Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 27

Yikiri kawoni pi niciro ragedo

Yikiri kawoni pi niciro ragedo

“Dhanu ceke m’uyenyo gibed kud ayi Mungu i Kristu Yesu gibinwang’u ragedo.”​—2 TIM. 3:12.

WER 129 Wabiol ungo ku ciro

I ADUNDO *

1. Pirang’o ukwayu wayikara pi ragedo?

UTHIENO m’i wang’ tho pare, Yesu ma Rwoth mwa uyero nia ng’om bidagu dhanu ceke ma gibing’io nibedo julubne. (Yoh. 17:14) Niai con eca nitundo tin, ju ma gitimo ngo ni Yehova gibemediri ninyayu ragedo i kum Jukristu mandha. (2 Tim. 3:12) Calu m’ajiki mi ng’om maeni udhingo, ukwayu wang’ei nia judegi mwa gibinyayu ragedo i kumwa nisagu.​—Mat. 24:9.

2-3. (a) Wacikara ning’eyo lembang’o iwi lworo? (b) I thiwiwec maeni wabineno lembang’o?

2 Ubekwayu watim ang’o tin eni kara wayikara pi niciro ragedo m’ubino? Wacikara ngo niparu pi kit peko ceke ma jucopo nyayu i kumwa. Tek wabeparu akeca iwi kite ma jucopo sendo kowa, adieng’acwiny man lworo copo mondo lee i iwa. Bende, akpal romo makuwa man wacopo jigo nitimo ni Yehova ma fodi ragedo uwok de ngo. (Rie. 12:25; 17:22) Lworo tie uwic ma tek ma ‘jakwojwa ma Wonabali’ tio ko pi nimakuwa. (1 Pet. 5:8, 9) Dong’ wacopo timo ang’o tin eni kara wayikara pi niciro ragedo?

3 I thiwiwec maeni, wabineno ayi ma wacopo dwoko ko mer m’i kindwa ku Yehova udok tek, man pirang’o kawoni re m’ubekwayu wadwok merne tek. Wabineno bende lembe ma wacopo timo kara wabed ku tegocwiny mandha, man wabing’eyo nia ukwayu watim ang’o ka dhanu udaguwa.

WACOPO TIMANG’O PI NIDWOKO MER MWA KU YEHOVA UDOK TEK?

4. Nimakere ku Juebrania 13:5, 6 lembang’o ma wacikara ning’eyo m’umbe jiji, man ke pirang’o pire tie tek?

4 Ng’ei m’umbe jiji nia Yehova umeri man nia ebikuni ngo nyanok de. (Som Juebrania 13:5, 6.) Gazeti Otkur ma Wiw moko m’ugam uwok con uyero kumae: “Ng’atu m’ung’eyo Mungu cuu gene nisagu zoo i saa mi ragedo.” Eno tie lemandha! Kara wacir ragedo m’umbe nivoc, wacikara nimaru Yehova, nigene kud adundewa ceke, man ning’eyo m’umbe jiji nia emaruwa.​—Mat. 22:36-38; Yak. 5:11.

5. Lembang’o ma bikonyi kara ing’ei nia andha Yehova umeri?

5 Kinde m’ibesomo Biblia kubang’ ceng’, bed ku lembakeca mi coro ceng’ini i vut Yehova. (Yak. 4:8) Saa m’ibesomo Biblia, keth wii i kum kite pa Mungu, calu ve mer, man kisa. Kepim nineno ayi ma lembe m’eyero ku m’etimo unyutho ko nia emeri. (Ai 34:6) Jumoko gicopo yio ngo nia Mungu marugi pilembe i kwo migi ng’atu moko mbe m’ugam umarugi. Ka in de itie ku nen maeno, kubang’ nindo kepim nikiewo lembe ceke ma Yehova ubetimo iri pi ninyutho iri kisa man bero pare. (Zab. 78:38, 39; Rum. 8:32) Kinde m’ibeparu iwi lembe m’utimere i kwo peri man ibenyamu i gin m’ibesomo i Biblia, ibinwang’u nia kara Yehova utimo iri lembe dupa. Kan ibemediri nidwoko foyofoc ni Yehova pi lembe ceke m’etimo iri, mer m’i kindwu kude bidoko tek mandha.​—Zab. 116:1, 2.

