1-2. (a) Omokonda yatyi tuhapondola okuhuva tyina ovatumini vetuilika okufenda Siovaa? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

MO 2018, ovaivisi valamba po 223.000 ankho vakala movilongo omu ovatumini vailika ovilinga vietu. Iya vamwe kavailikilwe, mahi pena ovipuka ovinyingi vahapondola okulinga. Otyo katyituhuvisa. Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba, ovaumbili va Siovaa vetyii okuti mavayalwa. (2 Tim. 3:12) Katyesukisile otyilongo tukala, ovatumini vapondola okupilulula liwa-liwa onkhalelo yavo yokusoka iya avetuilika okufenda Siovaa, Huku yetu.

² Inkha potyilongo ukala ovatumini vemuilika okufenda Siovaa, ove hamwe ukahi nokulipula okuti: ‘Okuti Siovaa wetuyekapo? Okuti matuyekepo okuumbila Siovaa? Okuti ndyina okuilukila kotyilongo ovatumini vahailikile efendelo lietu?’ Onthele ei maikumbulula omapulo oo. Tupu matulilongesa oñgeni tupondola okutualako okufenda Siovaa tyina tuailikwa, novipuka tuna okulityilika.

3. Ononkhumbi patyi Paulu alambelele mbapopiwa mu 2 Ova Kolindu 11:23-27? Oityi tulilongesila kongeleka ya apositolu Paulu?

³ Tyina ovatumini vetuilika pamwe tupondola okusoka okuti Siovaa wanumana nonthue. Mahi olusoke olo luapenga. Hinangela okuti tyina ovatumini vametuilika katyilekesa okuti Siovaa wanumana nonthue. Soka kongeleka ya apositolu Paulu. Tuna onthumbi yokuti Paulu ankho wapandua na Huku. Wakalele nelao liokuhoneka omikanda 14 Movihonekwa vyo Vakilisitau mo Geleku iya waholovonenue opo akaivise ovanthu vehe ova Sundeu. Namphila ankho apandwa na Huku mahi nae wamonesilue  ononkhumbi. (Tanga 2 Ova Kolindu 11:23-27.) Ongeleka ya Paulu itulongesa okuti Siovaa upondola okuyeka ovaumbili vae ovakuatyili vamoneswe ononkhumbi.

4. Ouye utuyele mokonda yatyi?

⁴ Sesusi wapopile omokonda yatyi tuna okukevelela okumoneswa ononkhumbi. Wapopia okuti matuyalwa mokonda yetyi katulingi onthele youye. (Suau 15:18, 19) Tyina tumoneswa onkhumbi, katyilekesa okuti Siovaa wetuyekapo. Mahi tyilekesa okuti tukahi nokulinga etyi tyaviuka!

5. Okuti ovanthu vapondola okutalameka efendelo lya Siovaa? Hangununa.

⁵ Ovanthu kavetyivili okutalameka efendelo lya Siovaa. Ovanthu ovanyingi vahetekelele-ale okutyilinga avehetyivili. Tala etyi tyaendele mokueenda Kovilwa Vya Vali Viouye Auho. Pomuvo opo, ovatumini movilongo ovinyingi vamonesile ononkhumbi ovanthu va Huku. Ovilinga vyo Nombangi mba Siovaa ankho kaviailikilwe vala mo Alemanha, mahi tupu ankho viailikwa ko Australia no ko Canada no kovilongo ovikuavo. Mahi tala etyi tyamonekele-po. Etyi ovilwa viahimbika mo 1939, mouye auho ankho muna ovaivisi vatuuka 72.475. Mahi nekuateso lya Siovaa etyi ovilwa viapwa mo 1945, mouye auho pahe ankho muna ovaivisi vatuuka 156.299. Ovaivisi veliyawisile monkhalelo ihuvisa!

6. Ovipuka patyi oviwa vihole okumonekapo tyina ovatumini vailika ovilinga vietu? Popia ongeleka.

⁶ Tyina ovatumini vetuilika, tyipondola okutulunda vali okufuisapo etokolo tualinga liokuumbila Siovaa, atuhakala nowoma. Mongeleka, ovalinepi vamwe ankho vena olukembe, ankho vakala motyilongo omu ovatumini vailika ovilinga vietu. Mahi avahatili owoma iya avatokola okukala ovakokoli-ndyila. Alo umwe omuhikuena watyo ayekepo ovilinga ankho vifeta nawa. Omulume watyo wapopia okuti etyi ovatumini vailika efendelo lietu, ovanthu ovanyingi avakala nolumbwe luokunoñgonoka vali Onombangi mba Siovaa. Iya otyo atyiveavela omphitilo yokulilongesa novanthu ovanyingi. Namphila ovatumini vailika ovilinga vietu nolusoke luokunyimako efendelo lya Siovaa, mahi kukahi vala nokutundilila ouwa. Omukulu umwe wewaneno nae ukala kotyilongo otyo, wapopia okuti ovanyingi vayekelepo okuumbila Siovaa, avahimbika okuenda vali komaliongiyo iya pahe vakondoka motyili.

