Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 40

Chojok il che ri uchak ri Jehová pa ri kʼisbʼal taq qʼij

Chojok il che ri uchak ri Jehová pa ri kʼisbʼal taq qʼij

«Qas ko chixtakʼaloq, man kʼo ta kixslabʼsanik. Amaqʼel chixok il che ri uchak ri Ajawaxel» (1 COR. 15:58).

BʼIXONEM 58 Keʼintzukuj ri e winaq che kkaj jamaril

RI KQETAʼMAJ NA *

1. ¿Jas kojtoʼw che rilik che oj kʼo chi pa «ri kʼisbʼal taq qʼijol»?

WE QʼAXINAQ chi 1914 are chiʼ xojalaxik, oj kʼolinaq riʼ pa ri «kʼisbʼal taq qʼijol» re wajun uwach Ulew riʼ (2 Tim. 3:1). Qonojel qilom ri xubʼij kan ri Jesús che kekʼulmataj pa taq ri e qaqʼij o e qatom pa taq ri noticias: chʼoj, wiʼjal, kabʼraqan, yabʼil, kkʼiyar ri itzelal, kbʼan kʼax chke ri e upatanelabʼ ri Dios xuqujeʼ nikʼaj chi jastaq (Mat. 24:3, 7-9, 12; Luc. 21:10-12). Xuqujeʼ qilom ri kibʼantajik ri e winaq junam rukʼ ri xubʼij kan ri apóstol Pablo (chawilaʼ ri recuadro «¿Jas ri kibʼantajik ri e winaq kimik?»). Ri oj upatanelabʼ ri Jehová qas qetaʼm che oj kʼo chi pa «ri kʼisbʼal taq qʼijol» (Miq. 4:1).

2. ¿Jas preguntas rajawaxik kqetaʼmaj ri urespuestas?

2 Rumal che qʼaxinaq chi kʼi junabʼ che 1914, wariʼ kukʼutu che are ri ukʼisbʼalil ri «kʼisbʼal taq qʼij». Ri kʼisbʼal re wajun uwach Ulew riʼ naqaj chi kʼo wi, rumal laʼ rajawaxik kqetaʼmaj ri respuestas re kebʼ preguntas che nim kibʼanik: ¿Jas kkʼulmataj chukʼisbʼalil ri «kʼisbʼal taq qʼij»? Xuqujeʼ, rumal che kʼa majaʼ kopan ri qʼij ¿jas kraj ri Jehová kqabʼano?

¿JAS KKʼULMATAJ CHUKʼISBʼALIL RI «KʼISBʼAL TAQ QʼIJ»?

3. Junam rukʼ ri kubʼij ri profecía re 1 Tesalonicenses 5:1-3, ¿jas kkiya na ubʼixik ri winaq?

3 (Chasikʼij uwach 1 Tesalonicenses 5:1-3). Pablo kchʼaw chrij ri «uqʼij ri Ajawaxel». Ri tzij che kukoj pa wajun contexto riʼ, kraj kubʼij ri tiempo chiʼ kumaj usachik uwach ri «ri Nimalaj Babilonia» —are konojel ri kojonem che e qastzij taj— tekʼuriʼ kumajij ri Armagedón (Apoc. 16:14, 16; 17:5). Are chiʼ majaʼ kumaj ri tiempo riʼ, ri winaq kkibʼij: «Utz uj kʼolik, man kʼo ta kqakʼulmaj». Jujun taq mul ri e qʼatal taq tzij pa ronojel uwach Ulew kkibʼij ri e tzij riʼ are chiʼ kkaj kʼo jamaril chkixoʼl ri winaq re ronojel uwach Ulew. * Are kʼu ri kuyaʼ ubʼixik ri Biblia junam ta rukʼ wariʼ. ¿Jasche? Rumal che, are chiʼ kyaʼ ubʼixik ri tzij riʼ, e kʼi winaq kkichomaj che ri e qʼatal taq tzij xekun che ubʼanik che kʼo jamaril cho ri uwach Ulew. Ri qastzij are che kumaj jun «nimalaj kʼaxkʼolil» tekʼuriʼ xaq kʼateʼ «kpe na ri sachbʼal wachaj» (Mat. 24:21).

Kqaya ta qibʼ pa subʼik rumal ri e tzij «utz uj kʼolik, man kʼo ta kqakʼulmaj». (Chawilaʼ ri párrafos 3 kopan 6). *

4. a) ¿Jas jastaq qetaʼm ta chrij ri e tzij «utz uj kʼolik, man kʼo ta kqakʼulmaj»? b) ¿Jas ri qetaʼm chi chrij?

