Ochan ta banti te bintik yichʼoje

Baan ta sleojiʼbal

ARTIKULO YUʼUN ESTUDIO 34

¿Bin-utʼil ya xjuʼ ya xkʼayotik ta jun yachʼil asignasion?

¿Bin-utʼil ya xjuʼ ya xkʼayotik ta jun yachʼil asignasion?

«Ma yuʼunuc te ma tojuc yoʼtan te Dios, te ya schʼay ta yoʼtan te awaʼtelic soc te scʼuxul awoʼtanic te la awaqʼuic ta ilel ta scuenta sbihil» (HEB. 6:10).

KʼAYOJIL 38 Jehová ya skanantayat

¿BIN YA KILBEYTIK SKʼOPLAL? *

1-3. ¿Bin yuʼun ay ya yijkitay s-asignasionik chaʼoxtul ermanoetik te ya x-abatinik ta tiempo kompleto?

TE Robert sok te Mary Jo ya xjul ta yoʼtanik te kʼalal ventiún jaʼbil ayikix ta abatinel ta misioneroil-ae, tsakot ta chamel te smeʼ statike. Jich ya yalik: «Tseʼel koʼtantik ya jkanantaytik-a. Pero tulan la kaʼiytik yijkitayel te lugar banti kʼayemotikix-ae sok te jaʼix jnatik kʼoeme».

2 Yan ermano te William sbiil sok te yinam te Terrie sbiile, jich ya yalik: «Kʼalal la kaʼiytik te maba ya xjuʼ ya sujtotikix ta j-asignasiontik ta skaj te chamele, ochotik ta okʼel. Te bitʼil jnopojtik ya x-abatinotik ta stojol te Jehová ta yan lum, maba juʼix ta pasel kuʼuntik».

3 Te Alexéi jich ya schol: «Jnaʼojtik-a te ya skʼan ya smak te ajwalil te sukursal te banti ayotik-ae. Manchuk jich jnaʼojtik-a, kʼux la kaʼiytik kʼalal la yichʼ makel sok te la kijkitaytik te Betele».

4. ¿Bin jojkʼoyel ya kakʼbeytik sujtib ta artikulo ini?

4 Ma jaʼukiknax te ermanoetik ini ya skʼan ya xkʼayik te bitʼil jelon skuxlejalike. Jichnix kʼoem ta stojolik te betelitaetik sok yantikxan j-abatetik ta tiempo kompleto. * Te ermanoetik ini tulaniwan ya yaʼiyik yijkitayel jun aʼtelil te bayal ya smulanike. ¿Bin ya xjuʼ ya xkoltayotik? ¿Bin ya xjuʼ ya jpastik ta stojolik? Te sujtib te jojkʼoyeletik ini ya skoltayotik ta jpisiltik kʼalal ay bintik ya xjelon ta jkuxlejaltike.

¿BIN YA SKOLTAYOTIK KʼALAL AY BINTIK YA XJELON?

¿Bin yuʼun tulan ya yaʼiyik yijkitayel jun asignasion te ermanoetik ya x-abatinik ta tiempo kompleto? (Ilawil te parrafo 5). *

5. ¿Bintik ya xjuʼ ya xkʼax ta jtojoltik kʼalal ya xjelon te j-asignasiontike?

