Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 28

Tosi tonda si̱xálee Jeobá ninga sʼe̱chjoaná nga kʼoasʼiaan

Tosi tonda si̱xálee Jeobá ninga sʼe̱chjoaná nga kʼoasʼiaan

“Alikui koa̱n nga jyó kuiyuijin xi tʼatsʼe xi tsaʼyaijin, xi kinoʼyaijin” (HECH. 4:19, 20).

KJOAJNDA 122 Kixi katamaa ngantsjai

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. 1) Ánni nga tsín tokʼoakoa̱nniná kʼiatsa tsín titjóʼndeniná nga xále Niná sʼiaan. 2) Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

KʼIANGA nó 2018, tsʼato 223,000 mani je xi tsoyason ya ʼnde jñani tíchjoale xále Niná. Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jaʼato, ñá xi chjotale Cristo maa ʼyañá nga koaitjenngikená je chjota (2 Tim. 3:12). Tojñani tsaan, tsakui nichxin je chjotaxá toxijña koatechjoaná nga tsín tije Jeobá si̱xánilee.

2 Kʼiatsa kʼoasʼin je chjotaxá, tsakui nichxin kui jebi chjónangilee yaoná: “A kui xi tsonile nga tsín tinda tiyoñá ngixko̱n Niná kʼianga chjota fitjenngikená. A tsín tije Jeobá si̱xánilee kʼianga koaitjenngikená chjota. A koaan ya kjuian jñani tjóʼndená nga si̱xálee Jeobá”. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan xi tʼatsʼe jebi. Kʼoati jchaa jósʼiaan nga tosi tonda si̱xálee Jeobá ninga sʼe̱chjoaná nga kʼoasʼiaan kʼoa jméni xi si̱kuindalee yaoná.

A KUI XI TSONILE NGA TSÍN TINDA TIYOÑÁ NGIXKO̱N NINÁ KʼIANGA CHJOTA FITJENNGIKENÁ

3. Tojo tso 2 Corintios 11:23-27, jmé kjoa xi jaʼatojin je pastro Pablo, kʼoa jmé xi bakóyaná je choa̱le.

3 Kʼiatsa tsín titjóʼndeniná nga xále Niná sʼiaan, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tinda tiyoñá ngixko̱n Niná. Si̱kjaʼaitsjenla xi tʼatsʼe pastro Pablo. Nʼio tse kjoanda kisʼele ngixko̱n Jeobá kʼoa 14 carta kiski xi tsʼe Escrituras Griegas Cristianas kʼoa nkjín naxinandá kitsoyason. Ninga kʼoalani, nʼio kitjenngike chjota (tʼexkiai 2 Corintios 11:23-27). * Je choa̱le Pablo kui bakóyaná nga tsjoáʼnde Jeobá nga chjota fitjenngike je choʼndale.

4. Ánni nga majtikeniná je chjota.

4 Je Jesús kʼoakitso ánni nga chjota koaitjenngikeniná. Kʼoakitso nga kuinga koa̱njtikeniná nga tsín i̱ nojiaan yaoná jmeni xi chon sonʼnde (Juan 15:18, 19). Kʼianga chjota koaitjenngikená alikui xi tsonile nga tsín tinda tiyoñá ngixko̱n Niná, tosaa kui xi tsonile nga kui kʼoatinʼia xi ndatjín.

A TSÍN TIJE JEOBÁ SI̱XÁNILEE KʼIANGA KOAITJENNGIKENÁ CHJOTA

5. A koaanle je chjota nga tondiaa koatechjoaná nga je Jeobá si̱xálee. Jngo choa̱ tʼejnai.

5 Je chjota alikui koa̱nle nga tondiaa koatechjoaná nga je Niná si̱xálee. Nʼio nkjín kontrale Jeobá xi kʼoatjíosʼín tonga tsín kʼoakjimale. Si̱kjaʼaitsjenla jokoan kʼianga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni, nkjín naxinandá jñani kitjenngike chjotaxá je choʼndale Niná. Tobʼelañá, alikui tsa toje chjota nazi xi tsakʼéchjoale je xále Niná, kʼoati kisʼin je chjotaxá xi Australia tsʼe, xi Canadá tsʼe kʼoa jña xinsa naxinandá. Ninga kʼoalani, alikui koanle nga tondiaa tsakʼéchjoale xále Niná. Nga kisʼejna je kjoajchán kʼianga nó 1939, je xi tsoyason jngo tjíjtsa Sonʼnde 72,475 mani. Tonga kʼianga jetʼa kjoajchán jebi nga nó 1945, je Jeobá kisichikontʼain je naxinandále, nga kʼia 156,299 mani je xi tsoyason.