4 Chqetaʼmaj jujun jastaq chrij ri tzij «utz uj kʼolik, man kʼo ta kqakʼulmaj». Rumal che kʼo jujun jastaq che qetaʼm taj, jas kbʼanowik are chiʼ ri winaq kkibʼij ri tzij riʼ xuqujeʼ jas kkibʼan che ubʼanik. Qetaʼm taj we kʼi mul o xa jumul kyaʼ ubʼixik. Apastaneʼ ri kbʼan che ubʼanik, ri kqabʼano are che: kqaya ta qibʼ pa subʼik xuqujeʼ kqakoj taj che ri e qʼatal taq tzij kekunik kkikʼam lo jamaril pa ronojel uwach Ulew. Xaneʼ, ri tzij riʼ are ri tajin kqeyej che kyaʼ ubʼixik, ri etal che kukʼutu che naqaj chi kʼo wi ri «uqʼij ri Ajawaxel» Jehová.

5. ¿Jas kojutoʼ wi 1 Tesalonicenses 5:4-6 rech kojkʼaskʼatik are chiʼ kopan ri «uqʼij ri Ajawaxel»?

5 (Chasikʼij uwach 1 Tesalonicenses 5:4-6). Pablo kubʼij ri rajawaxik kqabʼano rech kojkʼaskʼatik are chiʼ kopan ri «uqʼij ri Ajawaxel». Kqabʼan ta qe ri kkibʼan ri e winaq che kekʼaskʼat taj. Jun kʼutbʼal, rech kojux sukʼ rajawaxik kqachajij qibʼ rech kqanim ta qibʼ pa ri jastaq che kʼo ubʼanik rukʼ ri política. We kqachajij ta qibʼ kojux riʼ rech ri «uwach Ulew» (Juan 15:19). Qetaʼm che xaq xiw ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kukʼam lo jamaril pa ronojel ri uwach Ulew.

6. ¿Jas tobʼanik rajawaxik kqaya chke ri e winaq xuqujeʼ jasche?

6 Jun chi jastaq che rajawaxik kqabʼano are kitoʼik nikʼaj chi winaq rech «kekʼaskʼatik». Kraj kubʼij keqatoʼ rech kketaʼmaj ri kubʼij ri Biblia chrij ri kkʼulmataj na rukʼ wajun uwach Ulew riʼ. Chnaʼtaj chqe che are chiʼ kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil, kʼo ta chi tiempo rech kkitzukuj ri Jehová. Rumal laʼ ri utzijoxik utzij ri Dios rajawaxik chanim kbʼanik. *

CHOJOK IL CHE UTZIJOXIK RI UTZIJ RI DIOS

Are chiʼ kqatzijoj ri utzij ri Dios, kqakʼut chkiwach ri e winaq che xaq xiw ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kkunik kresaj ri itzelal cho ri uwach Ulew. (Chawilaʼ ri párrafos 7 kopan 9).

7. ¿Jas kraj ri Jehová che kqabʼan kimik?

7 Xa jubʼiqʼ chi kraj kopan ri uqʼij ri Jehová, rumal laʼ are kraj che kqakoj qachuqʼabʼ che utzijoxik ri utzalaj taq tzij. Rajawaxik che qas kqilo we tajin kojok il che utzijoxik ri utzij ri Dios (1 Cor. 15:58). Are chiʼ ri Jesús xchʼaw chrij ri jastaq che nim kibʼanik che kebʼan pa ri kʼisbʼal taq qʼij, xuya kan ubʼixik ri kkibʼan ri upatanelabʼ ri Dios. Xubʼij: «Rajawaxik chi nabʼe ktzijox na ri tzij re kolobʼal ibʼ pa taq konojel nimaʼq taq tinamit» (Mar. 13:4, 8, 10; Mat. 24:14). Chojchoman chrij wariʼ: are chiʼ kqaya ubʼixik ri utzalaj taq tzij, tajin kojtobʼan che ubʼanik ri kubʼij ri profecía re ri Biblia.

8. ¿Jas kkʼutuwik che tajin knimar ri chak che utzijoxik ri utzalaj taq tzij?

8 Ronojel taq junabʼ, e kʼo más winaq kkaj kketaʼmaj chrij ri utzalaj taq tzij chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. Chqilaʼ ri kikʼiyal ri kkiya ubʼixik chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios che e kʼo cho ronojel ri uwach Ulew pa ri kʼisbʼal taq qʼij riʼ. Pa ri 1914, e kʼo 5.155 publicadores pa 43 tinamit. Kimik, oj 8.500.000 publicadores pa 240 tinamit xuqujeʼ territorios. Are kʼu ri qachak majaʼ kkʼisik. Rajawaxik kqaya na ubʼixik che xaq xiw ri uQʼatbʼal tzij ri Dios kusachisaj uwach ri kʼaxkʼolil (Sal. 145:11-13).

