1-3. Omokonda yatyi pamwe ovakuatate vokukahi movilinga viomuvo auho veviyekela-po?

ROBERT na Mary Jo vati: “Tuakala onomisionaliu mokueenda kuomanima 21. Konyima, ovo tate yetu avavele aveho vekuana. Ankho tutyihole tyokuvekuatesako. Mahi no ngotyo, tyetuihamene uyekapo ovilinga vietu motyilongo ankho tuhole unene.”

² William na Terrie vati: “Etyi tuaimbuka okuti pahe ankho katupondola vali okutualako movilinga viomuvo auho mokonda yekongoko lietu, atuhimbika okulila. Ankho tuhanda unene okukaundapela Siovaa motyilongo otyikuavo, mahi pahe ankho kamatyitavela vali.”

³ Aleksey wati: “Namphila ankho tutyii-ale okuti onondyale mbetu mbuhanda okuika Ombetele, mahi no ngotyo tyetuihamene unene etyi veiika. Mokonda pahe ankho tuna okutunda-mo.”

4. Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

⁴ Tupu ovakuatate ovanyingi ankho veli movilinga viomuvo auho, okukutikinyamo vana ankho vaundapa mo Mbetele, vapewa ovilinga ovikuavo. * Tyipondola okupuiya unene kovakuatate ovo nonomphange okuyekapo ovilinga vehole unene. Oityi tyipondola okuvekuatesako okutyiliya otyilinga otyipe? Oñgeni ove upondola okuvekuatesako? Omakumbululo omapulo oo, apondola okutukuatesako atuho okutyiliya omapiluluko momuenyo.

5. Oñgeni pamwe tulitehelela tyina tuamapewa otyilinga otyikuavo?

⁵ Tyilinge tuundapa mo Mbetele ine o motyilinga otyikuavo, pamwe tukala unene omapanga novanthu tuundapa navo, nokupanda otyilongo omu tukahi nokuundapa. Ngotyo, tupondola okusoya unene tyina tuamayeke-po ovilinga ovio. Tuivaluka unene ovakuatate tuasapo iya pamwe tusukalala navo, haunene inkha tuatunda-ko mokonda yokumoneswa ononkhumbi nonondyale mbetu. (Mat. 10:23; 2 Kol. 11:28, 29) Tupu tyipondola okupuiya unene okutyiliya ovituwa vyo potyilongo tuatumwa. Tyipondola okupuiya alo umwe tyina tuamakondoka kotyilongo tyetu muene. Robert na Mary Jo vati: “Pahe ankho katuetyiliyile vali ovituwa vyo potyilongo tyetu. Alo umwe ankho tyitupuiya okuivisa melaka lietu. Ankho tulitehelela ngatyina tuvaenda motyilongo tyetu muene.” Vamwe vokuayekapo ovilinga viomuvo auho, pamwe vapondola okukala novitateka vyo nombongo. Vapondola okusukalala unene, nokunumana, nokusoya. Oityi tyipondola okuvekuatesako?

6. Oñgeni tupondola okutualako noupanga wapama na Siovaa?

⁶ Tualako okufuena ku Siovaa. (Tia. 4:8) Oñgeni upondola okutyilinga? O mokuyumba onthumbi mo “Muteheleli womalikuambelo.” (Sal. 65:2) Linga ngetyi o Salmo 62:8 ipopia, yati: “Nengulilei omutima wenyi kwe.” Siovaa upondola “okulinga vali tyipona ovipuka aviho tuita ine tusoka.” (Efe. 3:20) Siovaa ketuavela vala etyi tumuita momalikuambelo etu. Upondola okutetulula ovitateka vietu mononkhalelo tuhakevelela.

7. (a) Oityi matyitukuatesako okutualako noupanga wapama na Siovaa? (b) Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 6:10-12, oityi matyitundililako inkha tutualako okuumbila Siovaa nombili?

⁷ Opo utualeko noupanga wapama na Siovaa, tanga Ondaka yae ononthiki ambuho, osokolola ku etyi utanga. Omukuatate umwe wali omisionaliu wati: “Tualako okulinga efendelo liombunga, nokupongiya nawa omaliongiyo ngetyi ankho ulinga-le.” Tupu tualako okuundapa nombili movilinga viokuivisa newaneno epe. Siovaa upanda vana vatualako okumuumbila nombili, alo umwe tyina vehetyivili vali okuundapa unene. — Tanga Ova Hebeleu 6:10-12.

8. Oñgeni onondaka tuvasa mu 1 Suau 2:15-17, mbupondola okukukuatesako okuhinangela etyi tyakolela vali?

 ⁸ Hinangela etyi tyakolela vali. Uhayeke omasukalalo ouye wa Satanasi ekulingisise okuyekapo okuumbila Siovaa. (Mat. 13:22) Uhetavele tyina ovanthu vahaumbila Siovaa, nombunga yove nomapanga vekuhongiliya okuovola onombongo ononyingi opo ukale nomuenyo omuwa. (Tanga 1 Suau 2:15-17.) Yumba onthumbi mu Siovaa, walaa okutuavela atyiho tuesukisa “momuvo waviuka.” Siovaa mekukuatesako okutualako okukala noupanga omuwa nae, mekuungumanesa iya mekuavela etyi wesukisa opo ulitekule. — Heb. 4:16; 13:5, 6.

