Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 34

Bed asu kud anyong’a kinde ma tic peri mi saa ceke ujik

Bed asu kud anyong’a kinde ma tic peri mi saa ceke ujik

“Kum Mungu en e won gondri ngo ma nia wie wil kum tic mu man mer ma wunyutho kum nyinge.”​—EBR. 6:10.

WER 38 Ebidwoki tek

I ADUNDO *

1-3. Tic mi saa ceke mir umego ku nyimego romo jik pi lembe moko ma kani?

UMEGO Robert giku dhaku pare Mary Jo gikoro kumae: “I ng’ei ma watimo tic mi misioner ku mutoro pi oro 21, remo gam ugonjo junyodo mwa ang’wen zoo. Wanwang’u nia kwayu wadok wagwokgi, re can ugam umondo lee i iwa pilembe ukwayu nia wawek kabedo ma nwang’u dong’ udoko ve thugiwa buu.”

2 Umego William giku dhaku pare Terrie giwacu kumae: “Kinde ma wanwang’u nia remo m’umondo i kumwa bicerowa nidok medara ku tic i ng’om ma wabino timo i ie, wagam wawak lee mandha. Wamaru nia wamedara nitimo ni Yehova i ng’om mange, re kawoni dong’ ecopere ngo.”

3 Umego Aleksey uyero kumae: “Wagam wang’eyo cuu nia gavmenti ubemito twio dhu Bethel ma wabino timo i ie; re kinde ma saa romo m’ukwayu wawek Bethel, can umondo i iwa mi tuko ngo.”

4. Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

4 M’umedo maeno, umego ku nyimego mange dupa ma gibino timo tic mi saa ceke, man ma gibino timo i Bethel de tic migi ugam uwilere. * I andha, ecopo bedo yot ungo ni ju m’ubetimo tic mi saa ceke niweko tic maeno ma nwang’u gimaru akeca. Dong’ ang’o ma copo ketho ging’iyo yot yot kud alokaloka maeno? Iromo timo ang’o pi konyogi? Dwokowang’ penji maeno copo konyo wan ceke ning’eyo lembe ma waromo timo kan alokaloka moko uwok i kwo mwa.

UBEKWAYU ITIM ANG’O KAN ALOKALOKA UWOK?

Pirang’o ecopo bedo yot ungo ni ju m’ubetimo tic mi saa ceke niweko ticne? (Nen udukuwec mir 5) *

5. Ka tic mwa mi saa ceke ujik, eno copo bedo ku matoke ma kani?

5 Kadok wabetimo i Bethel kunoke wabetimo kit tic mange mi saa ceke, nok nok wagam wamaru dhanu man kabedo ma wabetimo tije i ie bende. Pi thelembe maeno re ma can mondo lee i adundewa kan ukwayu nia wawek kabedone. Ava umego ku nyimego mwa donegowa lee, man cwinywa pido de pigi, asagane ka ragedo re m’uketho wabewekogi. (Mat. 10:23; 2 Kor. 11:28, 29) M’umedo maeno, etie bende yot ungo nidok i kabedo mange, pilembe kwayu nia wawok waponj ning’eyo kit kwo mi dhanu ma kuca; kadok nwang’u wadok kaka ma walar wabino i ie de, asu copo kwayu nia wacak ng’iyo ang’iya. Ku lapor, Robert giku Mary Jo ma wadaru weco pigi giyero kumae: “Kura kwo ma thugiwa ma nwang’u wadongo i ie de uwok udoko iwa welo, man nirweyo lembanyong’a ku dhu thuwa de udoko iwa lembe ma tek. Wacaku nwang’ara ni umondo ke i ng’om thugiwa.” Ju ma tic migi mi saa ceke ujik gicopo nwang’iri bende ku peko mi sente, cwinygi copo tur man wigi de romo lal. Saa maeno lembang’o ma copo konyogi?