7. (a) Oityi tulilongesila kovanthu vapopiwa mu Levítico 26:36, 37? (b) Oityi molingi inkha ovatumini vailika ovilinga vietu?

 ⁷ Tyina onondyale mbetu mbuilika ovilinga vietu, vahanda tukale nowoma wokuumbila Siovaa. Tupu vapondola okuyandyanesa omatutu, nokutuma onopulisa opo mbuovole omikanda momaumbo etu, nokututuala kombonge, iya alo vamwe pu onthue vapondola okupakwa mokaleya. Vapaka vamwe mokaleya opo tukale nowoma. Inkha tuyeka ovipuka ovio vitutilise owoma, matuyekepo okuumbila Siovaa. Onthue katuhande okulinga ngovanthu vapopiwa mu Levítico 26:36, 37. (Tanga.) Onthue kamatuyeke owoma utepulule kombili tuna movilinga vya Siovaa ine utulingisise okuyekapo okumuumbila. Tuyumba onthumbi mu Siovaa iya tutupu owoma. (Isa. 28:16) Tupu tulikuambela okuita ehongolelo lya Siovaa. Tutyii okuti nekuateso lya Siovaa, petupu omunthu utyivila okutuyapula kwe, alo umwe omutumini wepondolo. — Heb. 13:6.

8-9. (a) Etokolo patyi kese omuumbili wa Siovaa esukisa okulinga? (b) Oityi matyikuatesako omunthu okulinga etokolo liaviuka?

⁸ Inkha ovatumini motyilongo ukala vailika ovilinga vietu hamwe upondola okulipula okuti: ‘Okuti ndyina okuilukila kotyilongo ovatumini vahailikile efendelo lietu?’ Olio etokolo omunthu omukuavo ahapondola okukulingilako. Vamwe tyina vehenelinge etokolo olio, velilongesa konthele yetyi Ovakilisitau vo potyita tyo tete valingile etyi ankho vekahi nokuhataikiswa. Konyima yetyi Sitevau aipawa nomamanya, ovalongwa aveliyandyana mo Sundeia no mo Samaliya. Iya vamwe avaende kovilongo vyo kokule ngetyi o ko Fenisia, no ko Sipele, no ko Antiokia. (Mat. 10:23; Ovil. 8:1; 11:19) Mahi ovakuavo hamwe vapondola okulilongesa etyi apositolu Paulu alingile etyi Ovakilisitau vo potyita tyo tete vahimbika vali okuhataikiswa. Apositolu Paulu kaile kovilongo ovikuavo. Mahi wapakele omuenyo wae motyiponga opo aivise onondaka onongwa, nokupameka ovakuatate movilongo omu Ovakilisitau ankho vamoneswa ononkhumbi. — Ovil. 14:19-23.

⁹ Oityi tulilongesila komahipululo oo? Tulilongesilako okuti kese onkhalamutwe yombunga, oe muene una okutokola inkha mavailuka ine kamavailuka. Tyina alinga etokolo olio, onkhalamutwe yombunga wesukisa okulikuambela, asoko nawa kombunga yae. Wesukisa okusoka kouwa no kovitateka vipondola okutundililako. Konthele yotyo, kese omuumbili wa Siovaa “makatyinda omutengi wae muene.” (Gal. 6:5) Katupondola okukoyesa omatokolo vakuetu valinga.

10. Onondonga patyi ovakuatate mo Mbetele novakulu vewaneno mavetuavela?

¹⁰ Oityi matyitukuatesako okutualako okuumbila Siovaa tyina tuamailikwa? Ovakuatate vo Mbetele, mavaavela ovakulu vewaneno onondonga konthele yo ñgeni ovakuatate mavatambula omikanda, oñgeni maveliongiya, no ñgeni mavaivisa onondaka onongwa. Iya inkha ovakulu vewaneno kavetyivili okupopia novakuatate vo ko Mbetele? Inkha otyo tyimoneka-po, ovakulu vewaneno mavekukuatesako kumwe novakuatate mewaneno okutualako okuumbila Siovaa. Mavemuavela onondonga mbukahi nawa mbapolwa mo Mbimbiliya no momikanda vietu. — Mat. 28:19, 20; Ovil. 5:29; Heb. 10:24, 25.