9. ¿Jasche kqaya ta kan utzijoxik ri utzalaj taq tzij chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios?

9 Kqaya na ubʼixik ri utzalaj taq tzij kʼa chiʼ ri Jehová kubʼij che kqabʼan ta chik. ¿Jampaʼ na tiempo kʼolik rech ri e winaq kketaʼmaj chrij ri Jehová xuqujeʼ ri Jesucristo? (Juan 17:3). Qetaʼm taj. Ri qetaʼm are che, chiʼ majaʼ kumaj ri nimalaj kʼaxkʼolil, konojel winaq che qas yaʼtal chke kkʼojiʼ jun kikʼaslemal che kʼo ta ukʼisik kekunik kketaʼmaj chrij ri utzalaj taq tzij (Hech. 13:48). ¿Jas kqabʼan che kitoʼik ri e winaq riʼ kimik che kʼo na tiempo?

10. ¿Jas tobʼanik kuya ri Jehová rech kqakʼut ri qastzij chkiwach ri e winaq?

10 Jehová rumal ri utinamit tajin kuya ronojel ri kajwataj chqe rech kqakʼut ri qastzij chkiwach ri e winaq. Jun kʼutbʼal, ronojel taq semanas kojutijoj pa ri riqbʼal ibʼ che kbʼan chuxoʼl ri semana, chilaʼ kqetaʼmaj chrij ri kqabʼij pa ri nabʼe tzijonem, pa ri nabʼe solinik xuqujeʼ ri kbʼan che uyaʼik ri etaʼmanik re ri Biblia. Ri utinamit ri Jehová xuqujeʼ uyaʼom ri chakubʼal re tijonik. Ri e chakubʼal riʼ kojutoʼ:

  • rech kqamaj tzijonem,

  • rech kqabʼano che ri e winaq kkaj kketaʼmaj,

  • rech kqabʼano che ri e winaq kkaj kketaʼmaj más,

  • rech kqakʼut ri qastzij are chiʼ kqaya etaʼmanik chrij ri Biblia xuqujeʼ

  • rech kqabʼij chke che kkil ri qakʼolbʼal pa Internet xuqujeʼ keʼopan pa ri Ja rech Ajawbʼal.

Qas rajawaxik kqakoj ri e chakubʼal riʼ. * Pa qajujunal qas qetaʼm che rajawaxik kqaya ubʼixik ri utzalaj taq tzij ronojel taq qʼij.

11. ¿Jasche bʼanom ri chakubʼal etaʼmanik re ri Biblia pa Internet?

11 Chqilaʼ chi jun jastaq che tajin kubʼan ri Jehová che kitoʼik ri winaq rech kketaʼmaj ri qastzij. Pa ri qakʼolbʼal pa Internet, kyaʼ etaʼmanik re ri Biblia. * ¿Jasche bʼanom wariʼ? Ronojel taq ikʼ, sibʼalaj e kʼi winaq re ronojel ri uwach Ulew kkitzukuj pa Internet etaʼmanik chrij ri Biblia. Rumal che kʼo pa ri qakʼolbʼal kubʼano che kekunik kketaʼmaj ri qastzij chrij ri uTzij ri Dios. Jujun chke ri e winaq che kojtzijon kukʼ weneʼ kkaj taj kkikʼam jun etaʼmanik rech ri Biblia are chiʼ kqabʼij chke. We jeʼ wariʼ, chqakʼutuʼ wajun sección riʼ che kʼo pa ri qakʼolbʼal pa Internet o chqataqaʼ bʼi jun enlace pa jun chʼabʼal che kkichʼobʼo.

12. ¿Jas kuya ketaʼmax pa ri chakubʼal etaʼmanik re ri Biblia pa Internet?

12 Wajun etaʼmanik riʼ kchʼaw chrij ri Biblia xuqujeʼ ri xbʼanowik, ri e winaq che kuya ubʼixik ri Biblia xuqujeʼ ri kubʼsal kʼuʼx che kuya chqe. Are chiʼ ri winaq kril wariʼ, kretaʼmaj chrij ri e kʼutunem riʼ:

  • jas kubʼan ri Biblia che qatoʼik,

  • jachin riʼ ri Jehová, ri Jesús xuqujeʼ ri ángeles,

  • jasche ri Dios xeʼubʼan ri e winaq xuqujeʼ

  • jasche kʼo kʼaxkʼolil xuqujeʼ itzelal.