Pire tie tek akeca nicoro i vut Yehova man nigene (Nen udukuwec mir 6-7) *

6. Wacopo coro ceng’ini i vut Yehova nenedi?

6 Cor ceng’ini i vut Yehova. (Yak. 4:8) Wacopo coro ceng’ini i vut Yehova nenedi? Nwang’u wagene nia en re ‘m’ewinjo rwo.’ (Zab. 65:2) Zaburi 62:8 uyero kumae: “Wukonj adundewu woko i wang’e.” Biblia uyero bende nia Yehova “copo timo dit apila ma sagu gin ceke ma wapenjo kadi ma wapido pire.” (Ef. 3:20) Yehova bemio iwa kende kende ngo piny ma wapenjo i rwo. Ento ecopo konyowa i peko ma wabekadhu kud i ie i ayi ma nwang’u waparu ngo apara de.

7. (a) Kara wamedara nibedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova ukwayu watim ang’o? (b) Nimakere ku Juebrania 6:10-12, wabinwang’u adwogi ma kani ka wabemedara asu nitimo ni Yehova?

7 Kara imediri nibedo ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova, bed isom Biblia kubang’ ceng’, man nyam i lembe m’ibesomone cuu. Umego moko m’ubino misioner uwacu kumae: “Ukwayu wumeduru asu nitimo thier mwu mi juruot man niyiko coko kubang’ yenga tap calu ma wubed wutimo ma nwang’u fodi wuni tic mi saa ceke.” Bende, bed itim kero nirweyo lembanyong’a lee ku cokiri ma ini ie. Ng’ei nia wi Yehova wil ungo ku dhanu ma gibetimo ire kud adundegi ceke, kadok nwang’u dong’ gibetimo ngo rom ku ma naka de.​—Som Juebrania 6:10-12.

8. Wec ma nwang’ere i 1 Yohana 2:15-17 copo konyi nenedi kara kud inur kwo peri ku giki mi kum?

8 Kud inur kwo peri ku giki mi kum. Kud iwek adieng’a mi ng’om maeni ‘udeyi,’ niwacu uketh iwek nitimo ni Yehova. (Mat. 13:22) Kud iwinj juk mi dhanu ma gitimo ngo ni Yehova, kunoke mi jurimo, man wedi peri ma gibewacu iri nia kwayu isai sente lee kara kwo peri uyikere. (Som 1 Yohana 2:15-17.) Ento gen Yehova pilembe eng’olo nia ebipong’o yeny mwa ‘i nindone.’ Ebikonyowa kara wamedara nibedo ku yioyic ma tek, man kara wabed ma cwinywa kwio.​—Ebr. 4:16; 13:5, 6.

9. Nimakere ku Lembrieko 22:3, 7, pirang’o pire tie tek nia kud wamond i banja swa, man ang’o ma copo konyowa nimaku yub mi rieko?

9 Kud imond i banja swa. (Som Lembrieko 22:3, 7.) Ka ng’atini ubeweko kabedo m’ebino kwo i ie pi nidok kwo kamange, eno copo camu sente lee, pieno eromo bedo ire yot nimondo i banja. Dong’ kara kud igam banja akeca, e ber nia kud ing’iew piny m’imbe ku yenyne. Re ka wabedo ngo ku wang’wa kinde ma wabekadhu kud i lembe moko ma tek, ku lapor ka wabegwoko wedi mwa m’uberemo, wacopo corara i banja m’ukadhu kero mwa. Dong’ i saa ma kumeno, poi nia gin ma bikonyi nimaku yub mi rieko utie “rwo man kwayukwac” kende. Yehova romo dwoko wang’ rwo perine nenedi? Eromo mio iri kwiocwiny ma ‘bikuro adundeni ku pidoii,’ man eno biketho ibitimo ng’iong’ic ma cuu.​—Flp. 4:6, 7; 1 Pet. 5:7.

