1. Mesoriẹ o fo ne mwuegbe hẹrhẹ ẹkparehaso?

UVUẸN ason e ki kpe Ọrovwori ọwan Jesu, ọye nọ tare taghene ene vwo utuoma kpahen ọsoso idibo yi. (John 17:14) Nẹ ọke ahwanren rhe, Iseri Jehova ri fuevwan a dẹrughwaroghwu ẹkparehaso nẹ abọ ihworho ra kparehaso ogame urhomẹmro. (2 Tim. 3:12) Rẹ ehion enyerakpọ ọnana ọ joma te ne na, ọwan i fiẹrorhọ taghene evwreghrẹn ọwan ina kparehaso ọwan rhọ.—Matt. 24:9.

2-3. (a) Me yo fori ne rhe kpahen ofẹn? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Marhẹ ọwan ine ru ha ọke ọnana mwuegbe na sabu din ẹkparehaso ra sa obaro na? O fo ne roro kpahen ọsoso ekwakwa ibiobiomu ri na sabu phia rẹn ọwa-an. Erhe ru ọrana, ofẹn ọrhẹ ọfiamu ina sabu fi ọwan kparobọ. Erhe roro kpahen ekwakwa ibiobiomu ri na sabu phia rẹn ọwan obaro na, ofẹn ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan sẹrerhumuji ogame i Jehova. (Prov. 12:25; 17:22) Ofẹn oborẹ ‘ọvwreghrẹn ọwan Dẹbolo,’ ọ ha wọnrọn suẹ ọwan. (1 Pet. 5:8, 9) Me ye ne ru vwana na sabu din ẹkparehaso?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhonrhọ lele, ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ ọghanren ne ruie vwana. Ene ji yono kpahen oborẹ ana sabu ru ne vwo uduefigbere rhọ. Obẹtaye, ene yono kpahen oborẹ ene ruo ọke ihworho i rhe vwo utuoma kpahen ọwan.

4. Lele oborẹ ọ ha Hebrews 13:5, 6, me yo no vi mwu ọwan ẹro, mesoriẹ ọ ghanren?

⁴ Jenẹ o mwuo ẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn, ọ ji sẹrerhumuji owẹwẹ-ẹ. (Se Hebrews 13:5, 6.) Ẹgbukpe  buebun ri vrẹn ne, Oghwa Odẹrẹ na nọ tare: “Ohworho ro rhe Osolobrugwẹ ọ hẹrosuiẹ omamọ ọke edamuni.” Ọrana ghini urhomẹmro! Na sabu din ẹkparehaso, ene vi vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ji hẹrosuiẹ nẹ ọmudu ọwan rhe, jeghwai kẹnoma rẹn iroro eveva taghene ọye o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan.—Matt. 22:36-38; Jas. 5:11.

5. Me yọ nọ ha userhumu wẹn rhe taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn?

⁵ Se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ, ne wu bru ẹkẹ wu ne vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova rhọ. (Jas. 4:8) Ọke we se yi, tẹnrovi iruemru ẹguọlọ eri Jehova. Damoma vwẹruọ oborẹ o vwo ẹguọlọ kpahuọn te ọke we rhe se kpahen oborẹ ọ tare ọrhẹ ekwakwa ro ruru. (Ex. 34:6) Ọnọ sabu bẹn rẹ ihworho ezẹko ine kwe taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye, nime e ji dje ẹguọlọ rẹn aye dẹ-ẹ. Wu rha dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ọrana, damoma ya rhotọre kẹdẹkẹdẹ oborẹ i Jehova o ru dje arodọmẹ ọrhẹ uruemru esiri wẹn ne. (Ps. 78:38, 39; Rom. 8:32) Ọke we roro kpahen oborẹ wu rhiẹromẹrẹn ne, ọrhẹ eroro kodo kpahen oborẹ wu seri uvuẹn i Baibol na, ne wu na sabu djokarhọ ekwakwa buebun ri Jehova o ru wẹn ne. We rhe dje ọdaremẹro phia kpahen oborẹ i Jehova o ru wẹn ne, onyerẹnkugbe are nọ nọ kpẹnkpẹnrhọ.—Ps. 116:1, 2.

