1. Omokonda yatyi tuesukisila okulipongiya pahetyino opo tukoleleye tyina tuamahataikiswa?

MOTYINTHIKI tyahulililako tyomuenyo wae pano pohi, Tatekulu Sesusi wapopile okuti aveho vana vaholovona okukala ovalongwa vae mavayalwa. (Suau 17:14) Tunde pomuvo opo alo hono, ovaumbili va Siovaa vamoneswa ononkhumbi novanthu veyele otyili. (2 Tim. 3:12) Putyina onthyulilo itualako okufuena popepi, tukevelela okuti onondyale mbetu mambuvili-po okutumonesa ononkhumbi. — Mat. 24:9.

2-3. (a) Oityi tuna okunoñgonoka konthele yowoma? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

² Oityi tupondola okulinga pahetyino opo tukoleleye tyina tuamahataikiswa? Katuesukisile okusoka kovipuka aviho ovivi onondyale mbetu mbupondola okutulinga. Inkha tusoka unene kovipuka ovio, matukala nowoma atuhimbika okusukalala. Alo umwe tupondola okuyekapo okuumbila Siovaa, tyina onondyale mbetu mbuhenehimbike okutuhataikisa. (Pro. 12:25; 17:22) Owoma, eliva limwe ‘ondyale yetu Eliapu’ liundapesa opo lituyapule ku Siovaa. (1 Pet. 5:8, 9) Onthue tuhanda okukoleleya tyina tuamahataikiswa. Naina, oityi tupondola okulinga pahetyino opo tulipongiye?

³ Monthele ei, matulilongesa oñgeni tupondola okupameka oupanga wetu na Siovaa iya omokonda yatyi tyakolela okutyilinga pahetyino. Tupu matutale etyi tupondola okulinga opo tukole vali omutima. Konyima atulilongesa etyi tuna okulinga tyina ovanthu vetuyele.

4. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 13:5, 6, onthumbi patyi tuna okukala nayo iya omokonda yatyi?

⁴ Kala nonthumbi yokuti Siovaa ukuhole iya nalumwe mekuyekepo.  (Tanga Ova Hebeleu 13:5, 6.) Omanima amwe okualamba, Omutala Womulavi wapopile okuti: “Omunthu wokwi nawa Huku, memuyumbu onthumbi momuvo wononkhumbi.” Otyo otyili! Opo tukoleleye tyina tumoneswa ononkhumbi, tuna okukala nohole na Siovaa, atumuyumbu onthumbi nomutima auho. Tupu tuna okukala nonthumbi yokuti nae utuhole unene. — Mat. 22:36-38; Tia. 5:11.

5. Oityi matyikukuatesako okuimbuka okuti Siovaa ukuhole?

⁵ Tanga Ombimbiliya ononthiki ambuho nehando liokupameka oupanga wove na Siovaa. (Tia. 4:8) Tyina utanga Ombimbiliya ovola okunoñgonoka ovituwa vya Siovaa. Putyina utanga, ovola okuimbuka ohole Siovaa ena nove movipuka apopia nevi alinga. (Êx. 34:6) Vamwe tyivepuiya okutavela okuti Siovaa uvehole mokonda nalumwe valekesilwe ohole momuenyo wavo. Inkha nove ulitehelela ngotyo, ononthiki ambuho, ovola okuhoneka ovipuka viaendapo vilekesa okuti Siovaa ukuhole iya una okankhenda. (Sal. 78:38, 39; Loma 8:32) Inkha utala kovipuka vimoneka momuenyo wove, osokolola ku etyi utanga mo Mbimbiliya, motyivili okuhoneka ovipuka ovinyingi Siovaa ekulingila. Tyina upandula ovipuka aviho Siovaa ekulingila, oupanga wove nae maupame. — Sal. 116:1, 2.