10. Icopo timo ang’o pi nitheyo mer ku dhanu?

10 Bed ku winjiri ma ceng’ini ku jurimbi man wedi peri. Kor paru m’ubesendi man peko m’ibekadhu kud i ie ni jurimbi mandha, asagane ni ju ma gidaru kadhu kud i lembe ma rom ku peri. Kan itimo kumeno, yamu bikadhu i kori. (Ekl. 4:9, 10) Dhanu m’igam itheyo kugi mer kaka m’ibino i ie gibibedo asu jurimbi. Ento ubekwayu itim kero nitheyo mer ku dhanu mi kabedo m’ibetimo i ie kawoni de. Poi nia kara ithei mer ku dhanu, ubekwayu nia ibed dhanu ma ber. Dong’ icopo timo ang’o pi nitheyo mer ku dhanu? Kor igi pi lembe ma beco m’ikadhu kud i ie i tic pa Yehova, kara ginen nia itie ku mutoro lee pi tic m’ibed itimo ni Yehova. Dhanu moko mi cokiri gicopo nyang’ ungo nia pirang’o imaru tic mi saa ceke; re jumoko lembene copo telo nen migi, man gicopo sayu nikeng’eyo lembe lee iwi ticne, pieno giromo doko jurimbi. Re kud ibed iwec kwa piri giri kunoke iwi lembe m’itimo i tic pa Yehova, man kud iwec akeca iwi lembe m’ubed uwotho cuu ngo saa ma fodi ini tic mi saa ceke.

11. Icopo timo ang’o kara wumeduru nikwo ku mutoro i gamiri mwu?

11 Tek wuweko tic mi saa ceke pilembe remo umaku jadhogi mi gamiri, kud ibed idhau i wie. Kunoke tek wuweko ticne pilembe in re ma remo umeki, kud inwang’ nia eno tie kosa peri, man nia inyotho tic pa jadhogi mi gamiri. Poi nia wutie “kum acel;” cing’ ma wugemuru, wung’olo i wang’ Yehova nia wubigwokuru i kindwu kadok nwang’u wubekadhu kud i lembe ma rukani de. (Mat. 19:5, 6) Ka wuweko tic pilembe nyamego peri unwang’u mugisa rek, wubed wutim kero niketho nyathin ne ung’ei nia en re ma pire tek nisagu tic ma wugam wutimo. Wuketh eng’ei nia i weng’wu etie “sukulia” m’uai i bang’ Mungu. (Zab. 127:3-5) Bende, wukor ni nyathin ne pi lembe ma beco ma wukadhu kud i ie kinde ma wubino timo tic mi saa ceke. Kan wutimo kumeno, saa moko nyathin mwu de copo bedo kud ava mi timo ni Yehova i kwo pare calu ma wugam wutimo.

UMEGO KU NYIMEGO GICOPO KONYO NENEDI?

12. (a) Wacopo konyo ju ma gini tic mi saa ceke nenedi kara gimediri ku tic migi? (b) Wacopo timo ang’o pi nikonyogi kara ging’ii yot yot?

12 Lembe mi mutoro utie nia cokiri ma pol, man umego ku nyimego ma dupa gitimo kero nikonyo ju ma gini tic mi saa ceke kara gimediri asu ku ticne. Gibed gimio amora i kumgi, gikonyogi ku sente kunoke piny mange ma copo pong’o yeny migi, kunoke gikonyo wedi mir umego ku nyimegone m’udong’ i pacu. (Gal. 6:2) Kan umego kunoke nyamego moko m’ubed utimo tic mi saa ceke udwogo i cokiri mwu pilembe ticne ujik, kud icak niparu nia etimo tic cuu ngo, kunoke nyo etimo lembe ma rac ci jurieme. * Ento konye kara eng’ii yot yot. Jole ku yaw yaw man foye pi tic m’edaru timo ni Mungu, kadok nwang’u dong’ twoyo uketho ecopo timo ngo lee calu m’i wang’e de. Sai ning’eye ma ber. Nwang’ ponji i bang’e pilembe etie ku ng’eyong’ec lee man ekadhu kud i lembe ma tung’ tung’ i kwo pare.