6. Jósʼin bichómani nga chjota fitjenngikená. Jngo choa̱ tʼejnai.

6 Kʼianga chjota koaitjenngikená tsakui nichxin ngisa koasenkaoná nga je Jeobá si̱xálee. Kataʼyala choa̱le jngo ndsʼee kao chjoónle xi jngo tiʼndí tíjnale, xi ya tsakatio ya naxinandá jñani tsín tikitsjoaʼndeni je chjotaxá nga tsakʼinyason. Je ndsʼee jebi alikui kitsjoaʼnde nga kui kjoajkon kisikinjele, tosaa precursor regular sʼin kisixá. Je chjoónle kisikʼéjna je xále jñani nʼio nda machjíle tsakai. Kʼoa je ndsʼee kʼoakitso nga nʼio nkjín chjota xi kiskonangi ánni kisatechjoanile nga tsoyason je testigole Jeobá. Nga kʼoakoan, ngisaa choa ñʼai koanle je ndsʼee nga kitsoyale chjota. Nga kisʼechjoale je xále Niná, kʼoati nʼio tsakinyakao je xi ngikʼa ndsʼee. Tobʼelañá, xi tiyani naxinandá jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoakitso nga nkjín ndsʼee xi jekisikatío xále Niná tsakai, xi kʼia ki ijngokʼa kjoajtín kʼoa kitsoyason.

7. 1) Jméni xi bakóyaná jotso Levítico 26:36, 37. 2) Jméni xi sʼiain kʼiatsa sʼe̱chjoaná nga ʼmiyasoán.

7 Kʼianga kʼoasʼin bʼéchjoaná je chjota xi jtikená nga ʼmiyasoán, kui xi mele nga kuijkoán kʼoa nga tsín tije Jeobá si̱xánilee. Tsakui nichxin énndiso ska̱nibason xi tʼatsaan, tsa policía sikasén nga kuichokotsen niʼyaná, tsa kjoanʼio koaikaoná ngixko̱n chjotaxá kʼoa tsa saʼnda ndoyá sikatíoʼya kʼaná. Kui xi mele nga kuinyaxkónná kʼianga kʼoasikao je ndsʼee. Kʼiatsa kuijkoán si̱kʼajenjinlee tokoán kʼoa saʼnda tsínjin tije Jeobá si̱xánilee. Tonga alikui mená nga ya koa̱nngósoán je chjota xi síkʼaxki̱ Levítico 26:36, 37 * (tʼexkiai). Alikui kʼoaiʼndee nga kui kjoajkon katasíkinjená nga tochoasa si̱xálee Jeobá kʼoa tsa saʼnda tsín tikʼoasʼianñá. Tosa je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa alikui kuijkoán (Is. 28:16). Kʼoa si̱jélee nganʼio nga je katabándiaaná. ʼYañá nga nijngojin chjotaxá xi koa̱nle kʼoechjoaná nga tosi tonda je Niná si̱xálee (Heb. 13:6).

A KOAAN TSA XIN ʼNDE KJUIAN

8, 9. 1) Jméni xi tjínnele je skoéjin nga jngó jngó ndsʼee kʼoa tsa je xi jko̱ tjíole ya yaniʼya. 2) Jméni xi koasenkaoná nga kui xi ndatjín chjoéjiaan.

8 Kʼiatsa tsín titjóʼndeniná nga xále Niná sʼiaan, tsakui nichxin kui si̱kjaʼaitsjeen tsa koa̱n ya koanngían ya naxinandá jñani tjoʼndele je ndsʼee nga tsoyason. Ñá xi kuixónñá tsa kʼoasʼiaan kʼoa tsa mai. Tsakui nichxin tjínkʼa ndsʼee xi tsjoáná kjoafaʼaitsjen tʼatsʼe jmeni xi kisʼin je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1 kʼianga chjota kitjenngike. Kʼianga jekinikʼien Esteban, je chjotale Cristo xi Jerusalén tsʼe, yaa Judea kao Samaria kikatio kʼoa tjínkʼa xi ya Fenicia, Chipre kʼoa kao Antioquía ki (Mat. 10:23; Hech. 8:1; 11:19). Tonga tjínjinkʼa ndsʼee xi kui choa̱le pastro Pablo koaitjenngi, nga̱ je alikui xin ʼnde ki ninga nʼio kitjenngike chjota. Tosi tonda kitsoyason kʼoa kisinʼiojin je ndsʼee ninga chjota kitjenngike (Hech. 14:19-23).