6. Ngetyi tyipopia o Salmo 94:17-19, oñgeni okulikuambela nomutima auho tyipondola okukukuatesako?

⁶ Likuambela apeho. Soka komona omututu wahumbakanua na tate yae. Omona ulitehelela okuti wapama. Mokonda yotyo, upopila tate yae ovipuka aviho viemumonekela mokueenda kuonthiki, tyilinge ovipuka oviwa ine ovivi. Ngo mona oo, nove upondola okukala noupanga wapama na Tate yove, Siovaa. Etyi wesukisa okulinga ononthiki mbatyo ambuho, okulikuambela nomutima auho. (Tanga Salmo 94:17-19.) Tyina ulikuambela ku Siovaa, “momesa omutima wove ngatyina omaande,” omupopila umwe atyiho tyikusukalalesa. (Lam. 2:19) Iya oñgeni mokala? Motale okuti mokala ‘nombembwa ya Huku, ipona enoñgonoko aliho.’ (Fili. 4:6, 7) Inkha apeho ulikuambela ngotyo, oupanga wove na Siovaa maupame vali. — Loma 8:38, 39.

7. Omokonda yatyi wesukisila okukala nonthumbi yokuti omilao vya Siovaa mavifuisuapo?

⁷ Kala nonthumbi yokuti ovipuka oviwa Siovaa alaa mavifuisuapo. (Núm. 23:19) Inkha kukala nonthumbi yokuti ovipuka Siovaa alaa mavifuisuapo, opo matyipepukila Satanasi novanthu aundapesa okukukalesa nowoma. (Pro. 24:10; Heb. 2:15) Oityi upondola okulinga opo upameke onthumbi una Mouhamba wa Huku? Ovola okulilongesa ovipuka Siovaa alaa okulinga pokati Kouhamba wae iya osokolola omokonda yatyi upondola okukala nonthumbi yokuti mavikafuisuapo. Oñgeni okulinga ngotyo matyikukuatesako? Tala ongeleka yomukuatate Stanley Jones, wakalele mokaleya omanima epandu-vali mokonda yekolelo liae. * Oityi  tyemukuatesileko okukoleleya? Wati: “Otyipuka tyankhuatesileko okukoleleya, enoñgonoko ankho ndyina konthele Youhamba wa Huku, nokukala nonthumbi yokuti Ouhamba oo o wotyotyili umwe. Nalumwe nakalele nondima konthele Youhamba wa Huku.” Inkha ukala nekolelo liapama momilao vya Siovaa, oupanga wove nae maupame vali. Iya kumayeke owoma ukulingisise okuyekapo okumuumbila. — Pro. 3:25, 26.

8. Inkha tutyihole tyokuenda komaliongiyo pahetyino matyitukuatesako okulinga-tyi? Hangununa.

⁸ Enda apeho komaliongiyo. Omaliongiyo etukuatesako okupameka oupanga wetu na Siovaa. Onkhalelo tutala omaliongiyo, oyo mailekesa inkha matukoleleya tyina tuamamoneswa ononkhumbi komutwe wandyila. (Heb. 10:24, 25) Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Omokonda inkha pahetyino tuyeka ovipuka ovitutu vitutyilike okuenda komaliongiyo, opo ha kamatupake omuenyo wetu motyiponga opo tuliongiye novakuatate vetu. Mahi inkha pahetyino tutokola okuenda apeho komaliongiyo, kamatuyeke-po okuliwaneka novakuatate vetu tyina tuamailikwa novatumini. Ou omuvo wokukala nohole nomaliongiyo. Inkha tuhole omaliongiyo, tupondola okuyalwa iya ovatumini vapondola okutuilika, mahi onthue kamatuyeke-po okutavela ku Huku opo tutavele kovanthu. — Ovil. 5:29.

9. Omokonda yatyi okupaka ono testu momutwe onkhalelo imwe yokulipongiya opo tukoleleye tyina tumoneswa ononkhumbi?

⁹ Paka momutwe ono testu uhole vali. (Mat. 13:52) Hamwe ulimbuako ovipuka, mahi Siovaa upondola okuundapesa ononkhono mbae opo mbukuhinangelese ono testu uhole. (Suau 14:26) Tala etyi tyapopia omukuatate umwe wapakelue mokaleya ko Alemanha. Wati: “Otyipuka tyankhuatesileko, okuhinangela ono testu ononyingi napakele momutwe! Namphila napakelwe momphangu ihena omunthu nawike, mahi ankho ndyiundapesa omuvo wange opo ndyisokolole kovipuka ovinyingi vikahi mo Mbimbiliya.” Ono testu omukuatate apakele momutwe mbemukuatesileko okuhayekepo Siovaa, nokukoleleya noukuatyili.

