Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 27

Ilongekidhila ngashingeyi omahepeko

Ilongekidhila ngashingeyi omahepeko

“Ayehe mboka ya hala okulongela Kalunga nesimaneko muukumwe naKristus Jesus, otaa ka tidhaganwa.” — 2 TIM. 3:12.

EIMBILO 129 Otatu tsikileni okwiidhidhimika

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1. Omolwashike twa pumbwa okwiilongekidhila omahepeko?

MUUSIKU we wahugunina manga Omuwa gwetu, Jesus, inaa sa, okwa ti kutya ayehe mboka ya hala okukala aalongwa ye, otaya ka tondika. (Joh. 17:14) Okuza ethimbo ndyoka sigo ongashingeyi, Oonzapo dhaJehova oondhiginini odha kala nokuhepekwa kwaamboka ihaaya longele Jehova. (2 Tim. 3:12) Sho ehulilo tali ende tali hedha popepi, otwa tegelela aatondi yetu ye tu pataneke nokuli shi vulithe nale. — Mat. 24:9.

2-3. (a) Oshike tu na okukala tu shi kombinga yuumbanda? (b) Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa shika?

2 Ongiini tatu vulu okwiilongekidhila omahepeko ngashingeyi? Inatu pumbwa tu dhiladhile kombinga yiinima ayihe iiwinayi mbyoka tashi vulika yi tu ningilwe. Ngele otwe shi ningi, otashi vulika tu gwililwe po kuumbanda nokiimpwiyu. Shoka otashi vulu wo oku tu ethitha po okulongela Jehova, manga nokuli inaatu adhika kuupyakadhi wontumba. (Omayel. 12:25; 17:22) Uumbanda owu li oshikondjitho shi na oonkondo, shoka ‘omutondi gwetu Satana’ ha longitha e tu kondjithe. (1 Pet. 5:8, 9) Oshike nduno tu na okuninga ngashingeyi tu ilongekidhile omahepeko?

3 Moshitopolwa shika, otatu ka kundathana nkene tatu vulu okukoleka ekwatathano lyetu naJehova nonokutya omolwashike sha simanenena oku shi ninga ngashingeyi. Otatu ka kundathana wo shoka tu na okuninga, opo tu kale lela aalaadhi. Hugunina, otatu ka kundathana nkene tu na okwiidhidhimikila okutondika kaapataneki yetu.

NKENE WU NA OKUKOLEKA EKWATATHANO LYOYE NAJEHOVA

4. Shi ikolelela kAahebeli 13:5, 6, otu na okukala twa tompwa kushike, nomolwashike?

4 Kala wa tompwa kutya Jehova oku ku hole nonokutya ke na esiku e ku thige po. (Lesha Aahebeli 13:5, 6.) Omimvo odhindji dha ka pita, Oshungolangelo oya tile: “Omuntu ngoka e shi nawa Kalunga, ota ka kala e mu inekela lelalela nopethimbo ta makelwa.” Shoka kashi shi tuu shoshili! Opo tu vule okwiidhidhimikila omahepeko, otu na okukala tu hole Jehova notwe mu inekela thiluthilu, nokatu na nando okukala twa limbililwa kutya ke tu hole. — Mat. 22:36-38; Jak. 5:11.

5. Oshike tashi ke ku kwathela wu kale wu uvite kutya Jehova oku ku hole?

5 Kala aluhe ho lesha Ombiimbeli nelalakano lyokuhedha popepi naJehova. (Jak. 4:8) Sho to yi lesha, gandja eitulomo komaukwatya omawanawa gaJehova. Kala wu uvite kutya oku ku hole, uuna to lesha kombinga yaashoka a popya naashoka a ninga. (Eks. 34:6) Kuyamwe otashi vulika shi kale oshidhigu okwiitaala kutya Kalunga oku ya hole, molwaashoka inaya ulukilwa nando onale ohole. Ngele nangoye osho ho kala wu uvite ngawo, esiku kehe kambadhala okuninga omusholondondo gwomikalo moka Jehova e ku ulukila ohenda nolukeno. (Eps. 78:38, 39; Rom. 8:32) Uuna to tala kwaashoka Jehova e ku ningila nokutedhatedha kwaashoka wa lesha mOmbiimbeli, otashi vulika wu ka dhimbulukwe iinima oyindji mbyoka e ku ningila. Ngele oho pandula noonkondo ashihe shoka he ku ningile, ekwatathano lyoye naye otali ka kola. — Eps. 116:1, 2.