6. Nimakere ku Zaburi 94:17-19, nikwayu Yehova kud adundewa ceke tie iwa ku kony ma kani?

6 Rwo areri. Kepar pi nyathin moko ma won uting’o i kore, man ma kume upoto ma ber. Nyathin maeno bedo mbe ku lworo mi koro ni won lembe ma ber ku ma rac m’ekadhu kud i ie cing’ nica. In de icopo bedo ku winjiri ma kumeno ku Yehova kan ibecoro i vute kubang’ ceng’ nikadhu kud i rwo m’uai i adundeni. (Som Zaburi 94:17-19.) Kinde m’ibekwayu Yehova, “konj adundeni woko calu pi” i wang’e man kor ire lembe ceke m’ubenyayu lworo man adieng’a i ii. (Ywa. 2:19) Eno bimio iri kony ma kani? Calu ma Biblia uyero, ibinwang’u “kwiocwiny pa Mungu, ma sagu ng’eyong’ec ceke.” (Flp. 4:6, 7) Kan ibemediri nirwo ku cwinyi ceke, eno biketho ibicoro ceng’ini i vut Yehova.​—Rum. 8:38, 39.

Wanwang’u tegocwiny lee ka watie ku yioyic ma tek i Yehova man wayio nia Ker pare utie andha

Stanley Jones ubino ku yioyic ma tek mandha pilembe egam eng’eyo m’umbe jiji nia Ker pa Mungu utie lek ungo (Nen udukuwec mir 7)

7. Pirang’o ukwayu ing’ei m’umbe jiji nia lembang’ola mi Ker pa Mungu bipong’o andha?

7 Ng’ei m’umbe jiji nia andha mugisa mi Ker pa Mungu bipong’o kakare kakare. (Wel 23:19) Kan itie ku yioyic ma lingo lingo iwi mugisa ma Ker pa Mungu bikelo, Sitani ku dhanu pare gicopo nyayu ndiri i ii yot yot. (Rie. 24:10; Ebr. 2:15) Dong’ icopo teng’o yioyic peri i Ker pa Mungu tin eni nenedi? Bed iting’ saa mi timo sayusac iwi lembe ma tung’ tung’ ma Mungu ung’olo nia Ker pare bikelo, man sai thelembe m’uketho iyio nia gibipong’o andha. Lembe maeno bikonyi nenedi? Kenen lapor p’umego Stanley Jones, m’ugam utimo oro abiro i kol pi yioyic pare. * Lembang’o m’ukonye niciro m’umbe nivoc? Ekoro kumae: “Abino ku yioyic ma tek pilembe ang’eyo lembe iwi Ker pa Mungu, ang’eyo gin ma Kerne bitimo, man abino mbe ku jiji nyanok de iwi lembe maeno. Pieno, ng’atu moko mbe m’utuc nicwala awek Yehova.” Kan iyio m’umbe jiji nia lembe ma Yehova Mungu ung’olo bipong’o andha, ibicoro ceng’ini i vute man lworo biketho ngo iwek nitimo ire.​—Rie. 3:25, 26.

8. Ka wabecidho i coko mwa ma tung’ tung’, eno nyutho ang’o? Kekor.

8 Kud ibed ikeng’ coko. Coko konyowa nicoro ceng’ini i vut Yehova. Kara wang’ei ka nyo wabiciro ragedo mi nindo m’ubino, ukwayu wakenen wan giwa ka nyo wabed wacidho i coko ceke kunoke ngo. (Ebr. 10:24, 25) Pirang’o wabeyero kumeno? Ka tin eni wabecuku weko lembe ma ng’ili ng’ili ucerwa ku cidho i coko, ka dong’ saa ma gavmenti bikwero tic mwa ke? Nyo andha wabibecidho i coko? Tekene wabed wakeng’o ngo coko tin eni, wabimedara asu nicokara kinde ma judhogwa gibikwero nia kud wacidh i coko. Kawoni re m’ukwayu wamar coko mwa lee. Ka wabed wacidho i coko ceke, gin moko acel de mbe ma bicerowa niworo Mungu, nik’ebed jujai kunoke cik pa gavmenti.​—Tic. 5:29.