10. Omokonda yatyi tuesukisila okupaka momutwe oviimbo Viouhamba?

¹⁰ Paka momutwe oviimbo Viouhamba iya oviimbi. Etyi Paulu na Sila ankho veli mokaleya kepunda-umbo lyo Filipu, vaimbile oviimbo vapakele momutwe. (Ovil. 16:25) Tupu kohale ovakuatate vetu ankho vakala ko Uniau Sovietika, vakuatelwe avatualwa no ko Siberia. Oityi tyevepamekele? Omphange umwe utiwa o Mariya Fedun, wati: “Ankho tuimba oviimbo  aviho twii.” Tupu wapopia okuti oviimbo ovio ankho viveavela ononkhono mbokutualako okukoleleya iya ankho vipameka vali oupanga wavo na Siovaa. Okuti nove upamekwa tyina wiimba oviimbo uhole vali? Inkha ongotyo, vipaka momutwe pahetyino! — Tala okakasa kati: “ Mphameke Omutima.”

11-12. (a) Ngetyi tyipopia 1 Samuel 17:37, 45-47, omokonda yatyi Daviti ankho akolela omutima? (b) Oityi tulilongesila kongeleka ya Daviti?

¹¹ Tyina umoneswa ononkhumbi, wesukisa okukola omutima. Iya inkha ulitehelela okuti kuakolele omutima, oityi molingi? Hinangela okuti okukola omutima katyitei kononkhono mbetu nii kounongo wetu. Okuti uhinangela etyi omukuendye Daviti aluisa Goliya? Daviti ankho omututu vali ku Goliya, ankho utupu ononkhono iya ankho kamanekele. Alo umwe ankho utupu omutunga. Mahi mokonda ankho wakola omutima, akaluisa Goliya.

¹² Omokonda yatyi Daviti ankho akolela omutima? Omokonda ankho una onthumbi yokuti Siovaa memukuatesako. (Tanga 1 Samuel 17:37, 45-47.) Daviti ankho kelielekele na Goliya, mahi waelekele Goliya na Siovaa. Ankho utyii okuti Siovaa omunene vali ku Goliya. Oityi tulilongesila kehipululo olio? Litulongesa okuti matukolo omutima inkha tukala nonthumbi yokuti Siovaa metukuatesako, iya atuhinangela okuti Siovaa omunene vali konondyale mbetu. (2 Crô. 20:15; Sal. 16:8) Oñgeni matukolesa omutima wetu pahetyino tyina nkhele tuhenemonekelwe novitateka?

13. Oityi matyikukuatesako okukola omutima? Hangununa.

¹³ Okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba matyitukuatesako okukolesa omutima wetu. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Omokonda okuivisa tyitulongesa okuyumba onthumbi mu Siovaa, atuhakala nowoma novanthu. (Pro. 29:25) Ngetyi olutu lukala nawa tyina omunthu ahataika, tupu onthue tukola omutima tyina tuivisa umbo na umbo, na pana pavasiwa ovanthu ovanyingi, nokuivisa mono venda, nokuava oumbangi tyina tuheli movilinga viokuivisa. Inkha tukola omutima pahetyino, ngotyo tukahi nokulipongiya opo tutualeko okuivisa tyina ovatumini vamailika ovilinga vietu. — 1 Tes. 2:1, 2.

14-15. Oityi tupondola okulilongesila ku etyi tyaendele na Nancy Yuen na Valentina Garnovskaya?

¹⁴ Tupondola okulilongesila ovipuka ovinyingi konongeleka mbo nomphange onombali valekesile okuti ankho vakola omutima. Omphange Nancy Yuen ankho omusupi  unene, mahi ankho wakola omutima. * Waanyene okuyekapo okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Mokonda yotyo, akala mokaleya ko China, omanima alamba po 20. Onopulisa ankho vemupopia okuti “omunthu una vali onkhango” motyilongo atyiho!

¹⁵ Ngetyi tyaendele na Nancy Yuen, omphange Valentina Garnovskaya nae wapakelue mokaleya ko Uniau Sovietika. Wapakelue-mo ovikando vitatu, okuvihonyekela vituuka omanima 21. * Omokonda yatyi apakelelwe mokaleya? Omokonda ankho watokola okuhayekepo okuivisa. Alo umwe onopulisa ankho vemuihana okuti “onkhuatwa yatena omutwe.” Oityi tyakuatesileko onomphange ombo okukola omutima? Ankho vena onthumbi yokuti Siovaa mevekuatesako.