6. Shi ikolelela kEpisalomi 94:17-19, ongiini egalikano tali zi komutima tali vulu oku ku kwathela?

6 Kala ho galikana aluhe. Dhiladhila kokamati ka papatelwa kuhe omunahole. Ohaka kala ke uvite ka gamenwa nohaka lombwele he ka manguluka iinima iiwanawa niiwinayi, mbyoka ka ningilwa esiku ndyoka. Sha faathana, nangoye oto vulu okukala wu na ekwatathano ewanawa naJehova, ngele owa kala ho mu galikana tashi zi komutima esiku kehe. (Lesha Episalomi 94:17-19.) Uuna to galikana Tate gwoye omunahole, Jehova, “omwenyo gwoye gu tilahi ongomeya,” e to mu lombwele uumbanda woye awuhe nosho wo iimpwiyu mbyoka wu na. (Oontak. 2:19) Oshizemo? Oto ka kala “nombili yaKalunga, ndjoka yi vule uunongo auhe wopantu,” ngaashi Ombiimbeli tayi ti. (Fil. 4:6, 7) Ngele owa kala ho galikana momukalo ngoka, oto ka kala wu uvite wu li popepi lela naJehova. — Rom. 8:38, 39.

Omuntu oha kala e na uulaadhi, uuna i inekela muJehova nomUukwaniilwa we

Omumwatate Stanley Jones okwa li ha koleke eitaalo lye, mokukala a tompwa kutya Uukwaniilwa waKalunga oshinima sholela (Tala okatendo 7)

7. Omolwashike tu na okukala twa tompwa kutya omauvaneko gaKalunga kombinga yUukwaniilwa otaga ka gwanithwa?

7 Kala wa tompwa kutya omayambeko ngoka taga ka etwa kUukwaniilwa waKalunga, otage ke ya shili. (Num. 23:19) Ngele eitaalo lyoye momauvaneko ngoka inali kola, otashi ka kala oshipu kuSatana naalanduli ye, ye ku tilithe. (Omayel. 24:10; Heb. 2:15) Ongiini to vulu okukoleka eitaalo lyoye mUukwaniilwa waKalunga ngashingeyi? Ninga omapekapeko kombinga yomauvaneko ge na ko nasha nUukwaniilwa waKalunga nonokutya omolwashike to vulu okukala wu na uushili kutya otaga ka gwanithwa. Shoka otashi ku kwathele ngiini? Natu taleni koshiholelwa shomumwatate Stanley Jones, ngoka a li mondholongo uule womimvo heyali, omolweitaalo lye. * Oshike sha li she mu kwathele a kale i idhidhimika nuudhiginini? Okwa ti: “Eitaalo lyandje olya li lya kola, molwaashoka onda li ndi shi kombinga yUukwaniilwa waKalunga naashoka tawu ka eta, nokanda li nando nde shi limbililwa. Onkee ano, kanda li nda etha omuntu a ethithe ndje po okulongela Jehova.” Ngele owu na eitaalo lya kola momauvaneko gaJehova, oto ka hedha popepyeelela naye noito ka etha uumbanda wu ku sinde. — Omayel. 3:25, 26.

8. Okuya kwetu kokugongala, ohaku ulike shike? Shi yelitha.

8 Kala ho yi kokugongala pandjigilile. Okugongala ohaku tu kwathele tu hedhe popepi naJehova. Okuya kwetu kokugongala, ohaku ulike kutya otatu ka vula okwiidhidhimikila omahepeko monakuyiwa. (Heb. 10:24, 25) Omolwashike tatu tile ngawo? Ngele otwa etha uushongogona wu tu imbe okuya kokugongala ngashingeyi, oshike tashi ke tu ningilwa monakuyiwa, uuna onkalo tayi ke tu pula tu tule oomwenyo dhetu moshiponga, opo tu vule okugongala pamwe nooitaali ooyakwetu? Onkee ano, ngele otwa kala twa tokola toko okuya kokugongala, itatu ke ku etha po uuna aapataneki taya kambadhala oku tu keelela ko. Ngashingeyi olyo ethimbo lyokukala tu ku hole. Ngele otwa kala tu hole okuya kokugongala, kapu na epataneko nenge nokuli epangelo lyontumba, tali ke tu ethitha po okuvulika kuKalunga. — Iil. 5:29.