Ka tin eni ibewotho maku giragora man wer mi Ker ku wii, eno bikonyi lee i saa mi ragedo (Nen udukuwec mir 9) *

9. Ka wamaku giragora ku wiwa, eno bikonyowa nenedi i saa mi ragedo?

9 Mak giragora m’imaru ku wii. (Mat. 13:52) I andha, wacopo poi ungo tap tap i kum lembe ceke ma wamaku i wiwa, re Yehova copo tio ku tipo pare ma leng’ pi nikonyowa kara wapoi i kum giragora ma wadaru maku ku wiwa. (Yoh. 14:26) Umego moko ma jugam jutwio i Allemagne ma yo nyangu i otkol ma ng’atuman bedo i ie kende ukoro kumae: “Abino kud anyong’a pilembe saa maeca nwang’u amaku verse dupa ku wiya! Kadok abedo kenda de, re i kind saa maeno, abed anyamu i lembe ma tung’ tung’ ma Biblia uweco i wigi.” Giragora m’umego maeno umaku ku wie ukonye nibedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, man uketho eciro ragedo m’umbe nivoc.

(Nen udukuwec mir 10) *

10. Pirang’o wacikara nimaku wer ku wiwa?

10 Mak wer ma wayungo ko Yehova ku wii, man bed iwergi. Kinde ma jutwio Paulo giku Sila i kol i adhura mi Filipi, gigam gipaku Yehova ku wer ma ging’eyo ku wigi. (Tic. 16:25) Calu Paulo giku Sila, umego mwa ma jugam jutwio i ng’om mi Sibérie, i Union soviétique ma con de gibed gimediri asu niteng’o yioyic migi; nenedi? Nyamego Mariya Fedun ukoro kumae: “Wagam wawero wer ceke ma nwang’ere i buku mi wer ma wamaku i wiwa.” Mariya uwacu nia wer maeno utielo cwinygi ceke, man uketho gibed ginwang’u nia kindgi ku Yehova utie ceng’ini. Nyo in de ibed inwang’u tielocwiny kan ibewero wer mi Ker ma benyeng’i? Eni re m’utie saa m’ukwayu imak ko werne ku wii!​—Nen sanduku ma thiwie tie “ Mii ira tegocwiny.”

LEMBE M’ICOPO TIMO KARA CWINYI UBED TEK LEE

11-12. (a) Nimakere ku 1 Samwil 17:37, 45-47, pirang’o cwiny Daudi ubino tek? (b) Lapor pa Daudi ubemio iwa ponji ma kani?

11 Pi niciro ragedo, ubekwayu ibed ku tegocwiny. Kan ibed inwang’u nia cwinyi tek ungo, icopo timang’o? Poi nia kara ng’atini ubed ku tegocwiny mandha, utie ngo nia ekedong ma dit, kero pare ubed lee kunoke ebed ku copo ma lee. Kepar pi Daudi giku Goliath. Goliath ubino lazangara, Daudi ke ubino nyandiu, kero pare ubino nok man ebino mbe ku jamlwiny. Daudi ubedo mbe kadok ku palamularu. Re cwinye bino tek lee mandha. Egam eringo m’umbe lworo nicikiedo i dhu jarukara maeno.

12 Pirang’o Daudi ubino ku tegocwiny ma thorukeno? Cwinye bino tek pilembe ebino ku yioyic ma lee nia Yehova ni kude. (Som 1 Samwil 17:37, 45-47.) Daudi uketho ngo wie i kum dongo pa Goliath. Ento eneno kende kende nia Goliath tie nyanok dit ka jupore ku Yehova. Lapor maeno ubemio iwa ponji ma kani? Tek wayio andhandha nia Yehova ni karacelo kudwa, man nia judegi mwa githindho magwei i wang’ Mungu mwa ma Jategokpo, cwinywa bibedo tek mandha. (2 Kei. 20:15; Zab. 16:8) Dong’ wacopo timang’o kara wabed ku tegocwiny lee kawoni, ma fodi ragedo kuwok ungo?