9. Ngetyi tyipopia Provérbios 22:3, 7, omokonda yatyi otyiwa okulityilika onongele? Iya oityi tyipondola okutukuatesako okulinga omatokolo omawa?

⁹ Lityilika onongele mbehesukisile. (Tanga Provérbios 22:3, 7.) Pamwe tupondola okulipaka monongele mokonda okuiluka tyipondola okumana onombongo. Ngotyo, uhalevale vala onombongo opo ulande ovipuka uhesukisile. Haunene tyina tuasukalala, tyipondola okutupuiya okusoka konombongo matusukisa, ngetyi tyina tuna umwe mombunga wavela. Tyina otyo tyamamoneka-po, hinangela okuti okulikuambela matyikukuatesako okulinga omatokolo omawa. Siovaa upondola okukumbulula omalikuambelo ove mokukuavela ombembwa yae, maikukuatesako okutula omutima opo ulinge omatokolo omawa. — Fili. 4:6, 7; 1 Pet. 5:7.

10. Oñgeni tupondola okuvasa omapanga omawa?

¹⁰ Kala nomapanga omawa. Popila omapanga ove oñgeni ulitehelela novitateka ukahi nokulambela, haunene vana vakalele novitateka ngo viove. Inkha ulinga ngotyo, molitehelela vali nawa. (Ecl. 4:9, 10) Ovakuatate wasapo, mavatualako okukala omapanga ove. Mahi pahe, wesukisa okuovola omapanga omape. Hinangela okuti opo ukale nomapanga omawa, nove wesukisa okukala epanga ewa. Oñgeni upondola okuvasa omapanga omape? Popila vakuenyi ovipuka oviwa walinga movilinga vya Siovaa opo navo vamone ehambu una-lyo. Vamwe mewaneno kamavanoñgonoka omokonda yatyi uhole unene ovilinga viomuvo auho. Mahi ovakuavo mavahande okutyinoñgonoka vali iya amukala omapanga omawa. Mahi lunguka opo uhapopie unene konthele yove nevi walingile movilinga vya Siovaa, atyimoneka ngatyina ulimphanda. Tupu uhapopie unene konthele yonkhalelo ombi ulitehelela.

11. Oñgeni mupondola okutualako nehambu motyinepo?

¹¹ Inkha muayekapo ovilinga viomuvo auho mokonda una muelinepa nae uvela, uhemutatesile. Iya inkha ove yatyo uvela, uhelivele onombei iya uhasoke okuti wanyona mukuenyi. Hinangelei okuti onwe ‘muhitu ike’ iya  mualaa ku Siovaa okuti mamulikuatesako mu kese tyitateka. (Mat. 19:5, 6) Inkha muayekapo ovilinga viomuvo auho mokonda omuhikuena wove una eimo, lingei atyiho opo omona wenyi aimbuke okuti wakolela vali tyipona otyilinga ankho mulinga. Popilei omona wenyi okuti “ondyambi” Huku emuavela. (Sal. 127:3-5) Mahi tupu mupopilei ovipuka oviwa muamona movilinga viomuvo auho. Okulinga ngotyo, tyipondola okulunda omona wenyi okunyingila movilinga viomuvo ngetyi onwe mualingile.

12. (a) Oñgeni tupondola okukuatesako vana veli movilinga viomuvo auho okutualako movilinga viavo? (b) Oñgeni tupondola okuvekuatesako okutyiliya onkhalelo omphe yomuenyo?

¹² Omawaneno omanyingi novakuatate ovakuavo, vakuatesako vana veli movilinga viomuvo auho opo vatualeko. Mongeleka, vamwe vevelunda okuhayekepo ovilinga viavo, veveavela onombongo novipuka ovikuavo vesukisa. Iya vamwe vakuatesako okutekula umwe mombunga yavo uvela. (Gal. 6:2) Inkha ovakuatate vayekapo ovilinga viomuvo auho vatumwa mewaneno lienyi, uhasoke okuti ankho kavaundapa nawa ine pena etyi valinga. * Mahi etyi upondola okulinga, okuvekuatesako okutyiliya onkhalelo omphe yomuenyo. Veliepesa nomutima auho iya o vepandula mokonda yovilinga valinga, alo umwe inkha kavetyivili okuundapa unene mokonda yokuhavete-mo. Ovola okuvenoñgonoka. Ovakuatate ovo vei ovipuka ovinyingi, ngotyo lilongesila kuvo.