9 Jméni xi bakóyaná choa̱ jebi. Kui bakóyaná nga je xi jko̱ tjíole ya yaniʼya jé xi kuitsoni jmeni xi sʼin. Tonga nga kjesa xin ʼnde fijin, machjén nga Jeobá kʼoetsʼoale kʼoa nga kuenta sʼin josʼin tjío je familiale kʼoa josʼin kuichomani tsa xin koai. Tonga nga jngó jngóní chjotale Cristo nga skósonnile jmeni xi sʼin (Gál. 6:5). Kʼoa ʼyani xi mele nga xin ʼnde koai alikui koa̱n nga ʼya xi jokuitsole.

JÓSʼIN SI̱XÁLEE JEOBÁ KʼIATSA TSÍN TITJÓʼNDENINÁ

10. Jósʼin koandiaaná je Betel kʼoa kao xi chjotajchínga sʼin tjío.

10 Jósʼin si̱xálee Jeobá kʼianga jetsín titjóʼndeniná nga kʼoasʼiaan. Yaa tjen Betel kʼoakʼuínnile je xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin si̱kasénniná je xo̱n xi Énle Niná yʼangini, josʼin sa̱tío je kjoajtín kʼoa josʼin kʼuínyasoán. Tonga tsa tsín tikoa̱n josʼin sʼe̱jinkonni je xi chjotajchínga sʼin tjío, jé tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi ya Biblia yʼangini kʼoa kao xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná, ánni nga tosi tonda si̱xánilee Jeobá (Mat. 28:19, 20; Hech. 5:29; Heb. 10:24, 25).

11. Ánni kʼoéjngosíñá tokoán nga sʼe̱ntsjainá jme xi koa̱nchjénná nga nʼio sa̱tío kjoamakjainná, kʼoa jméni xi sʼiaan nga si̱kuindaa Biblianá kʼoa kao xo̱n xi Énle Niná yʼangini.

11 Je Jeobá kʼoatso nga tsjoále choʼndale jmeni xi machjénle nga nʼio sa̱tío kjoamakjainle (Is. 65:13, 14; Luc. 12:42-44). Kuinga tsín jao kʼoéñá tokoán nga je naxinandále Niná tsjoáná jmeni xi koa̱nchjénná nga nʼio sa̱tío je kjoamakjainná. Tonga kʼoati koa̱n kjoásjailee jmeni xi sʼiaan. Tobʼelañá, kʼianga tsín titjóʼndeniná nga je Jeobá si̱xálee tjínnele nga ʼma si̱káyoaa je Biblianá kʼoa kao xo̱n xi Énle Niná yʼangini. Chósonnilee jokji ʼma si̱katioá kʼiatsa ya tabletaná kʼoa tsa ya celularná tjíoyaná jmeni xi nʼio chjíle. Ngatsʼiñá nga kjoásjailee josʼiaan nga nʼio sa̱tío je kjoamakjainná.

Jé Jeobá koasenkaoná nga tsín kuinókjoaan nga kuiyojtían (Chótsenlai párrafo 12) *

12. Jósʼin kʼoendajin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga sa̱tíoná kjoajtín kʼoa nga tsín je sʼe̱jinnile chjota xi jtikená.

12 Jókoa̱nni je kjoajtín xi satíoná nga xki̱ xomana. Jé xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoendajin josʼin kuiyojtían, tonga nʼio nda skósonnile josʼin sa̱tío je kjoajtín ánni nga tsín je chjota xi jtikená sʼe̱jinnile. Tsakui nichxin kʼoakuitsoná nga tochoa choa koaan nga kuiyojtían kʼoa tsa kjitʼa sikʼantjaiya je hora kʼoa kao ʼnde jña kuiyojtían. Jméni xi sʼiaan nga si̱kuindaa xíngiaa kʼianga kuiyojtían. Tjínnele nga xa̱n kuinókjoaa nga kuichoaa kʼoa nga kjuinñá ndʼianá kʼoa koaan nga tsín tsen sóyoaa tsa kjoajtín timangián.