Okukala wu shi omanyolo nomaimbilo gUukwaniilwa momutse, otaku vulu oku ku kwathela, uuna to patanekwa (Tala okatendo 9) *

9. Omolwashike okukala tu shi omanyolo momutse ku li omukalo omwaanawa gwokwiilongekidhila omahepeko?

9 Kala wu shi momutse omanyolo ngoka wu hole unene. (Mat. 13:52) Otashi vulika ihoo vulu okukoneka omanyolo ogendji, ihe Jehova ota vulu oku ku pa ombepo ye ondjapuki ndjoka yi na oonkondo, yi ku kwathele wu ga dhimbulukwe. (Joh. 14:26) Ndhindhilika shoka sha popiwa komumwatate gumwe ngoka a li a tulwa mondholongo muNdowishi lyokUuzilo. Okwa ti: “Onda li nda nyanyukwa noonkondo, omolwokutseya omanyolo ogendji momutse! Nonando onda li ongame awike, onda li handi kala tandi dhiladhila kombinga yiikundathanwa oyindji yOmbiimbeli.” Omanyolo ngoka oga li ga kwathele omumwatate ngoka a kale popepi naJehova noku vule okwiidhidhimika.

(Tala okatendo 10) *

10. Omolwashike tu na okukala tu shi omaimbilo momutse?

10 Kala wu shi omaimbilo ngoka taga tanga Jehova noku ga imba. Sho Paulus naSilas ya li mondholongo muFilippi, oya li haya kala taya imbi omaimbilo ngoka ya li ye shi momutse, taya tanga Jehova. (Iil. 16:25) Sha faathana, aamwatate yomoSoviet Union shonale oya li yi idhidhimike ngiini, sho ya falwa muupongekwa koSiberia? Omumwameme Mariya Fedun ota ti: “Otwa li hatu imbi omaimbilo agehe ngoka twa li tu shi, gomeimbilo lyetu.” Okwa ti kutya omaimbilo ngoka oga li ge ya tsu omukumo ayehe noku ya kwathela ya kale ye uvite ye li popepyeelela naJehova. Mbela oho kala wu uvite wa nkondopalekwa, uuna to imbi omaimbilo getu gUukwaniilwa ngoka wu hole unene? Ngele osho, gi ilonga momutse ngashingeyi. — Tala oshimpungu “ Pe ndje uulaadhi.”

NKENE TO VULU OKUKALA WU NA UULAADHI SHI VULITHE NALE

11-12. (a) Shi ikolelela kuSamuel gwotango 17:37, 45-47, omolwashike David a li e na uulaadhi? (b) Oshiilongomwa shini sha simana tatu ilongo moshiholelwa shaDavid?

11 Owa pumbwa uulaadhi, opo wu vule okwiidhidhimikila omahepeko. Ngele owu uvite kutya ku na uukwatya mboka, oshike to vulu okuninga? Dhimbulukwa kutya uulaadhi washili inawu ikolelela komuthika gwoye, koonkondo dhoye nenge kuunkulungu woye. Natu tale koshiholelwa shomugundjuka David, sho a li a taalelwa kuGoliat. Okuyelekanitha nomulefule ngoka, David okwa li omushona, okwa li kee na lela oonkondo noka li a homata. David ka li nokuli e na egongamwele. Nonando ongawo, okwa li lela e na uulaadhi nokwa li a tokola a ka kondje nomulefule ngoka omunankondo.

12 Omolwashike David a li e na uulaadhi? Okwa li i itaala lela kutya Jehova oku li pamwe naye. (Lesha 1 Samuel 17:37, 45-47.) David ka li a gandja eitulomo kuunene waGoliat okuyelekanitha naye. Pehala lyaashono, okwa li a gandja eitulomo kunkene Goliat a li omushona noonkondo okuyelekanitha naJehova. Oshike tatu ilongo mehokololo ndika? Otatu ka kala tu na uulaadhi, ngele otwa kala tu na einekelo kutya Jehova oku li pamwe natse, nongele otwa kala tu na uushili kutya aapataneki yetu aashona noonkondo okuyelekanitha naKalunga Omunankondoawike. (2 Ondjal. 20:15; Eps. 16:8) Ongiini tatu vulu okukala tu na uulaadhi lela ngashingeyi, manga inaatu adhika komahepeko?