13. Wacopo timang’o kara wanwang’ tegocwiny lee? Kekor.

13 Waromo nwang’u tegocwiny lee ka waberweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu ni dhanu. Pirang’o? Pilembe rweyo lembanyong’a konyowa nigeno Yehova man ketho walworo ngo dhanu. (Rie. 29:25) Tap calu ma timo jimnastik teng’o kum ng’atini, kumeno bende, cwinywa doko tek lee kinde ma waberweyo lembanyong’a ot kubang’ ot, kaka ma dhanu bepong’ lee i ie, kakare mi kuloka, man i saa ma jupangu ngo. Ka tin eni wabed warweyo lembanyong’a ku tegocwiny ma lee, wabimedara asu nirweyo kadok kinde ma gavmenti bikwero tic mwa.​—1 Tes. 2:1, 2.

Nancy Yuen ukwero magwei niweko rweyo lembanyong’a (Nen udukuwec mir 14)

14-15. Lapor pa Nancy Yuen giku Valentina Garnovskaya ubemio iwa ponji ma kani?

14 Waromo nwang’u ponji dupa niai kud i lapor mi nyimego moko ma gigam ginyutho tegocwiny ma lee. Wakewec iwi lapor pa nyamego Nancy Yuen. Kadok nwang’u edongo nyadungulu de, re ebino ku tegocwiny ma yawe mbe. * Ekwero magwei nijigo rweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu. Eno uketho jutwie i kol moko i ng’om mi Chine pi oro ma kadhu 20. Judongo pa gavmenti ma gigam girido dhoge ku penji giwacu nia i ng’om maeca zoo “ng’atu ma wie tek nisage mbe!”

Valentina Garnovskaya ung’eyo m’umbe jiji nia Yehova ubino karacelo kude (Nen udukuwec mir 15)

15 Lapor mange utie pa nyamego Valentina Garnovskaya ma jugam jutwio wang’ adek ke pi oro ma romo 21 * i Union Soviétique ma con. Pirang’o jugam jutwie? Ekwero magwei niweko tic mi rweyo lembanyong’a, pieno judongo pa gavmenti giyero nia “ebeturo cik i ayi ma rac mandha man ukwayu junen kude tek.” Pirang’o nyimego maeno gibino ku tegocwiny ma lee rukeno? Pilembe gigam ging’eyo andhandha nia Yehova ubino kugi.

16. Kara wabed ku tegocwiny mandha ubekwayu watim ang’o?

16 Calu ma waai waneno, kara wabed ku tegocwiny mandha, wacikara ngo nijengara iwi tego mwa giwa. Ento ukwayu wang’ei m’umbe jiji nia Yehova ni kudwa, man en re m’ebekiedo piwa. (Poi. 1:29, 30; Zek. 4:6) Eno re m’utie gin m’ukwayu watim kara wabed ku tegocwiny mandha.

WAROMO TIMANG’O KA DHANU UDAGUWA?

17-18. Nimakere ku Yohana 15:18-21, Yesu ular upoyowa i kum lembang’o? Kekor.

17 Wang’ ma pol mutoro negowa ka jumange ubeworowa man ubenenowa ni dhanu ma pigi tek; re ka dhanu udaguwa, wacikara ngo niparu nia tijwa mbe. Yesu uwacu kumae: “Mugisa iwu, ka dhanu bidaguwu, ka gibikoyowu kud i kindgi, gicayuwu de, man gibayu nyingwu woko calu gi rac, pi Wod dhanu.” (Lk. 6:22) Yesu umito yero ang’o?

18 Yesu umito yero ngo nia wabimaru nia dhanu udagwa. Ento ebino poyowa i kum lembe ma dhanu bitimo i kumwa. Wa Jukristu wadikara ngo ku ng’om maeni. Wabekwo nimakere ku ponji pa Yesu, man waberweyo rwonglembe ma en de egam erweyo. Eno re m’uketho ng’om udaguwa. (Som Yohana 15:18-21.) Wamaru ninyayu anyong’a i Yehova. Pieno ka dhanu udaguwa pilembe wamaru Wegwa, lembene timowa rac ungo.