11. Omokonda yatyi upondola okukala nonthumbi yokuti mopewa atyiho wesukisa opo utualeko noukuatyili? Iya oityi upondola okulinga opo uhahololole omikanda vietu?

¹¹ Siovaa walaele okuti ovaumbili vae mavapewa  atyiho vesukisa opo vatualeko nekolelo liapama. (Isa. 65:13, 14; Luka 12:42-44) Ngotyo, upondola okukala nonthumbi yokuti eongano malilingi atyiho na limuavele etyi muesukisa opo mutualeko noukuatyili. Mahi pena ovipuka vimwe wesukisa okulinga. Ovipi? Tyina ovatumini vamailika ovilinga vietu, taindya omphangu ikahi nawa opo uholeke Ombimbiliya yove nomikanda omikuavo. Lunguka opo uhase omikanda vietu pomphangu ovanthu vapondola okuvivasa liwa, tyilinge omikanda tunavio peke na vina vipakwa mo telefone no mo komputadole. Kese wike pu onthue wesukisa okulinga etyi evila opo atualeko noupanga omuwa na Siovaa tyina tuilikwa novatumini.

12. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuonganeka omaliongiyo monkhalelo ihamoneka?

¹² Oityi matyimoneka nomaliongiyo etu? Ovakulu vewaneno mavapongiya omaliongiyo monkhalelo ovanthu vahaimbuka. Vapondola okumupopila opo mulitepaule ovikundyi ovitutu. Iya vapondola okupilaulula oola yeliongiyo no nomphangu mbatyo. Opo uhapake ovakuatate vove motyiponga, uhayuele tyina unyingila na tyina ulupuka momaliongiyo. Tupu opo ovanthu vehetyimone okuti wenda keliongiyo, uhavale ovikutu vikuimbukisa.

13. Oityi tupondola okulilongesila kovakuatate vo ko Uniau Sovietika?

¹³ Iya ovilinga viokuivisa? Otyo tyitei ku kese tyilongo. Mahi mokonda tuhole unene Siovaa iya tuhanda okupopila vakuetu konthele Youhamba wae, matuovola ononkhalelo mbokuivisa. (Luka 8:1; Ovil. 4:29) Omunongo umwe utiwa Emily B. Baran wapopia konthele yonkhalelo ovakuatate vetu ankho vaivisa ko Uniau Sovietika. Wati: “Etyi ovatumini vapopila Onombangi mba Siovaa okuti ankho kavapondola vali okuivisa, Onombangi mba Siovaa avahimbika okuivisa ko vomunthele yavo, na vana vaundapa navo, nomapanga avo. Etyi vatualwa kovipembe vyo nonkhuatwa mokonda yokuhayeke-po okuivisa, no ngotyo avataindya ononkhalelo mbokuivisa ko nonkhuatwa ononkhuavo.” Namphila ovakuatate ko Uniau Sovietika ankho vailikwa, no ngotyo kavayekelepo okuivisa. Inkha ovatumini vailika ovilinga vietu motyilongo ukala, tukevelela okuti nove mohetekela ovakuatate ovo!

14. O Salmo 39:1 itulondola konthele yatyi?

¹⁴ Lunguka konthele yetyi upopila vakuenyi. Tyina ovilinga vietu viailikwa tuna okukala ovanongo opo tuimbuke “omuvo wokukala tyahiliya.” (Ecl. 3:7) Onthue tuna okulunguka opo tuhapopie omanyina ovakuatate vetu no nomphange, no nomphangu tulingila omaliongiyo, no ñgeni tuivisa, no ñgeni tutambula omikanda. Katupondola okupopila ovipuka ovio ovatumini, nomapanga etu, nombunga yetu, tyilinge vakala motyilongo tyetu ine o kotyilongo otyikuavo. Mokonda inkha tulinga  ngotyo, matupake omuenyo wovakuatate vetu motyiponga. — Tanga Salmo 39:1.

15. Oityi Satanasi maovola okutulinga iya oñgeni tupondola okulityilika eliva olio?

¹⁵ Tuhayekei ovipuka ovitutu vituyapule. Satanasi utyii okuti inkha “eumbo limwe lilityitukila-po, eumbo olio kamalitualako tyitai.” (Malu. 3:24, 25) Oe matualako okuovola ononkhalelo mbokupaka onondimbu pokati ketu. Mokulinga ngotyo, kahande tulwe nae mahi uhanda tulipilukile-mo po yetu.