13. Oñgeni tupondola okukuatesako vana vayekapo ovilinga viomuvo auho?

 ¹³ Ponthyimbi, vana vokuayekapo ovilinga viomuvo auho vesukisa ondyuo, novilinga, nokunoñgonoka pana pavelekela ovituku-tuku, novipuka ovikuavo. Tupu vesukisa ekuateso opo vanoñgonoke oñgeni tyilingwa ovipuka vimwe vya kese nthiki, ngetyi okufeta omalilimu, nokulima. Mahi etyi vesukisa vali, omunthu ulinga ononkhono mbokunoñgonoka onkhalelo velitehelela. Pamwe ovakuatate ovo ine umwe mombunga yavo uvela. Hamwe veihamenwa unene mokonda vankhisa umwe vehole. * Iya hamwe kavetyipopi, mahi pamwe valila mokonda yokueivaluka omapanga avo vasapo. Tyesukisa omuvo opo ovakuatate ovo vatule omutima.

14. Oñgeni ovakuatate mewaneno vakuatesileko omphange umwe okutyiliya onkhalelo omphe yomuenyo?

¹⁴ Inkha uundapa navo movilinga viokuivisa, otualako okukala novituwa oviwa, motale okuti mokueenda kuomuvo mavetyiliya. Omphange umwe waundapele movilinga viomuvo auho omanima omanyingi kotyilongo otyikuavo, wati: “Kotyilongo ankho ndyikahi, ononthiki ambuho ankho ndyina ovalongwa ndyilongesa. Mahi pahe motyilongo omu nailukila, tyimphuiya unene okutangela omunthu Ombimbiliya ine okumulekesa ovidiu. Mahi ovakuatate nonomphange mewaneno, vankhonga tuende navo movilinga viokuivisa opo tukatalele-po ovanthu, nokukalongesa ovalongwa vavo. Okukala novakuatate ovo ovakuatyili nonomphange tyina valongesa ovalongwa vavo Ombimbiliya, tyankhuatesako okutala ovanthu vo motelitoliu monkhalelo yelikalela. Andyililongesa okuhimbika etompho novanthu iya otyo atyinkhuatesako okukala vali nehambu.”

15. Oñgeni upondola okuhambukilwa onkhalelo omphe yomuenyo?

¹⁵ Ove upondola okuhambukilwa onkhalelo omphe yomuenyo wove. Uhasoke okuti hamwe ankho kulingi nawa ovilinga viove ine hamwe  kusilivila vali. Soka kononkhalelo Siovaa ekahi nokukukuatesako pehepano iya tualako nokuivisa. Hetekela Ovakilisitau vo potyita tyo tete. Kese omphangu ankho veli ankho “vaivisa onondaka onongwa.” (Ovil. 8:1, 4) Inkha utualako okuivisa, mokuatesako ovanthu ovanyingi. Mongeleka, ovakokoli-ndyila vamwe vataatelwe motyilongo tyimwe iya avaende kotyilongo otyikuavo tyikala popepi. Kotyilongo otyo, ankho kuesukisa ovaivisi vapopia elaka liavo. Monohanyi mbehehi akukala ovikundyi melaka liavo.

16. Oñgeni upondola okukala nehambu motyilinga otyipe?

¹⁶ “Ehambu litunda ku Siovaa, ononkhono mbenyi.” (Nee. 8:10, okatoi) Ehambu lietu lina okutuka koupanga wetu na Siovaa, kalipondola okutuka kotyilinga tuna meongano, alo umwe tyina tutyihole unene. Ngotyo, opo ukale nehambu, una okutualako okupameka oupanga wove na Siovaa nokumuyumba onthumbi. Hinangela okuti ankho uhole ovilinga viove mokonda ankho uhanda okukuatesako ovanthu. Ngotyo, otyilinga unatyo pehepano tyilinga nomutima auho iya motale okuti tupu Siovaa mekukuatesako okutyipanda. — Ecl. 7:10.

17. Oityi tuna okuhinangela konthele yovilinga tuna pehepano?

¹⁷ Tuna okuhinangela okuti ovilinga vietu meongano vipwa, mahi okuumbila Siovaa otyipuka tyitualako. Iya ovipuka tulingila Siovaa pehepano hamwe havioko matukalinga mouye omupe. Aleksey wapopiwa konyima, wapopia okuti omapiluluko alambela ekahi nokumupongiya opo etavele omapiluluko mouye omupe. Wati: “Ku ame, Siovaa ankho omunthu wotyotyili iya ankho ndyina onthumbi yokuti ouye omupe mauya. Mahi no ngotyo, ngoti ankho ndyitupuale oupanga omuwa na Siovaa iya ouye omupe ngoti ankho kamauya liwa. Pahe ndyina oupanga wapama na Siovaa iya ndyina onthumbi yokuti ouye omupe mauya apa katutu.” (Ovil. 2:25) Ngotyo inkha tupewa otyilinga otyikuavo, tutualeiko okupameka oupanga wetu na Siovaa. Siovaa kametuyeke-po. Mahi metukuatesako okuhambukilwa kese tyilinga tumulingila. — Isa. 41:13.