5 Chikan teme ya x-abatinotik ta Betel o ta yantik aʼtel ta tiempo kompleto, ya xkʼayotik sok te ants winiketik sok ta lugar banti ayotike. Jich yuʼun teme ay bin yuʼun te ya skʼan ya kijkitaytike, kʼux ta aʼiyel. Ya jnaʼtik te machʼatik ya xjil kuʼuntik sok ya jmel koʼtantik yuʼun, kʼaxtoxan-a teme jaʼ ta skaj te la yichʼ makel te kaʼteltik ta lugar-abi (Mat. 10:23; 2 Cor. 11:28, 29). Kʼalal ya xbootik ta yachʼil asignasion tulaniwan ya kaʼiytik te bitʼil yan-a te kuxlejalil te banti ya xkʼootike, jichnix ya xkʼot ta pasel manchukme jaʼ banti chʼiotike. Te Robert sok te Mary Jo jich ya yalik: «Yan ya kilkotikix-a te jtsʼumbaltik sok yan-nax ya kaʼiy jbakotik-a kʼalal ya jcholtik skʼop Dios ta jkʼoptiknix. Jich la kaʼiytik te maba ya xkʼayotikix tey-ae». Yanxan wokol te ya xjuʼ ya jsitintaytike, jaʼniwan te ya xlaj te jtakʼintike. Maniwan jun koʼtan ya kaʼiy jbatik sok yaniwan xchebaj koʼtantik yuʼun. ¿Bin ya skoltayotik teme jich ya xkʼot ta pasele?

Kʼax mukʼ skʼoplal te ya xnoptsajotik ta stojol Jehová sok te ya smukʼulin koʼtantike. (Ilawil te parrafo 6 sok 7). *

6. ¿Bin-utʼil nopol ya x-ayinotik ta stojol te Jehová?

6 Nopol ayukotik ta stojol Jehová (Sant. 4:8). ¿Bin-utʼil ya jpastik? Jaʼ te ya smukʼulin koʼtantik te Jehová, melel jaʼ ya yaʼiybey skʼop te machʼa ya xkʼoponot yuʼune (Sal. 65:2). Te Salmo 62:8 ya yal: «Halbeyahic bin ay ta awoʼtanic». Te Jehová ya xjuʼ yuʼun yakʼel spisil, kʼaxemtoxan ya yakʼ-a te bitʼil ya jkʼantik o te bitʼil ya jnoptike (Efes. 3:20). Ma jaʼuknax ya spas te bin ya jkʼanbeytik ta orasione. Swenta ya schajpan te jwokoltike bayal bin ya xjuʼ ya spas, te maniwan jichuk jnopojtik-ae.

7. 1) ¿Bin ya skoltayotik swenta nopol ya x-ayinotik ta stojol te Jehovae? 2) Jich bitʼil ya yal Hebreos 6:10-12, ¿bin ya xlokʼ-a teme jun koʼtantik ya x-abatinotik ta stojol te Jehovae?

7 Te binxan ya skoltayotik yuʼun nopol ya x-ayinotik ta stojol te Jehovae, jaʼ te ya jkʼopontik ta jujun kʼajkʼal te Biblia sok te ya jnopilan ta koʼtantik. Jtul ermano te jaʼ misionero-ae, jich ya yal: «Tulan skʼoplal te ya jpastik te yichʼel ta mukʼ Dios ta sjunal na sok te spisil-ora ya jchajpan jbatik ta swenta tsoblej jich bitʼil ya jpastik ta j-asignasiontik-ae». Jaʼnix jich akʼa jpastik tulan ta scholel skʼop Dios sok te yachʼil kongregasione. Te Jehová maba ya xchʼay ta yoʼtan te machʼa jun yoʼtan ya x-abatin ta stojol, manchukme maba ya xjuʼix yuʼun spasel jich bitʼil ta nailtoe (kʼopona Hebreos 6:10-12).

8. ¿Bin-utʼil ya skoltayotik te bin ya yal 1 Juan 2:15-17 swenta maba ya jletik bayal jbiluktik?

8 Maba ya jletik bayal jbiluktik. Mame kakʼtik te ya smakotik ta spasbeyel yaʼtel Jehová te bintik ya smulan te balumilal yuʼun te Satanase (Mat. 13:22). Mame jchʼuuntik te bin ya yalbotik te kamigotaktik, jfamiliatik o yantikxan ants winiketik te sokniwan slekil yoʼtan ya yalik te ya skʼan ya jletik bayal jbiluktik o jtakʼintik ta balumilal ini (kʼopona 1 Juan 2:15-17). Kakʼ smukʼul koʼtantik ta stojol te Jehová, te jamal ya yalbotik te ya yakʼbotik ta yorail te bin ya xtuun kuʼuntik ta swenta te skʼope, ya yakʼ smukʼul koʼtantik sok te bin ya xtuun kuʼuntike (Heb. 4:16; 13:5, 6).