19. Wacopo lubo lapor mi jukwenda nenedi?

19 Kud iwek timo kunoke wec moko ci mi dhanu uketh lewic unegi nibedo Jamulembe pa Yehova. (Mik. 4:5) Lembe ma jukwenda gitimo i ng’ei tho pa Yesu copo konyowa niriemo lworo mi dhanu cen kud i iwa. Gigam ging’eyo cuu nia judong dini mi Juyahudi udagugi lee. (Tic. 5:17, 18, 27, 28) Re kubang’ ceng’ gimediri nirweyo i hekalu man kaka ma dhanu pong’ i ie; eno uketho dhanu ng’eyo nia gitie jukwenda pa Yesu. (Tic. 5:42) Giweko ngo lworo ucergi. Wan de wacopo riemo lworo mi dhanu, nwang’u waberweyo wang’ ma pol, man wabenyutho kamaleng’ ni dhanu nia watie Jumulembe pa Yehova, ecopo bedo i tic, i somo, mange i kabedo ma wabekwo i ie.​—Tic. 4:29; Rum. 1:16.

20. Pirang’o jukwenda gibino ku mutoro kadok judagugi?

20 Pirang’o jukwenda gibino ku mutoro? Gigam ging’eyo thelembe m’uketho dhanu udagugi, man ginwang’u nia etie lembe ma rac ungo ka dhanu udagugi pilembe gibetimo yeny pa Yehova. (Lk. 6:23; Tic. 5:41) Oro moko i ng’eye jakwenda Petro udok ukiewo kumae: “Ento tek wusendru kum bedopwe, mugisa kwanyuwu.” (1 Pet. 2:19-21; 3:14) Wabiweko ngo adegi mi dhanu ucerwa nitimo ni Yehova ka wanyang’ nia gidaguwa pilembe wabetimo lembe m’atira.

KAN IBEYIKIRI KAWONI IBINWANG’U BERO LEE

21-22. (a) Imaku yub nia ibitimo ang’o kara iyikiri pi ragedo? (b) I thiwiwec m’ulubo, wabiweco iwi lembang’o?

21 Wang’eyo ngo nindo ma tap ma dhanu bicaku nyayu i ie ragedo i kumwa, kunoke ma judongo pa gavmenti gibikwero i ie tic mwa. Ento wang’eyo nia wacopo yikara pi ragedo kawoni, nwang’u wabedwoko mer m’i kindwa ku Yehova udok tek, wabeii niketho cwinywa udok tek lee, man nwang’u wabeweko ngo adegi mi dhanu ucerwa nitimo ni Yehova. Ka wayikara niai kawoni, i nindo m’ubino wabicungo nging’ nging’ i saa mi ragedo.

22 Dong’ wacopo timo ang’o ka judongo pa gavmenti ukwero nia kud watim thier Yehova? I thiwiwec m’ulubo, wabineno cik moko mir ukungu mi Biblia ma copo konyowa kara wamedara asu nitimo ni Yehova kadok i saa ma jukwero tic mwa.

WER 118 “Med yioyic mwa”

^ par. 5 I andha, wabed wamito ngo nia dhanu dagwa. Re wan ceke nindo moko jubinyayu ragedo i kumwa kokoro. I thiwiwec maeni, wabineno lembe ma waromo timo kara wayikara pi ragedo, man wacire ku tegocwinywa.

^ par. 7 Nen Otkur ma Wiw mi Français mi nindo 1, dwi mir 4, 1966, mba. 212-223.

^ par. 14 Nen Otkur ma Wiw mi Français mi nindo 15, dwi mir 10, 1979, mba. 4-7. Nen bende video ma thiwie tie Nying’ Yehova pire tek nisagu zoo i kwo mwa i Televizio JW. Yab thiwiwec PENJI MAN LEMBATUCA.

^ par. 67 KORO I CAL: I saa mi thier mi juruot, junyodo moko gibenyutho ni awiya migi wec mi verse moko ma gikiewo iwi karatasi, pi nikonyo awiyane kara gimak verse ku wigi.

^ par. 70 KORO I CAL: Juruot moko gibewero wer mi Ker i mutukari kinde ma gibecidho i coko.