13. Wacopo konyo ju ma tic migi mi saa ceke ujik nenedi?

13 I acaki, umego ku nyimego ma tic migi mi saa ceke ujik, man ma gidok i kabedo mange gicopo bedo ku yeny ma nia jukonygi ninwang’u ot, tic man piny mange de. Copo kwayu bende nia jukonygi ging’ei nyithi lembe ma jutimo i kwo ma kubang’ ceng’, calu ve ninyutho igi kaka ma bei piny tie yot i ie. Re m’usagu zoo, gitie ku yeny ma nia inyang’ i lembe ma gibenwang’iri ko. Ecicopere nia gitie ku remo kunoke nyo wedi migi re m’uberemo, man eno uberoyo adieng’a i igi. Bende, nyo gitie ku can i cwinygi pilembe wedi migi moko ma gimaru utho. * M’umedo maeno, nyo ava jurimbgi ma giweko kaka ma gibed gitimo i ie ubenegogi lee kadok gibeyero ngo de. Kara paru mi lembe maeno uthum kud i wigi, ecopo kwayu nindo ma lee.

14. Jurwei moko gikonyo nyamego moko nenedi kara eng’ii i cokiri pare ma nyen?

14 I kind saa maeno, kan ibewotho rweyo kugi man ibetimo igi lembe ma beco, eno bitielo cwinygi man bikonyogi ning’iyo pio pio. Nyamego moko m’utimo tic mi saa ceke i ng’om mange pi oro ma dupa ukoro kumae: “I kabedo m’abed atimo i ie, abed atelo wi ponji mi Biblia kubang’ nindo. Ento kaka m’adok i ie, ebino yot ungo nisomo kadok verse ma verse e de ni dhanu i tic mi lembanyong’a, kunoke ninyutho igi video. Re umego ku nyimego mi cokiri para ma nyen gibed giting’a wacidho kugi i liew migi, man wacidh watelo kugi wi ponji mi Biblia. Kinde m’aneno kite ma gibemiiri ko nitelo wi ponji mi Biblia, eno uloko nen para iwi dhanu mi kabedo maeno. Agam acaku ponjo kite mi caku wec ku dhanu mi kabedone. Lembe maeno zoo ukonya ninwang’u mutoro kendo.”

MEDIRI ASU NIMIYIRI!

Sai yo m’irwei ko lembanyong’a lee i kabedo m’idok i ie (Nen udukuwec mir 15-16) *

15. Icopo timo ang’o kara ing’ii ma ber i kabedo ma nyen m’idok i ie?

15 Icopo ng’iyo ma ber i kabedo ma nyen m’idok timo i ie. Ka tic mi saa ceke uweki, kud ipar nia tie pilembe ibed itimo tic cuu ngo, man nia kawoni dong’ tiji mbe. Keth wii i kum lembe ma tung’ tung’ ma Yehova ubetimo pi nikonyi, man mediri asu nimiyiri i lembanyong’a. Lub lapor mi Jukristu mi rundi ma kwong’a. Jukristu maeno gimediri ‘ku yero lembanyong’a’ kaka moko ci ma giringo i ie. (Tic. 8:1, 4) Kan imediri asu ku rweyo lembanyong’a, icopo nwang’u adwogi ma cuu. Ku lapor, juyab yo moko ma judongo pa gavmenti ugam uriemo kud i ng’om moko gidok i ng’om mange ma juweco i ie dhok moko ma ging’eyo man yeny ubino lee i dhokne. I ng’ei ma girweyo pi dwi moko kende ku dhok maeno, dhanu ma dupa ucaku cokiri kugi.

16. Icopo timo ang’o kara inwang’ mutoro i tic m’ibetimo kawoni?

16 Biblia uwacu nia, “anyong’a pa Yehova en e tego mu.” (Neh. 8:10) Winjiri mwa ma ceng’ini ku Yehova re m’ucikere nimio iwa anyong’a ma lee, ento ungo tic ma wabetimo i dilo pare, kadok nwang’u wamaru tije rukani de. Pieno, ka wabemito nia wabed kud anyong’a, wacikara nicoro ceng’ini mandha ku Yehova, wajengara i wie kara emii iwa rieko, etel wiwa, man ekonywa. Poi nia igam imaru tic mi saa ceke m’ibed itimo i wang’e pilembe igam imiyiri lee nikonyo dhanu mi kabedo m’ibino i ie. Dong’ kawoni de keth wii zoo i kum tic m’ibetimo ni Mungu, e ebikonyi nimaru tic maeno bende.​—Ekl. 7:10.

