho, okunage hara. . . . Baitu eriiso lyawe obuliriba nirikutabaijura, olihemu, olinage hara.” (Mat. 18:8, 9) Yesu hanu akaba atarukumanyisa ngu tuhutaaze emibiri yaitu. Baitu akaba nayoleka obukuru bw’okweyihaho omu bwangu ekintu kyona kisobora kutuletera kutabaijuka n’okukora encwamu ezisemeriire. Nitusobora tuta kuta omu nkora obuhabuzi bunu obukirukuhika ha bisisani eby’orwanju?

Kakuba osanga ebisisani eby’orwanju otakigenderiire, otatandika kutekereza ngu, ‘Tibisobora kunsiisa.’ Aho n’aho orole ha rubaju kandi ozimye tivi aho n’aho. Zimya kompyuta, tabuleeti rundi esimu yaawe aho naho. Kandi otandike kutekerezaaho ekintu ekirungi. Kukora eki nikisobora kukukonyera kulema entekereza yaawe omu kiikaro ky’okuleka okwegomba okubi kukakulema.

KIKI EKITUSOBORA KUKORA KAKUBA TWIKARA NITUTEKEREZAAHO EBISISANI EBY’ORWANJU EBITWAROZERE KARA?

N’osobora kuba wayecwireho engeso ey’okurora ebisisani eby’orwanju, baitu kandi hanyuma y’obwire oikara n’obitekerezaaho. Ebisisani eby’orwanju nibisobora kwikara omu bitekerezo by’omuntu kumara akasumi. Kandi nibisobora kukwizira obwire bwona. Kakuba eki kikubaho, n’osobora kugonza kukora ekintu ekitasemiire nk’okuzanisa ebicweka byawe eby’ensoni. Nahabweki ikara okimanyire ngu ebitekerezo nk’ebi nibisobora kwija obwire bwona kandi oikale oyetegekere kubirwanisa.

Cweramu kimu kukora n’okutekerezaho ebintu Yahwe eby’agonza. Ba nk’omukwenda Paulo, ow’akaba ayetegekere ‘kusaaliza omubiri gwe n’okugulema.’ (1 Kol. 9:27) Otaikiriza kuba mwiru ow’okwegomba okubi. ‘Baitu ohindurwe omu magezi gaawe amahyaka nukwo ogumye Ruhanga ebyagonza, ebirungi ebisemiire, n’ebihikiriire.’ (Bar. 12:2) Ijuka ngu: Kutekereza n’okukora ebintu Ruhanga nk’oku agonza nikiija kukuletera okusemererwa kukira kworobera okwegomba okubi.

Kutekereza n’okukora ebintu Ruhanga nk’oku agonza nikiija kukuletera okusemererwa kukira kworobera okwegomba okubi

Lengaho kukwata omu mutwe ebyahandiikirwe ebimu. Kakuba ebitekerezo ebibi bikwizira, wehambirize kubitekerezaaho ebyahandiikirwe ebi. Ebyahandiikirwe nka Zabuli 119:37; Isaya 52:11; Matayo 5:28; Abefeso 5:3; Abakolosai 3:5; hamu na 1 Abasesalonika 4:4-8 nibiija kukukonyera kunoba ebisisani by’orwanju nk’oku Yahwe abinoba n’okukora eby’agonza.

Kiki eky’osemeriire kukora kakuba oyehurra otarukusobora kweriinda kurora rundi kutekerezaaho ebintu eby’obusiihani? Hondera ekyokurorraho kya Yesu. (1 Pet. 2:21) Yesu obuyamazire kubatizibwa, Sitaani akaikara n’amulenga. Kiki Yesu ekiyakozere? Akaikara nayanga. Yesu akakozesa Ebyahandiikirwe kuhakaniza Sitaani. Akagamba ati: “Rugaho, genda Sitaani!” Kandi Sitaani akamurugaho. Nk’oku Yesu ataraikiriize Sitaani kumusingura, naiwe ataikiriza akakusingura. (Mat. 4:1-11) Sitaani n’ensi ye nibaija kwikara nibakutekamu ebitekerezo eby’obusiihani, baitu otabaikiriza kukusingura. N’osobora kusingura engeso ey’okurora ebisisani eby’orwanju. Kandi Yahwe naija kukukonyera kusingura omunyanzigwa wawe ogu.

SABA YAHWE, KANDI OMWOROBERE

Ikara n’osaba Yahwe kukukonyera. Omukwenda Paulo akagamba ati: “Mumanyisege ebimuserra hali Ruhanga. Kandi nobusinge bwa Ruhanga oburukukira okumanya kwona bulirinda emitima yanyu nebitekerezo byanyu omu Kristo Yesu.” (Baf. 4:6, 7) Ruhanga naija kukuha obusinge omu bitekerezo oburakukonyera kweriinda kukora ebintu ebibi. Kakuba oirra haihi Yahwe ‘nauwe alikwirra haihi.’​—Yak. 4:8.

Kakuba twikaza enkoragana yaitu na Yahwe Ruhanga Ow’obusobozi bwona egumire, nikiija kutulinda kutagwa omu mitego ya Sitaani. Yesu akagamba ati: “Omulemi wensi [Sitaani] naija baitu tandoho kigambo.” (Yoh. 14:30) Kinu Yesu akakimanya ata? Akasoborra ati: “Kandi ogu ayantumire ali nanyowe; atansige nyenka; baitu nkora obutosa ebyagonza.” (Yoh. 8:29) Obworaikara nokora Yahwe ebyagonza, okimanye ngu talikulekaho. Weriinde omutego ogw’okurora ebisisani eby’orwanju kandi Sitaani tarukwija kukwata.