13. Ongiini tatu vulu okukala tu na uulaadhi shi vulithe nale? Shi yelitha.

13 Okuuvitha onkundana ombwanawa yUukwaniilwa waKalunga, otaku vulu oku tu kwathela tu kale tu na uulaadhi ngashingeyi shi vulithe nale. Omolwashike mbela? Omolwaashono okuuvitha ohaku tu longo tu inekele muJehova notu kale ihaatu tila aantu. (Omayel. 29:25) Ngaashi owala okuninga omadhewo haku nkondopaleke omalutu getu, uulaadhi wetu otawu ka kola, uuna tatu uvitha egumbo negumbo, momahala gaayehe, ontukuluka nomomahala goongeshefa. Ngele otwa kala tu na uulaadhi wokuuvitha ngashingeyi, kungawo otatu ka kala twi ilongekidha nawa okutsikila okuuvitha, nonando iilonga yetu oyi indikwe. — 1 Tes. 2:1, 2.

Omumwameme Nancy Yuen ka li a etha po okuuvitha onkundana ombwanawa (Tala okatendo 14)

14-15. Oshike tatu vulu okwiilonga moshiholelwa shomumwameme Nancy Yuen naValentina Garnovskaya?

14 Otatu vulu okwiilonga oshindji moshiholelwa shaamwameme yaali aadhiginini, mboka ya li ya ulike lela uulaadhi. Omumwameme Nancy Yuen okwa li omufupi noonkondo, ihe okwa li lela e na uulaadhi. * Okwa li a tindi okweetha po okuuvitha onkundana ombwanawa yUukwaniilwa waKalunga. Oshizemo, okwa li a tulwa mondholongo uule womimvo dhi vulithe 20, moChina. Aanambelewa mboka ya li ye mu pulapula, oya li ya ti kutya ye “omuntu omutangalali kaaku na we” moshilongo shawo!

Omumwameme Valentina Garnovskaya okwa li a tompwa lela kutya Jehova okwa li pamwe naye (Tala okatendo 15)

15 Omumwameme Valentina Garnovskaya naye okwa li a tulwa mondholongo moRusia iikando itatu. Omimvo adhihe ndhoka a li a kala mondholongo, kumwe odhi li 21 lwaampono. * Omolwashike a li a tulwa mondholongo? Okwa li lela a tokola toko okutsikila okuuvitha, shoka sha ningitha aanambelewa ye mu ithane “omulongi gwomiyonena a nika oshiponga.” Oshike sha li sha ningitha aamwameme mboka yaali ya kale ye na uulaadhi? Oya li ya tompwa kutya Jehova oku li pamwe nayo.

16. Oshike tashi tu kwathele tu kale tu na uulaadhi washili?

16 Ngaashi twa zi noku shi kundathana, opo tu kale lela tu na uulaadhi, katu na okwiinekela moonkondo dhetu nomuunkulungu wetu. Pehala lyaashono, otu na okukala twa tompwa kutya Jehova oku li pamwe natse nonokutya oye te tu kondjele. (Deut. 1:29, 30; Sak. 4:6) Shoka osho hashi tu kwathele tu kale tu na uulaadhi washili.

NKENE TATU VULU OKWIIDHIDHIMIKILA UUTONDWE

17-18. Ngaashi sha popiwa muJohannes 15:18-21, elondodho lini Jesus e tu pa? Shi yelitha.

17 Ohashi tu nyanyudha uuna twa simanekwa kuyalwe, ihe katu na okudhiladhila kutya katu na oshilonga, ngele aantu kaye tu hole. Jesus okwa ti: “One aanelago, aantu ngele taye mu tondo, taye mu tidha po, taye mu sheke, nenge taa ti kutya one aawinayi omolwOmuna gwOmuntu.” (Luk. 6:22) Jesus okwa li ta ti shike?

18 Jesus ka li ta ti kutya Aakriste otaya ka nyanyukilwa okutondika. Pehala lyaashono, okwa li te tu londodha kombinga yaashoka tatu ka ningilwa. Tse katu shi oshitopolwa shuuyuni. Ohatu kaleke onkalamwenyo yetu metsokumwe nomalongo gaJesus, nohatu uvitha etumwalaka ndyoka a li a uvitha. Shoka osho sha ningitha tu kale tu tondike kuuyuni. (Lesha Johannes 15:18-21.) Otwa hala okunyanyudha Jehova. Ngele aantu oye tu tonde molwaashono tu hole Tate yetu, mbyoka iilonga yawo.