17. Wacikara ning’eyo lembang’o iwi tic ma wabetimo ni Mungu tin?

17 Wacikara ning’eyo nia wabimedara nitimo ni Yehova rondo ku rondo, man ning’eyo nia tic ma wabetimo ire tin copo bedo ngo tic ma wabitimo ire i ng’om ma nyen. Umego Aleksey ma waweco pire i acaki uwacu nia kite ma tic m’ebetimo ni Yehova ubewotho wilere ko tin eni ubekonye nibedo ayika pir alokaloka ma bitimere nindo m’ubino. Ekoro kumae: “Ang’eyo nia Yehova unuti andha, man ng’om ma nyen de bibedo nuti andha. Ento kawoni re ma dong’ anwang’u nia kindwa ku Yehova udoko ceng’ini mandha, man ang’eyo andhandha nia ng’om ma nyen dong’ ni ceng’ini magwei.” (Tic. 2:25) Pieno, kadok nwang’u wabetimo kit tic ma nenedi ni Yehova, wamedara nicoro ceng’ini i vute. Ebiwekowa ngo, ento ebikonyowa kaka moko ci ma wabetimo ire, kara wanwang’ anyong’a i kit tic moko ci ma wabetimo ire.​—Isa. 41:13.

WER 90 Watiel cwinywa i kindwa

^ par. 5 Saa moko, umego ku nyimego ma gibetimo tic mi saa ceke gicopo nwang’iri ku peko ma romo ketho gijigo tije, kunoke dilo pa Yehova re ma romo ng’io nia gijig ticne. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi peko moko ma gicopo nwang’iri ko, man wabineno lembe ma romo konyogi ning’iyo ku kit kwo migi ma nyen. Wabineno bende kite ma jumange gicopo konyo kogi, man wabiweco iwi cik moko mir ukungu ma romo konyo wan ceke saa m’alokaloka uwok.

^ par. 4 Jugam jukwayu bende nia umego ma gidaru tii giwek tic ma gibino timo i kor umego m’aradu. Nen thiwiwec m’uyero “Jukristu m’utii​—Yehova neno gwoko bedoleng’ mwu ni gin ma pire tek,” i Otkur ma Wiw mi dwi mir 9, 2018, man thiwiwec m’uwacu “Bed asu ku kwiocwiny i adundeni, kadok alokaloka uwok de” i Otkur ma Wiw mi dwi mir 10, 2018.

^ par. 12 Judong cokiri mi cokiri m’ebino i ie gicikiri nioro barua mi nyutho pi jarwei ndhundhu i cokiri m’edok i ie, kara nindo kud ukadh lee ma fodi ebetimo ngo tic ka nwang’u etie jadit cokiri, jayab yo, kunoke jakony.

^ par. 13 Som Réveillez-vous ! No. 3, 2018, ma thiwie yero Quand on perd quelqu’un qu’on aime.”

^ par. 57 KORO I CAL: Umego moko giku dhaku pare ma gibino bamisioner i ng’om mange, gibeciko umego ku nyimego mi cokiri ma gibino i ie i wang’ nidok i ng’om ma thugi, pilembe tic migine jik.

^ par. 59 KORO I CAL: Kinde ma gidok i ng’om thugi, gibekwayu Yehova ukonygi kara gicir peko ma gibenwang’iri ko.

^ par. 61 KORO I CAL: Ku kony pa Yehova, umego maeno giku dhaku pare gicaku kendo tic mi saa ceke. Giberweyo lembanyong’a ni dhanu ma gidwogo i kabedo ma cokiri migi rweyo ie; giberweyo ku dhok ma giponjo kinde ma gibino bamisioner.