Tosi tonda kʼuínyasoán ninga sa̱téchjoale je xále Niná (Chótsenlai párrafo 13) *

13. Jméni xi bakóyaná jokisʼin je ndsʼee xi ya Unión Soviética tsakatio.

13 Jókoa̱nni nga ʼmiyasoán. Nga jngó jngó ʼnde kjaʼaí kjaʼaísʼin sa̱kóyason. Tonga nga tsjoachaa je Jeobá kʼoa nga mená kuinókjoañá xi tʼatsʼe Chjotaxále, kjoásjailee josʼin kʼuínyasoán (Luc. 8:1; Hech. 4:29). Je xi Emily Baran ʼmi kʼoakitso josʼin kitsoyason je testigole Jeobá jñani Unión Soviética tsakʼin. I kitso: “Kʼianga kʼoakitso je chjotaxá nga tsínkui katafákaoni xínkjín chjota jmeni xi makjainle, je testigole Jeobá kitsoyale Énle Niná je chjotandaindʼiale, xi ñatjen síxá kʼoa kao miyole. Kʼianga kisixá jñani kinikatíonʼio kʼoati kitsoyale je xi ya tjío”. Je ndsʼee xi ya Unión Soviética tsakatio tosi tonda kitsoyason ninga kisʼechjoale. Kʼoati sʼiaan tsanda ñá jokisʼin ndsʼee jebi kʼiatsa totsejinni tsín titjóʼndeniná nga kʼuínyasoán ya jñani tsaan.

JMENI XI TSÍN KOA̱N KʼOASʼIAAN

Tjínnele jchaa kʼiáni nga tsín koa̱n kuinókjoaa (Chótsenlai párrafo 14) *

14. Tojo tso Salmo 39:1, jméni xi tsín koa̱n kʼoasʼiaan.

14 Chósonnilee jmeni xi kʼoéyanajmílee xi kjaʼaí. Kʼianga sa̱téchjoale je xále Niná, chósonnilee kʼiáni “nga jyó” kuiyoaa (Ecl. 3:7). Tjínnele jchaa jmeni xi tsín koa̱n kʼoéyanajmiá, jolani je jaʼaínle ndsʼee, jñani biyojtían, josʼin ʼmiyasoán kʼoa josʼin nikasénniná je xo̱n xi Énle Niná yʼangini. Ngayeje jebi alikui koa̱n nga je chjotaxá sʼe̱jinle, nijejinla miyoná kʼoa tsa je xíngiaa kʼoakʼuínlee ni chrian kʼoa ni kjin tjío. Tsa kʼoasʼiaan, xkón si̱katioá je ndsʼee (tʼexkiai Salmo 39:1). *

15. Jméni xi koa̱nmele sikaoná je Na̱i, kʼoa jósʼiaan nga tsín je kʼoanachaná.

15 Alikui kʼoaiʼndee nga totjín totjenni kjoa xi xkoa̱ya sikatíoná. Je Na̱i be kʼianga tsín nda kuiyokoaa xíngiaa kʼiatsa xkoa̱ya sʼin tiyoaa (Mar. 3:24, 25). Kuinga koasjainile josʼin nga xkoa̱ya sikatíoná. Kʼoa kui xi mele nga tiñá kuixkanñá ʼndele nga kao je kuixkan.

16. Jmé choa̱ xi nʼio nda tsakʼéjnaná je tichjaa Gertrud Poetzinger.

16 Saʼnda je ndsʼee xi jenʼio tjínle kjoafaʼaitsjen tjínnele nga sikuinda yaole xi tʼatsʼe kjoa jebi. Kataʼyala xi tʼatsʼe tichjaa Gertrud Poetzinger kao Elfriede Löhr xi ya ngʼajmi tjínle kjoachoya. Nga jao tichjaa jebi kao xi kjaʼaísa tichjaa yaa tsakatio ya ʼnde jña kisikatíonʼio je chjota nazi. Je Gertrud koanxinkonke je tichjaa Elfriede nga tsabe nga nʼio nda kitsjoanganʼiole je tichjaa xi ya tjío kʼianga kitsoyale je Énle Niná. Nga jekoanskanni, soa koanle kʼoa kisijéle Jeobá nga katabasenkao. I kitso: “Tjínnele koa̱njinná nga tjío je ndsʼee kʼoa tsa tichjaa xi ngisa tse xá kjinele tikʼoani ñá”. Je xi tsakasenkao je tichjaa Gertrud kuinga kui kuenta kisʼin jñani nda sʼín kʼoa jokjoan je tichjaa Elfriede, kʼoa ndasʼin tsakjáo ngindiani. Nga jao kixi kitʼale Jeobá saʼnda nga kʼien. Kʼiatsa kʼoéndajiaan jme kjoa xi sʼená kao je ndsʼee ndasʼin kuiyoaa (Col. 3:13, 14TNM).