19. Ongiini tatu vulu okulandula oshiholelwa shaayapostoli?

19 Ino etha nando shoka tashi popiwa nenge tashi ningwa kaantu, shi ku ningithe wu kale wa sa ohoni, sho wu li Onzapo yaJehova. (Mika 4:5) Otatu vulu okwiilonga nkene tu na okukondjitha uumbanda wokutila aantu, mokutala koshiholelwa shoka twa tulilwa po kaayapostoli sho ya li muJerusalem, konima owala sho Jesus a dhipagwa. Oya li ye shi kutya oye tondike noonkondo kaawiliki yelongelokalunga lyOshijuda. (Iil. 5:17, 18, 27, 28) Nonando ongawo, oya li ya tsikile okuya kehe esiku kotempeli, noku shi ulika montaneho kutya yo aalongwa yaJesus. (Iil. 5:42) Kaya li ya etha ya sindwe kuumbanda. Natse wo otatu vulu okusinda uumbanda mboka, moku shi ulika montaneho pandjigilile kutya tse Oonzapo dhaJehova kutya nduno okiilonga, okosikola nenge omomudhingoloko gwetu. — Iil. 4:29; Rom 1:16.

20. Omolwashike aayapostoli ya li ya nyanyukwa, nonando oya li ye tondike?

20 Omolwashike aayapostoli ya li ya nyanyukwa? Oya li ye shi kutya omolwashike ye tondike, noya li ye shi tala ko shi li uuthembahenda uunene sho taya hepekwa, omolwokulonga ehalo lyaJehova. (Luk. 6:23; Iil. 5:41) Lwanima, omuyapostoli Petrus okwa nyola a ti: “Nongele omu na okwaadhika komahepeko, sho hamu longo shoka shu uka, one aanelago.” (1 Pet. 2:19-21; 3:14) Uuna tu shi uvite ko kutya otu tondike sho hatu longo shoka sha uka, itatu ka etha po nando okulongela Jehova, omolwokutondika kaantu.

OTO KA MONA UUWANAWA OWUNDJI, NGELE OWI ILONGEKIDHA KOMEHO YETHIMBO

21-22. (a) Owa tokola okuninga shike wu ilongekidhile omahepeko? (b) Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa tashi landula?

21 Katu shi kutya uunake tatu ka adhika komahepeko nenge ethimbo ndyoka omapangelo taga ka indika okulongela kwetu Jehova. Nonando ongawo, otu shi kutya otatu vulu okwiilongekidha ngashingeyi, mokukoleka ekwatathano lyetu naJehova, mokukala tu na lela uulaadhi nomokwiilonga okwiidhidhimikila aantu mboka ye tu tonde. Okwiilongekidha ngashingeyi, otaku ke tu kwathela tu tsikile okulongela Jehova nomonakuyiwa.

22 Ongiini nduno ngele okulongela kwetu Jehova okwi indikwa? Moshitopolwa tashi landula, otatu ka kundathana omakotampango gOmbiimbeli, ngoka taga vulu oku tu kwathela tu tsikile okulongela Jehova, nokuli nuuna iilonga yetu yi indikwa.

EIMBILO 118 “Tu gwedhela eitaalo”

^ okat. 5 Inatu hala okukala tu tondike. Ihe masiku nenge konima yethimbo, atuhe otatu ka adhika komahepeko. Oshitopolwa shika otashi ke tu kwathela nkene tu na okutaalela omahepeko tu na uulaadhi.

^ okat. 7 Tala Oshungolangelo yOshiingilisa yo 15 Desemba 1965, ep. 756-767.

^ okat. 14 Tala Oshungolangelo yOshiingilisa yo 15 Juli 1979, ep. 4-7. Tala wo okavidio Jehovah’s Name Will Be Made Known kopolohalama yotiivii JW. Tala mpoka pwa nyolwa INTERVIEWS AND EXPERIENCES.

^ okat. 15 Tala embo 2008 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, ep. 191-192.

^ okat. 67 ETHANO PEPANDJA 4: Aavali taya longitha uukalata wu na omanyolo pelongelokalunga lyuukwanegumbo, ya kwathele oyana ya kale ye ga shi momutse.

^ okat. 70 ETHANO PEPANDJA 5: Uukwanegumbo tawu idheula po pomaimbilo gUukwaniilwa, sho wu li mondjila wa uka kokugongala.