9. 1) Jich bitʼil ya yal Proverbios 22:3, 7, ¿bin yuʼun mukʼ skʼoplal te maba tojolnax ya kotses jbetike? 2) ¿Bin ya xjuʼ ya skoltayotik swenta ya jtatik ta nopel ta lek te bin ya jpastike?

9 Mame skʼan ya kotses jbetik (kʼopona Proverbios 22:3, 7). Kʼalal ya jeltay jnatik yaniwan xlaj bayal takʼin, jaʼ yuʼun yaniwan kotses jbetik. Jaʼ yuʼun mame jmantik biluketik ta kredito te ma xtuun kuʼuntike. Kʼalal yakotik ta tulan mel-oʼtan ta skaj te ay bin ya xkʼax ta jtojoltik jich bitʼil skanantayel te machʼa ay ta chamel kuʼuntike, wokolniwan ya kaʼiytik snopel jayeb takʼin ya jmajantik. Jaʼ yuʼun, ya skʼan ya xjul ta koʼtantik te kʼalal ya jkʼopontik te Jehová jaʼ ya skoltayotik ta snopel ta lek te bin ya jpastike. Ya yakʼbotik slamalil kʼinal kaʼiytik te jaʼ ya skanantay te jpensartik sok te koʼtantik soknix ya skoltayotik ta snopel sok slamalil koʼtantik te bin ya jpastike (Filip. 4:6, 7; 1 Ped. 5:7).

10. ¿Bin ya skoltayotik ta stael yantik kamigotaktik?

10 Junuk ya x-ayinotik sok te kamigotaktik soknix te jfamiliatike. Kalbeytik yaʼiyik te kamigotaktik te bin ay ta koʼtantik sok te bin yak ta kʼaxel ta jtojoltike, jaʼ lekxan ya kalbeytik te machʼa jich kʼaxem ta stojol-euke. Jaʼ ya yakʼ slamalil koʼtantik (Ecl. 4:9, 10). Manchukme ay kamigotaktik ta asignasion banti ayotik-ae, ya skʼan ya jletik yachʼil kamigotaktik. Swenta ya jtatik, ya skʼan ya kamigointik te yantike. Kalbeytik yaʼiyik te bendisionetik yakʼojbotik te Jehová swenta ya yilik-a te tseʼelnax koʼtantik yakotik ta abatinel ta stojole. Manchukme ay ermanoetik ma xkʼot ta yoʼtanik te bayal ya jmulantik te ya x-abatinotik ta tiempo kompleto, ayniwan yantik te ya x-ikʼbot yoʼtanik te ejemplo kuʼuntik sok ya yamigoinotik. Pero ya skʼan ya jkanantay jbatik, mame bayaluk ya kal jkʼoplaltik o te bin jpasojtike sok te bin ma lek ya kaʼiy jbatik yuʼune.

11. ¿Bin ya xjuʼ ya jpastik swenta spisil-ora tseʼel koʼtantik ta jnujpuneltik?

11 Teme la kijkitaytik te j-asignasiontik ta skaj te tsakot ta chamel te joytike, ma skʼan ya kalbeytik te jaʼ smule. Teme joʼotik la stsakotik chamel mame jkuytik te jaʼ jmultike, ma skʼan ya jnoptik te ay bin chopol la jpastik ta stojol te joytike. Juluk ta koʼtantik te jun-nax jbakʼetaltik sok te joytike soknix te la kalbeytik ta jamal te Jehová te talel kʼaxel ya jkanantay jbatik chikan bin ya xkʼax ta jtojoltik (Mat. 19:5, 6). Jaʼnix jich, teme ya kijkitaytik te j-asignasiontik ta skaj te la jtatik alal te maba nopbil kuʼuntik-ae, akʼa kalbeytik te alal kuʼuntik te jaʼ bayalxan skʼoplal ta koʼtantik te bitʼil j-asignasiontike. Spisil-ora akʼa kalbeytik te jaʼ jun majtanil te la yakʼbotik te Jehovae (Sal. 127:3-5). Jaʼnix jich ya skʼan te ya jcholbeytik yaʼiy te bintik tʼujbil la jpastike, melel ya xjuʼ ya xtijbot yoʼtan yuʼun ya yakʼ sba ta abatinel ta tiempo kompleto jich bitʼil la jpastik te joʼotike.