6. Lele oborẹ ọ ha Psalm 94:17-19, marhẹ ẹrhomo ro nẹ ẹhẹn rhe ono ru ha userhumu wẹn?

⁶ Nẹrhomo ọke ephian. Roro kpahen ọmọvwerhe rẹ ọsẹ yẹ ọ gbalọre. Ẹhẹn ọmọ na o totọre te erhirhiẹ rọ sabu ta rẹn ọsẹ ye kpahen ekwakwa irhorhomu ọrhẹ ekwakwa ibiobiomu ri phia riẹn ẹdẹ ọrana. Wu na sabu vwo aruẹ onyerẹnkugbe ọrana wu rhe tikẹrẹ i Jehova nyoma ẹrhomo ro nẹ ẹhẹn rhe kẹdẹkẹdẹ. (Se Psalm 94:17-19.) Uvuẹn ẹrhomo na, “ta edamẹ enọ ephian harẹn i Jehova jerẹ ọke re rhie ame,” jeghwai ta rẹn Ọsẹ ẹguọlọ ọnọ kpahen ọfiamu ọrhẹ ofẹn wu vwori. (Lam. 2:19) Me yo no nerhumie rhe? Wu ne rhiẹromẹrẹn “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ rọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian,” ri Baibol na ọ ta kpahen. (Phil. 4:6, 7) Wa rha nẹrhomo izede ọnana, ne wu ne rhe tikẹrẹ i Jehova rhọ.—Rom. 8:38, 39.

7. Mesoriẹ o mwuo ẹro taghene ive kpahen Uvie Osolobrugwẹ ine rugba?

⁷ Jenẹ o mwuo ẹro taghene ebrurhọ ọrẹ Uvie Osolobrugwẹ ine rugba. (Num. 23:19) Orhianẹ we vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon kpahen ive enana-a, nọ nọ phẹrẹ rẹ Echu ọrhẹ idibo yi ina djofẹn mwuo. (Prov. 24:10; Heb. 2:15) Marhẹ wu ne ru bọn imwẹro ọgbogbanhon kpahen Uvie Osolobrugwẹ vwana? Guọlọ ọke yono kpahen ive Uvie Osolobrugwẹ ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ o mwuo ẹro taghene aye ine rugba. Marhẹ ọnọ ha userhumu wẹn lele? Roro kpahen udje i Stanley Jones re mwu rhẹ  ekanron ẹgbukpe irhiruẹ fọkiẹ esegburhomẹmro ọnẹyen. * Me yọ ha userhumu riẹn sabu vwo edirin? Nọ tare: “Fọkime mi dabu yono kpahen Uvie Osolobrugwẹ ne, mi vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahiẹn, mie vwo iroro eveva-a, ọnana nọ lẹrhẹ esegburhomẹmro mẹ gbanhon omamọ.” Wu rha hẹroso ive Osolobrugwẹ, ne wu ne tikẹrẹ i Jehova rhọ jeghwai fi ofẹn kparobọ.—Prov. 3:25, 26.

8. Me yẹ uruemru ọwan kpahen uyono ẹnya o djephia? Dje yi fiotọre.

⁸ Rhe riẹ uyono ukoko ọke ephian. Uyono ọ ha userhumu rẹn ọwan tikẹrẹ i Jehova rhọ. Uruemru ọwan kpahen uyono ẹnya, o dje oborẹ ene vwo edirin lele obaro na ọke ẹkparehaso ọrhọ homaphia. (Heb. 10:24, 25) Mesoriẹ? Ọwan i rha ha uphẹn rẹn ekwakwa ekokamu nẹ aye i lẹrhẹ ọwan je riẹ uyono vwana, me yọ nọ phia obaro na orhianẹ ene fi arhọ ọwan rhẹ erhirhiẹ imwofẹn na ki sabu kwomakugbe imizu ukoko na ruẹ uyono? Habaye, erhe vwo omwemẹ re ne riẹ uyono ukoko ọke ephian, ọwan i fiobọrhotọre-e, ọke ihworho i rha kparahaso ọwan ne je kwomakugbe. Ọke ọnana ya na sabu bọn ẹguọlọ re vwo kpahen uyono ẹnya gbanhon. Erhe vwo ẹguọlọ kpahen uyono ẹnya, ẹkparehaso owuorowu, tobọ te igọmẹti, i sabu da ọwan obọ jẹ na huvwele Osolobrugwẹ-ẹ.—Acts 5:29.