17. Ánni nga tjínnenile si̱tjosoán josʼin sʼe̱ndiaaná.

17 Si̱tjosoán josʼin sʼe̱ndiaaná. Kʼiatsa si̱tjosoán jmeni xi kuitsoná je ndsʼee xi xá kjinele xi kʼoasʼin fitjenngi jotso naxinandále Niná, alikui jme kjoa jtsaojiaan (1 Ped. 5:5). Tobʼelañá, jngo naxinandá jñani kisʼechjoale je xále Niná, kʼoatsakʼinle je ndsʼee nga tsín jme xo̱n xi Énle Niná yʼangini sikáyole chjota nga kuitsoyason. Tonga jngo ndsʼee xi precursor sʼin tísíxá kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa be josʼin kʼoa tsín kisitjoson jotsakʼinle. Tonga ñandia nga títsoyason, je policía kisijtsoʼaa kao xi ngikʼa ndsʼee. Je policía jebi yani tjíomatjenngile jñani tjíotsoyason kʼoa tsakʼéxkó ngayeje xo̱n xi kisikáyole chjota. Jebi kui bakóyaná nga tjínnele si̱tjosoán joʼminá ninga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa ʼyaa josʼiaan. Je Jeobá sichikontʼainná kʼiatsa si̱tjosoán jokuitsoná je ndsʼee xi kui xá tjíotsjoále nga koandiaaná (Heb. 13:7, 17).

18. Ánni nga tsín koa̱n ñá kʼoakʼuínnilee josʼin je ndsʼee.

18 Alikui koa̱n nga ñá kʼoakʼuínlee josʼin je ndsʼee. Alikui koa̱n nga je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakuitso jmeni xi sʼin xi ngikʼa. Je ndsʼee Juraj Kaminský kʼoakitso jokisʼin kʼa je ndsʼee kʼianga kisʼechjoale xále Niná ya Checoslovaquia. I kitso: “Kʼianga kindoa je ndsʼee xi tsakándiaale je xále Niná kʼoa kao xi chjotajchínga sʼin tjío, tjínkʼa xi tsakándiaale je jtín xi jngo xo̱n tsakʼénda jñani tsakʼétʼa jmeni xi tjínnele sʼin je ndsʼee kʼoa jmeni xi mai”. Je Jeobá alikui kui xá títsjoáná nga ñá kʼoakʼuínlee xi ngikʼa jmeni xi sʼin. Je chjota xi kʼoasʼín alikui josʼin binyakao je ndsʼee, kʼoa joxi jéni batéxomale josʼin makjainle (2 Cor. 1:24).

JE JEOBÁ SI̱XÁLEE NGANTSJAI

19. Tojo tso 2 Crónicas 32:7, 8, ánni nga tsín kuinókjonñá ninga tojme xi sikaoná je Na̱i.

19 Je Na̱i, xi kontraná mani, tosi tonda koaitjenngikená nga kixi timangíntʼalee je Jeobá (1 Ped. 5:8; Apoc. 2:10). Je Na̱i kʼoa kao xi ya tsjoánganʼiole koa̱nmele koatechjoale je xále Niná. Tonga alikui koa̱n nga kui kuinókjonlee (Deut. 7:21). Je Jeobá yaa tjen tíjnakaoná kʼoa tosi tonda koasenkaoná ninga sa̱téchjoale nga kʼuínyasoán (tʼexkiai 2 Crónicas 32:7, 8). *

20. Jméni xi tijnandai nga sʼiain.

20 Chjénngilee je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1, xi i̱ kitsole je chjotaxá: “Chósonnilao a nda tjín ngixko̱n Niná tsa jon xi noʼyano axo Niná xi noʼyale. Alikui koa̱n nga jyó kuiyuijin xi tʼatsʼe xi tsaʼyaijin, xi kinoʼyaijin” (Hech. 4:19, 20).