¿BIN-UTʼIL YA XJUʼ YA XKOLTAYWANIK TE ERMANOETIKE?

12. 1) ¿Bin-utʼil ya xjuʼ ya jkoltaytik te machʼatik ya x-abatinik ta tiempo kompleto swenta maba ya yijkitayik te s-asignasionike? 2) ¿Bin ya xjuʼ ya jpastik swenta maba tulan ya yaʼiyik-a te ya xkʼotik ta yan asignasione?

12 Ay bayal kongregasionetik sok bayal ta tul ermanoetik ya spasik tulan ta skoltayel te ermanoetik te ya x-abatinik ta tiempo kompleto swenta maba ya yijkitayik te s-asignasionike. Ya stijbey yoʼtanik yuʼun ma xyijkʼitay te s-asignasionike, ya yakʼbeyik takʼin o yantikxan biluketik te ya xtuun yuʼunik o ya skanantaybeyik te sfamiliae. Kʼax lek te jich ya spasik te ermanoetike (Gál. 6:2). ¿Bin ya xjuʼ ya jpastik teme ya xkʼot ta jkongregasiontik ermanoetik te ya x-abatinik ta tiempo kompleto? Mame jnoptik te la yichʼ jelontesel ta skaj te ay bin ma lek la spas o te ay bin maba juʼ yuʼun spasele. * Te bin leke, jaʼ te ya jkoltaytik swenta maba tulan ya yaʼiy-a te la yichʼ jeltayele. Kʼalal ya xkʼot ta jkongregasiontik, kakʼbeytik yil yutsil koʼtantik sok kutsil kʼoptaytik yuʼun te bintik lek spasoje, manchukme ma xjuʼix yuʼun aʼtel jich bitʼil ta nailto ta skaj te ay ta chamele. Jpastik tulan ta snaʼbeyel sba. Akʼa jnoptik te bintik snopoje, te pʼijubtesel yichʼoje sok te eksperiensia yuʼune.

13. ¿Bin-utʼil ya xjuʼ ya jkoltaytik jtul ermano te ya xjelon te s-asignasione?

13 Ta sjajchibal yaniwan skʼan koltayel swenta ya sta banti ya xkuxin, te bin ya xbeen-ae, yaʼtel o yantikxan te bin ya xtuun yuʼune. Ayniwan ya skʼan cholbeyel skʼoplal te bintik ya yichʼ pasel ta lum-abi, jich bitʼil te stojel patanil o slokʼesel jun seguro. Pero te bin ya xtuunxan yuʼune jaʼ te ya xkʼot ta koʼtantik te bin yaʼiyel ya yaʼiy sbae, ma jaʼuknax te ya jnaʼbeytik yoʼbolil sbae. Ayniwan ta chamel o jaʼniwan te sfamiliae. O ayniwan ta tulan mel-oʼtan ta skaj te ay machʼa laj yuʼune. * Manchukme maba ya yal, pero yaniwan smel yoʼtan yuʼun te ya snaʼ te yamigotake. Swenta ya xkʼax te mel-oʼtan ya yaʼiyike, ya yichʼ bayal tiempo, melel bayal te bintik ya snaʼulanik.

14. ¿Bin-utʼil la yichʼ koltayel jtul ermana yuʼun te ermanoetik swenta ya xkʼay ta yachʼil territorio?