9. Mesoriẹ ekete i Baibol sansan re ne yono rhẹ urhomu o rhiẹ omamọ izede ene mwuegbe hẹrhẹ ẹkparehaso?

⁹ Yono ekete i Baibol ri mai jo rhẹ urhomu. (Matt. 13:52) Itiọrurhomẹmro, wu sabu karorhọ i kemru kemru wu seri-i, ọrẹn Jehova ọnọ sabu nyoma ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen lẹrhuọ rha karorhọ ekete i Baibol ri mai jo. (John 14:26) Djokarhọ oborẹ omizu ọhworhare owu re fi rhẹ ekanron obẹ East Germany ọ tare: “Oma ọ merhenren mẹ taghene mi yono ekete i Baibol buebun rhẹ urhomu! Dedevwo mẹmẹ ọvo yi havwiẹ, ni mie roro kpahen irhomu-ẹmro sansan uvuẹn i Baibol na.” Ekete i Baibol enana i ha userhumu rẹn omizu na daji kẹrẹ i Jehova jeghwai fuevwan vwo edirin.

10. Mesoriẹ o fo ne yono ijoro ukoko na rhẹ urhomu?

¹⁰ Yono jeghwai so ijoro jiri Jehova nẹ urhomu rhe. Ọke re mwu Paul ọrhẹ Silas rhẹ ekanron obẹ Philippi, aye ni so ijoro rẹ aye i rhe rhẹ urhomu e jiri Jehova. (Acts 16:25) Me yẹ imizu ọwan re rhirhiẹ Russia ọrhẹ ẹkwotọre erọrọ re mwu riẹ ekanron obẹ Siberia  i ruru? Omizu ọmase owu re se Mariya Fedun nọ tare: “Ame i so ọsoso ijoro rẹ ame i rheri, ri ha uvuẹn ọbe ijoro na.” Ọye ọ tarẹ taghene ijoro enana i ha userhumu rẹn aye ji lẹrhẹ aye tikẹrẹ i Jehova rhọ. Wa mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn ọke wa rha sọ ijoro ukoko na ri mai jo? Omarana, yono ijoro na rhẹ urhomu!—Se ekpeti na “ Yẹ Mẹ Uduefigbere.”

11-12. (a) Lele oborẹ ọ ha 1 Samuel 17:37, 45-47, mesoriẹ i David o vwo uduefigbere? (b) Me yẹ uyono ọghoghanren re yono nẹ udje i David?

¹¹ Na sabu fi ẹkparehaso kparobọ, a guọlọ uduefigbere. Wu rhe roro taghene we vwo uduefigbere-e, me wu na sabu ru? Karorhọ taghene obọdẹn uduefigbere, o surhobọmwu oborẹ ohworho ọ do te yanghene omẹgbanhon ro vwori-i. Roro kpahen udje i David ọke rọ dẹrughwaroghwu i Goliath. Arha ha i David vwavwọn i Goliath, ọye ọmọvwerhe, ro vwo vwo ekwakwa owọnren. David ọ tobọ vwo odan ọlọkọ-ọ. Ọrẹn, o vwo uduefigbere. David no fiudugbere wọnrọn ọduaran ọrana.

¹² Mesoriẹ i David o vwo aruẹ uduefigbere ọrana? O vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene Jehova rhẹ ọye i gba havwiẹ. (Se 1 Samuel 17:37, 45-47.) David ọ tẹnrovi oborẹ i Goliath ọ do te-e. Ukpomaran, ọ tẹnrovi oborẹ i Goliath ọ kamu te obaro i Jehova. Me yẹ iyẹnrẹn ọnana o yonirin ọwan? Ana sabu fiudugbere erhe vwo imwẹro taghene Jehova ọrhẹ ọwan i gba havwiẹ, jeghwai vwo imwẹro taghene evwreghrẹn ọwan i kamurun obaro Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon na. (2 Chron. 20:15; Ps. 16:8) Marhẹ ene ru bọn uduefigbere ọwan gbanhon ọke ọnana bọmọke ẹkparehaso ọnọ ki rhe?