16. Oityi tuesukisa okulinga opo tukole omutima?

¹⁶ Ngetyi tuelilongesa, opo tukole omutima katupondola okuyumba onthumbi mononkhono mbetu no mounongo wetu. Tuesukisa okukala nonthumbi yokuti Siovaa metukuatesako iya oe ukahi nokutuluila-ko. (Deut. 1:29, 30; Zac. 4:6) Otyo tuesukisa okulinga opo tukole omutima.

17-18. Mu Suau 15:18-21, elondolo patyi Sesusi etuavela? Hangununa.

¹⁷ Onthue tutyihole tyina ovanthu vena onthilo nonthue. Mahi tyina ovanthu vehesukile nonthue katupondola okusoka okuti katusilivila. Sesusi wati: “Onwe muna ehambu tyina ovanthu vemuyala, nokumutaata pokati kavo, nokumupenya nokupopia omapita enyina lienyi mokonda yo Mona womulume.” (Luka 6:22) Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia?

¹⁸ Sesusi ankho kekahi nokupopia okuti ovaumbili va Siovaa mavetyipande tyokuyalwa. Ankho ukahi vala nokupopia etyi matyimoneka-po. Onthue katulingi onthele youye. Onthue tuendela movipuka Sesusi alongesile iya tuivisa onondaka onongwa. Otyo, otyo ouye utuyelele. (Tanga Suau 15:18-21.) Onthue tuhanda okuhambukiswa Siovaa. Iya  inkha ovanthu vetuyele mokonda tuhole Tate yetu Siovaa, opo otyo otyavo.

19. Oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka yono apositolu?

¹⁹ Uhayeke ovipuka ovanthu vapopia nevi valinga vikukalese nohonyi yokulipopia okuti Umbangi ya Siovaa. (Miq. 4:5) Matulilongesa okuhatili owoma inkha tusoka nawa ku etyi ono apositolu valingile konyima yononkhia mba Sesusi. Ankho vetyii okuti ononkhalamutwe mbonongeleya mbova Sundeu ankho veveyele unene. (Ovil. 5:17, 18, 27, 28) No ngotyo, ononthiki ambuho ankho venda Mondyuo ya Huku iya ankho valekesa okuti ovalongwa va Sesusi mokuivisa. (Ovil. 5:42) Kavayekele owoma uvetalameke. Nonthue tupondola okulilongesa okuhatili owoma. Oñgeni matutyilingi? Oputyina tulilekesa kovilinga, no kosikola na apa tukala okuti Tunombangi mba Siovaa. — Ovil. 4:29; Loma 1:16.

20. Omokonda yatyi ono apositolu ankho vahambukilwa namphila ankho vamoneswa ononkhumbi?

²⁰ Omokonda yatyi ono apositolu ankho vahambukilwa? Ankho vei omokonda yatyi veyelelwe. Kuvo, ankho otyiwa okumoneswa ononkhumbi mokonda yokulinga ehando lya Siovaa. (Luka 6:23; Ovil. 5:41) Apositolu Petulu wahoneka okuti: “Namphila mumona ononkhumbi mokonda youviuki, mamukala nehambu.” (1 Pet. 2:19-21; 3:14) Tyina tuimbuka okuti ovanthu vetuyele mokonda yokulinga etyi tyaviuka, kamatukala nowoma atuyeke-po okuumbila Siovaa.

21-22. (a) Oityi watokola okulinga pahetyino opo utyivile okukoleleya tyina tumoneswa ononkhumbi? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

²¹ Onthue katutyii onalupi ovanthu mavetumonesa ononkhumbi, no nalupi ovatumini mavailika efendelo lietu. Mahi tutyii okuti tupondola okulipongiya pahetyino mokulinga ovipuka evi vitatu: (1) Okupameka oupanga wetu na Siovaa, (2) okukola omutima, iya (3) okuhatili owoma ovanthu. Okulipongiya pahetyino matyitukuatesako okukoleleya komutwe wandyila.

²² Iya inkha ovatumini vailika ovilinga vietu? Monthele mailandulako, matulilongesa onondonga mbo Mbimbiliya mambutukuatesako okutualako okuumbila Siovaa, alo umwe tyina tuamailikwa novatumini.