14 Kʼalal jich yak ta kʼaxel ta stojol-ae, te ejemplo sok te koltayel ya kakʼbeytike, ya xjuʼ ya xkoltayot swenta ya xkʼay ta yachʼil asignasion yuʼune. Jtul ermana te bayal jaʼbil abatin ta yan nasion jich ya yal: «Ta asignasion ayon-ae, jujun kʼajkʼal ya kakʼ nojptesel yuʼun Biblia-a. Pero ta yachʼil j-asignasione ay wokol la kil te ya kakʼ ta ilel jun teksto ta Biblia o te ya kakʼ ta ilel jun bideo ta scholel skʼop Dios. Pero te ermanoetik ta yachʼil jkongregasion la yikʼonik ta spasel rebisitaetik sok ta yakʼel kurso yuʼun Biblia. Kʼalal la kil te ermanoetik te tulan ya x-aʼtejik, te jun yoʼtanik sok te yakʼojbeyik yipal te estudianteetik yuʼunike, la stijbon koʼtan swenta ya kakʼbeyxan yipal-euk. La jnop sjachel kaʼiyej ta yachʼil territorio. Te bitʼil jich la jpase, la jta stseʼelil koʼtan yan buelta».

KAKʼBEYTIKXAN YIPAL

Jletik bin-utʼil ya x-aʼtejotikxan ta stojol Dios ta jlumaltik. (Ilawil te parrafo 15 sok 16). *

15. ¿Bin-utʼil ya xjuʼ tseʼel koʼtantik ta yachʼil asignasion?

15 Ya xjuʼ tseʼel koʼtantik ta yachʼil asignasion. Mame jnoptik te jelon j-asignasiontik yuʼun ma lek la jpastik o te maʼyukix bin ya xjuʼ ya jpastike. Akʼa jpastik tulan ta yilel bin-utʼil yakal skoltaybelotik te Jehová sok mame jkom jbatik ta scholel te skʼope. Jtʼunbeytik stalel te jchʼuunjeletik ta sbabial siglo te «la yalic te lec yachʼil cʼop ta bayuc banti bahtic» (Hech. 8:1, 4). Teme ma jkom jbatik ta scholel skʼop Diose, ay bin lek ya xjuʼ ya xlokʼ kuʼuntik-a. Jun ejemplo jaʼ te bin kʼax ta stojol chaʼoxtul prekursoretik, la yichʼik tenel lokʼel ta jun nasion, bajtik ta yan nasion te bayal ya skʼanik koltayel te pajalnix skʼopik soke. Cheʼoxebnax u ta patil, la yichʼ jachel yachʼil grupoetik te oranax mukʼube.

16. ¿Bin ya skoltayotik swenta ya jmulantik te yachʼil j-asignasiontike?

16 Te Nehemías la yalbey te judioetik te ya sta yip yoʼtanik ta swenta te tseʼel-oʼtanil ya xtal ta stojol te Jehovae (Neh. 8:10). Te bin ya skʼan ya yakʼxan stseʼelil koʼtantik jaʼ te lek kiloj jbatik sok te Jehovae, ma jaʼuk te j-asignasiontik manchukme bayal ya jmulantik. Jaʼ yuʼun, nopol akʼa kakʼ jbatik ta stojol te Dios sok yakuk smukʼulin koʼtantik te ya yakʼbotik jpʼijiltik, tojobtesel sok koltayel. Juluk ta koʼtantik te bin yuʼun la jmulantik te yan asignasione, jaʼ yuʼun te la kakʼ koʼtantik ta skoltayel te ants winiketike. Te Jehová ya skoltayotik swenta jaʼnix jich ya jmulantik te yachʼil asignasion teme ya kakʼ koʼtantike tey-ae (Ecl. 7:10).

17. ¿Bin ya skʼan ya jnaʼtik ta swenta te j-asignasiontik ta ora ini?