13. Marhẹ ene ru bọn uduefigbere ọwan gbanhon? Dje yi fiotọre.

¹³ Ana sabu bọn uduefigbere ọwan gbanhon ọke ọnana nyoma re ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na. Mesoriẹ? Fọkime aghwoghwo o yono ọwan na hẹroso i Jehova, jeghwai fiẹ ofẹn onyakpọ kparobọ. (Prov. 29:25) Jerẹ oborẹ ọma ẹsasa ọ lẹrhẹ iriẹn oma na gbanhan, uduefigbere ọwan ọnọ gbanhon erhe fiomarhọ aghwoghwo ọrẹ nẹ oghwa riẹ oghwa, aghwoghwo afiede, aghwoghwo kpregede ọrhẹ uvuẹn ekete eyẹsuọ. Erhe fiudugbere ghwoghwo ọke ọnana, ana sabu mwuegbe re ne ghwoghwo arha tobọ dobọ owian Uvie na ji.—1 Thess. 2:1, 2.

14-15. Me ye yono nẹ udje Nancy Yuen ọrhẹ Valentina Garnovskaya?

 ¹⁴ Ana sabu yono nẹ udje emẹse awanva ri fuevwan dje uduefigbere ọgbogbanhon phia. Nancy Yuen o rhi te isihanghwẹ isionrin nọyẹ imita 1.5, ọrẹn ofẹn o vwo kiki mwuie-e. * O kwe dobọ aghwoghwo kpahen Uvie Osolobrugwẹ ji-i. Fọkiẹ ọnana ne mwurien rhẹ ekanron omẹ ẹgbukpe 20 obẹ i China. Eri rhonmie yi, ni tare taghene ọye yẹ “ohworho rọ mai vwo udu” uvuẹn ẹkwotọre aye!

¹⁵ Ọnana yẹ oborẹ ọ ji phia rẹn Valentina Garnovskaya re mwu rhẹ ekanron obẹ Soviet Union bi ọgbọ esa, nọyẹ ẹgbukpe 21. * Mesoriẹ? O brorhiẹn ro no ghwoghwo rhọ, ọnana nọ lẹrhẹ ihworho ri mwurien ta taghene “ọye ologbozighi ro mwuofẹn omamọ.” Me yọ lẹrhẹ emẹse awanva enana fiudugbere? O mwurun aye ẹro taghene Jehova ọrhẹ aye i gba havwiẹ.

16. Me yọ nọ sabu yẹ ọwan obọdẹn uduefigbere?

¹⁶ Jerẹ oborẹ e yono ne, na sabu bọn uduefigbere ọwan gbanhon, o fo na tẹnrovi omẹgbanhon ọrhẹ ena re vwori-i. Ukpomaran, o fori ne vwo imwẹro taghene Jehova ọrhẹ ọwan i gba havwiẹ, ọye yọ ji wọnrọn rẹn ọwan. (Deut. 1:29, 30; Zech. 4:6) Ọrana yẹ oborẹ ọnọ sabu yẹ ọwan obọdẹn uduefigbere.

17-18. Jerẹ oborẹ ọ ha John 15:18-21, orhetio ọgo yi Jesu ọ yẹrẹ ọwan? Dje yi fiotọre.

¹⁷ Ọwan ephian i guọlọre na họghọ rẹn ọwan, ọrẹn o fo nẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre orhianẹ awọrọ i vwo utuoma kpahen ọwa-an. Jesu nọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn are, ọke ituakpọ i rhe vwo utuoma kpahen are, ọrhẹ ọke aye i rhe le are nẹ oma, ji ta erharhere ẹmro kpahen are jeghwai ta taghene are evwọkon fọkiẹ Ọmọ onyakpọ na.” (Luke 6:22) Me yi Jesu ọ haye ta?