KJOAJNDA 73 Tʼaináijin nganʼio kao kjoanʼiojin

^ párr. 5 Jósʼiaan kʼiatsa je chjotaxá tsín titsjoáʼndeniná nga xále Niná sʼiaan. I̱ kjoaʼmiya jebi kui kuitsoyaná jméni xi sʼiaan nga tosi tonda si̱xálee Niná kʼoa jméni xi tsín koa̱n kʼoasʼiaan.

^ párr. 3 2 Corintios 11:23-27: “A síxále Cristo. An ngisasa nʼio sixále, (joni jngo xi tsoʼbaskásʼin nchja). Kao xá xi ngisasa tse, kao xi tsakána saʼnda nga tsín koanxki̱ jo tjín kʼa, kao nga ndoyá ngisa nkjín kʼa tsakatejna, kʼoa nkjín kʼa mekʼen. 24 Je chjota judíos aon kʼa tsakána, kan xjaʼaonño kʼa nga jngójngó kʼa. 25 Jan kʼa kʼoasʼin tsakána kao yájti. Jngo kʼa nga la̱jao̱ kisatena. Jan kʼa kiskangindá ya ndáchikon, jngo nichxin kao jngo nitje̱n tsakatejnajian ya ngabasenle ndáchikon. 26 Ya ndiaaxkón nkjín kʼa, ya xongá jña xkón chon, xkónle ché, xkónle chjota nangina, xkónle chjota xi li judíojin, xkónle ya naxinandá, xkónle ya ʼndetʼaxintʼa, xkónle ya ndáchikon, xkónle yajinle ndsʼee xi tondiso, 27 kao xánʼio kao kjoabijta, kao xi nkjín kʼa tsakatejnakonʼnda, kao nga koanbaona koanfatina, kao nga nkjín kʼa tsakatejnanchjan, kao nga nyʼán koanna, kao nga me kisʼejtia”.

^ párr. 7 Levítico 26:36, 37: “Kʼoa je xi kuinje̱ngile yaole, kjoajkon sikʼasʼenjian ni̱ma̱le ya ʼnde xi tsʼe kontrale; kʼoa ninga tojngo xka̱ kjoane nga kjoaʼaka tókaa, kʼoa tókachjinga joni tsa espada tíbiyotjenngikaole kʼoa jtsao ninga tsín ʼya xi tíbangatjenngile. 37 Kʼoa tijé sa̱téjon sa̱tétʼani xínkjín joni tsa espada tíbiyotjenngikaole tonga tsínni ʼya xi tjenngitsaole. Kʼoa tsín chókjoakaole kontrale”.

^ párr. 14 Salmo 39:1: “I kixian: Skoéxkóña ndso̱koa ánni nga tsín koanjngijéeña kao nijen. Kʼoa tjín xi kʼoeʼa ndsoʼba ánni nga tsín kuinchjaña ngixko̱n chjotatsʼen”.

^ párr. 19 2 Crónicas 32:7, 8: “Nʼiojin katamao kʼoa tajajin katamao. Ali nokjonjion kʼoa ali yaonojin binyaxkónlao xi tʼatsʼe reyle Asiria kʼoa ni tʼatsʼejinla ngatsʼi je chjotankjín xi tjíokao; nga̱ ngisaa nkjín mani xi tjíokaoná ñá tikʼoajinni je. 8 Je xi tjíokao to chjotaní, tonga ñá jé tíjnakaoná je Jeobá Nináná nga koasenkaoná kʼoa nga je sitoán nga sʼe̱ná kjoajchán. Kʼoa je naxinandá kiskoé kjoanʼiojin tʼatsʼe én xi kitso je rey Ezequías xi tíjna Judá”.

^ párr. 63 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA. Ngayeje sén xi faʼaitʼa i̱bi, kui tsoya josʼin tjío je ndsʼee jñani tíchjoale je xále Niná. Jngojtín mani ndsʼee xi ya tjíojtín ya jngo ʼnde jñani tsojmi sinyáxkó.

^ párr. 65 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Kʼianga fákaonajmí jngo chjoón je tichjaa (xi ya ngʼaskónni tíjna) kʼoati fákaonajmíni je Énle Niná.

^ párr. 67 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Kʼianga tínijtsoʼa je ndsʼee alikui bʼéyanajmí xi tʼatsʼe je jtín.