16. Ongeleka patyi ongwa omphange Gertrud Poetzinger etusila?

¹⁶ Alo umwe ovakuatate no nomphange vapama motyili vapondola okutokela meliva olio. Tala ongeleka yomphange Gertrud Poetzinger nomphange Elfriede Löhr. Onomphange ombo, ankho ovalembulwa iya vapakelwe motyipembe tyo nonkhuatua pomuvo wova Nazi. Gertrud Poetzinger alu onkhi Elfriede Löhr mokonda ankho ulinga omalongomona apameka onomphange ovakuavo. Konyima, Gertrud elitehelela omapita mokonda yotyo iya aiti Siovaa emukuateseko. Ahoneka okuti: “Tuesukisa okulilongesa okutavela tyina vakuetu vena vali ounongo, na tyina vena vali ovilinga tyipona onthue.” Oñgeni Gertrud etyivila okulipola onkhi? Waovola okutala kovituwa oviwa vya Elfriede, nehando ankho ena liokukuatesako vakuavo. Okulinga ngotyo tyemukuatesileko okukala vali epanga lya Elfriede. Konyima, aveho avayovoka motyipembe tyo nonkhuatua, iya avatualako okuumbila Siovaa omuenyo wavo auho. Inkha tulinga ononkhono mbokutetulula ovitateka novakuatate vetu, kamatuyeke ovipuka ovitutu vituyapule. — Kolo. 3:13, 14.

17. Omokonda yatyi tuesukisila okulandula ehongolelo tupewa neongano lya Siovaa?

¹⁷ Tavela onondonga tupewa. Inkha tulandula ehongolelo tupewa novakuatate, matulityilika ovitateka. Ovakuatate ovo vena ovilinga viakolela iya vayumbwa onthumbi. (1 Pet. 5:5) Mongeleka, motyilongo tyimwe ovatumini vailika efendelo lietu, iya ovakuatate vena otyilinga tyokuhongolela avapopila ovaivisi opo vahaave omikanda movilinga viokuivisa. Mahi no ngotyo omukuatate umwe omukokoli-ndyila ehetavela iya ehimbika okuava omikanda. Oityi tyatundilila-ko? Onthiki imwe ankho vekahi nokuava oumbangi. Etyi vapetuka opulisa aihimbika okuvelinga omapulo. Tyafuile onopulisa mbevelandula iya avehimbika okupola omikanda kovanthu ankho vaavela. Oityi tulilongesilako? Tulilongesilako okuti tuesukisa okulandula ehongolelo lieongano, alo umwe tyina tusoka okuti kalikahi nawa. Siovaa apeho utuyamba tyina tuendela monondonga tupewa novakuatate vena otyilinga tyokutuhongolela. — Heb. 13:7, 17.

18. Omokonda yatyi tuesukisila okulityilika okuhinda ovitumino?

 ¹⁸ Uhahinde ovitumino viehesukisile. Inkha ovakulu vewaneno vahinda ovitumino viehesukisile, mavapake omulemo kovakuatate vavo. Omukuatate Juraj Kaminský wahinangela etyi tyaendelepo etyi ovilinga viailikwa kotyilongo ankho tyitiwa Tchecoslováquia. Wati: “Etyi ovakuatate ovanyingi vokuna ovilinga viakolela meongano novakulu vewaneno vapakwa mokaleya, vamwe ankho vokuhongolela ewaneno novatalelipo vomawaneno pahe avahimbika okuhinda ovitumino. Vapopia ovipuka ovinyingi ovaivisi ankho vapondola okulinga nevi vahapondola okulinga.” Siovaa ketuavelele otyilinga tyokupopila vakuetu etyi vena okulinga netyi vahapondola okulinga. Omunthu wokuhinda ovitumino, kayakulila ovakuatate vae, mahi ukahi vala nokuovola okutumina ekolelo liavo. — 2 Kol. 1:24.

19. Ngetyi tyipopia 2 Crônicas 32:7, 8, onthumbi patyi tupondola okukala nayo namphila Satanasi aovola okutuyapula?

¹⁹ Ondyale yetu Satanasi Eliapu, kamayekepo okumonesa ononkhumbi ovaumbili ovakuatyili va Siovaa. (1 Pet. 5:8; Ehol. 2:10) Satanasi novanthu vae vahanda tuyekepo okufenda Siovaa. Mahi onthue katupondola okukala nowoma! (Deut. 7:21) Siovaa ukahi nokutukuatesako iya matualako alo umwe tyina tuamailikwa. — Tanga 2 Crônicas 32:7, 8.

20. Oityi watokola okulinga?

²⁰ Nonthue tutokolei okulinga ngetyi tyalingile ovakuatate vetu vo potyita tyo tete vapopilile ovatumini okuti: “Inkha muati hamwe okutavela ku onwe otyo tyaviuka tyipona okutavela ku Huku, muene otyenyi. Mahi onthue, katupondola okutalama okupopia konthele yovipuka tuamona nevi tueiva.” — Ovil. 4:19, 20.