¹⁸ Jesu ọ vwọ haye ta taghene Ilele Kristi ina rha ghọghọ fọkime e vwo utuoma kpahen aye-e. Ukpomaran, ọ ta rẹn ọwan  oborẹ ọnọ phia. Ọwan a ha usuẹn akpọ na-a. Ọwan a nyalele iyono i Jesu, jeghwai ghwoghwo iyẹnrẹn esiri ro ghwoghwori. Fọkiẹ ọnana akpọ na no vwo utuoma kpahen ọwan. (Se John 15:18-21.) Ọwan i guọlọre nẹ oma ọ merhen i Jehova. Ituakpọ i rhe vwo utuoma kpahen ọwan fọkime e vwo ẹguọlọ kpahen Ọsẹ ọwan, ọrana ẹmro ro teri aye.

19. Marhẹ ene ru hẹrokele udje inyikọ na?

¹⁹ Wu vwa ha uphẹn rẹn oborẹ ituakpọ i tare yanghene ru, nọ lẹrhẹ ofa ruọ taghene wẹwẹ Oseri Jehova-a. (Mic. 4:5) Ọwan ina sabu fi ofẹn ituakpọ kparobọ erhe roro kpahen oborẹ inyikọ ri ha i Jerusalem i ruru ọke e kpe i Jesu hin. Aye i rhe oborẹ ilori ẹga itu i Jew na i vwo utuoma kpahen aye te. (Acts 5:17, 18, 27, 28) Ọrẹn, kẹdẹkẹdẹ aye ne riẹ oghwa ẹga na ye ghwoghwo, jeghwai dje oma aye rhiẹ idibo i Jesu. (Acts 5:42) Aye e kwe nẹ ofẹn o fi aye kparobọ-ọ. Ọwan ina ji sabu fi ofẹn ituakpọ kparobọ nyoma re ne dje oma phia taghene ọwan Iseri Jehova obẹ isukuru, obẹ iruo ọrhẹ uvuẹn ekete re rhirhiẹ.—Acts 4:29; Rom. 1:16.

20. Mesoriẹ oma ọ merhen inyikọ na dedevwo e vwo utuoma kpahen aye?

²⁰ Mesoriẹ oma ọ merhen inyikọ na? Aye i rhe oborẹ ọsoriẹ e vwo utuoma kpahen aye, aye ni nirien rhẹ emru ọghọ ra na ha oja riẹ aye fọkiẹ ọhọre i Jehova. (Luke 6:23; Acts 5:41) Ọnyikọ Peter nọ yare ọke oru: “Are i rha tobọ rioja fọkiẹ irueruo ọvwata, oma ọmerhen are.” (1 Pet. 2:19-21; 3:14) Ọwan i rhe vwẹruọ ye taghene e vwo utuoma kpahen ọwan fọkime e ruẹ oborẹ orhomurun, a ha uphẹn rẹn utuoma ituakpọ nọ lẹrhẹ ofẹn mwu ọwa-an.

21-22. (a) Me wu brorhiẹn yen wu ne ruo ne wu sabu mwuegbe hẹrhẹ ẹkparehaso? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²¹ Ọwan e rhe ọke ra na kparehaso ọwan yanghene ọke rẹ igomẹti ọnọ ta rẹn ọwan na dobọ ogame i Jehova ji-i. Ọrẹn, ọwan i rheri taghene ana sabu ru onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhon vwana, nyoma ra na bọn uduefigbere ọwan gbanhon jeghwai yono oborẹ ene ru nyerẹn ghele utuoma ituakpọ. Erhe mwuegbe vwana, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan mevigbanhon obaro na.

²² Ọrẹn, me ye ne ruo orhianẹ a ta rẹn ọwan na dobọ owian Uvie na ji? Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ene yono kpahen iruemru-urhi Baibol ri na ha userhumu rẹn ọwan rha ga i Jehova, ọrhọ tobọ rhianẹ a dobọ owian Uvie na ji.