17 Ya skʼan ayuk ta koʼtantik te sbajtelkʼinal ay stukel te ya x-aʼtejotik ta stojol Jehová, pero te j-asignasiontik ta ora ini jkʼaxelnax stukel. Ta achʼ balumilal, maniwan pajaluk te bin ya xbajt jpastik ta stojol Jehová sok te bin yakotik ta spasel ta ora ini. Te Alexéi te la kalbeytik skʼoplal ta sjajchibal te artikulo, schʼuunej yoʼtan te bin yak ta spasel ta stojol Jehová ta ora ini yak ta chajpanel yuʼun te bin ya xtal ta pajel chaʼbeje. Jich ya yal: «Jnaʼojnanix-a te smelelil te Jehová sok te achʼ balumilale, pero jich ya kaʼiy-a te kʼax namalto ayike. Ta ora ini nopol ya kaʼiyix jba ta stojol te Jehová sok te kʼax nopolix ya xkʼot ta pasel te achʼ balumilale» (Hech. 2:25). Chikan bin asignasion kichʼojtik akʼbeyel, spisiluk-ora nopol akʼa kakʼ jbatik ta stojol te Jehová. Maʼyuk bin-ora ya yijkitayotik stukel, ya skoltayotik swenta ayuk stseʼelil koʼtantik ta spasbeyel yaʼtel chikan jayeb ya xjuʼ kuʼuntik sok chikan banti ya jpastik (Is. 41:13).

KʼAYOJIL sjj-S 90 Animémonos unos a otros

^ parr. 5 Ay baeltik te ermanoetik ya x-abatinik ta tiempo kompleto ay puersa ya skʼan ya yijkitayik te s-asignasionik o ya yichʼik yan. Ta artikulo ini, ya jnoptik bintik wokolil ya staik kʼalal jich ya xkʼot ta stojolik sok bin ya xjuʼ ya xkoltayotik swenta ya xkʼayik-a te bitʼil jelon te skuxlejalike. Jaʼnix jich ya kiltik bin-utʼil ya xjuʼ ya xkoltaywanik sok ya yakʼik yip-oʼtanil te ermanoetike. Sok ya kilbeytik skʼoplal bin-utʼil ya skoltayotik te Biblia teme ay jich jelon te jkuxlejaltike.

^ parr. 4 Jaʼnix jich bayal ermanoetik te kʼalal bayalix yaʼbilalik ya skʼasesbey jilel yaʼtelik ermanoetik te jchʼieliktoe. Ilawil te artikulo «Hermanoetik te toyol awaʼbilalik ay skʼoplal ta yoʼtan Jehová te jun awoʼtanik» te lokʼ ta rebista Te J-ilkʼinal ta toyol yuʼun septiembre 2018, sok te artikulo «Mame xchʼay slamalil koʼtantik kʼalal ya xjelon jkuxlejaltik», te lokʼ ta rebista Te J-ilkʼinal ta toyol yuʼun oktubre 2018.

^ parr. 12 Te ansianoetik ta kongregasion banti ya x-abatin-a te ermanoe, ta oranax ya skʼan ya stikunik te karta yuʼun presentasion swenta ya x-abatinxan ta prekursor, ansiano o sierbo ministerial ta kongregasion banti ya xkʼote.

^ parr. 13 Ilawil te serie «Ayuda para quienes están de duelo», te lokʼ ta rebista ¡Despertad! 2018 numero 3 pajina 3, 4, 6 sok 14.

^ parr. 57 TE BIN YA XCHIKNAJ TA FOTO: Jtul ermano sok yinam ya yijkitayik te yaʼtelik ta misionero ta yan nasion, yakik ta okʼel kʼalal ya yijkitayik te kongregasione.

^ parr. 59 TE BIN YA XCHIKNAJ TA FOTO: Kʼalal ayikix yan buelta ta slumalik, ya skʼoponik Dios ta spisil-ora yuʼun ya xkoltayotik te bitʼil jelon te skuxlejalike.

^ parr. 61 TE BIN YA XCHIKNAJ TA FOTO: Ta swenta te koltayel yuʼun Jehová, te ermanoetik-abi kaj spasikxan te aʼtelil ta tiempo kompleto. Ya stuuntesik te kʼopil la snopik kʼalal ayik ta misionero-ae swenta ya scholbeyik skʼop Dios te machʼatik talemik ta yan lum te ayik ta yachʼil sterritorioike.