Pa wajun etaʼmanik riʼ xuqujeʼ kyaʼ ubʼixik chrij wariʼ:

  • jas kubʼan na ri Jehová rech kusachisaj uwach ri kʼaxkʼolil xuqujeʼ ri kamikal,

  • jas kubʼan che uyaʼik chi jumul ri kikʼaslemal ri kaminaqibʼ xuqujeʼ

  • jas kubʼan che kesaxik ri itzel taq kiqʼatoj tzij ri e winaq rech kukoj ri uQʼatoj tzij areʼ.

13. Chayaʼ ubʼixik we ri etaʼmanik re ri Biblia pa Internet kkoj che ukʼexwach ri etaʼmanik kyaʼ chke ri winaq pa kijujunal cho kachoch.

13 Wajun etaʼmanik riʼ kkoj ta che ukʼexwach ri etaʼmanik che kyaʼ chke ri winaq pa kijujunal cho kachoch. Jesús uyaʼom chqe che keqatoʼ ri e winaq rech keʼux tijoxelabʼ. Kqaj che ri e winaq kkil ri etaʼmanik pa Internet, nim kkil wi ri kketaʼmaj xuqujeʼ kkaj kketaʼmaj más. We jeriʼ kkʼulmatajik, weneʼ kkaj che jun publicador kuya etaʼmanik re ri Biblia chke. Chukʼisbʼal ronojel ri etaʼmanik, kbʼix che ri winaq we kraj che jun qachalal kuya etaʼmanik che rech kretaʼmaj más. Rojonel taq qʼij, pa ri qakʼolbʼal re Internet weneʼ 230 winaq re ronojel ri uwach Ulew kkitaʼ etaʼmanik re ri Biblia. Nim ubʼanik che kyaʼ etaʼmanik chke ri e winaq pa kijujunal.

CHQAKOJOʼ MÁS QACHUQʼABʼ CHE KITOʼIK RI E WINAQ RECH KEʼUX TIJOXELABʼ

14. Junam rukʼ ri taqanik che xuya Jesús pa Mateo 28:19, 20, ¿jas kqakoj wi qachuqʼabʼ xuqujeʼ jasche?

14 (Chasikʼij uwach Mateo 28:19, 20). Are chiʼ kqaya etaʼmanik chrij ri Biblia, rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ che kitoʼik ri e winaq rech keʼux tijoxelabʼ xuqujeʼ kqakʼut chkiwach ronojel ri e jastaq che ukʼutum kan ri Jesús. Rajawaxik che keqatoʼ che uchʼobʼik che sibʼalaj nim ubʼanik che kkibʼan ri e jastaq che kraj ri Jehová xuqujeʼ kkiya ri kitobʼanik che ri uQʼatbʼal tzij. Wariʼ kraj kubʼij che keqatoʼ che ubʼanik pa kikʼaslemal ri qastzij che kketaʼmaj, kkijach ri kikʼaslemal che ri Jehová xuqujeʼ kkibʼan kiqasanjaʼ. Xaq xiw we kkibʼan wariʼ kekolotaj kanoq are chi kopan ri uqʼij ri Jehová (1 Ped. 3:21).

15. ¿Jas kqachomaj chrij ri tiempo xuqujeʼ jasche?

15 Junam rukʼ ri qilom chik, xa jubʼiqʼ chi kraj che kkʼis ri itzelal re wajun uwach Ulew riʼ. Rumal laʼ, kʼo ta chi qatiempo rech kqaya etaʼmanik re ri Biblia chke ri e winaq che kkaj taj kkibʼan pa kikʼaslemal ri e utaqanik ri Cristo (1 Cor. 9:26). Sibʼalaj rajawaxik aninaq kbʼan wajun chak riʼ, rumal che e kʼo kʼi winaq rajawaxik kketaʼmaj ri e utz taq tzij chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Jehová rech kekolotaj kanoq.

CHOJEL PA RI QASTZIJ TAJ KOJONEM

16. Junam rukʼ ri kubʼij Apocalipsis 18:2, 4, 5, 8, ¿jas rajawaxik kqabʼan qonojel? (Xuqujeʼ chawilaʼ ri nota).

16 (Chasikʼij uwach Apocalipsis 18:2, 4, 5, 8). Ri versículos riʼ kʼo más kraj kubʼij rukʼ ri kraj ri Jehová che kqabʼano. Qonojel ri oj qastzij cristianos rajawaxik kqaxutuj ronojel ri kʼo ubʼanik rukʼ ri Nimalaj Babilonia. Weneʼ ri tajin kketaʼmaj chrij ri Biblia kʼo jun kikojonem are chiʼ majaʼ kketaʼmaj uwach ri Jehová. Weneʼ kebʼe pa taq ri kiglesias, kʼo jun keqelen o kkiya kikuchuj chilaʼ. Are chiʼ majaʼ keʼux publicadores no bautizados, rajawaxik kkiya kan ubʼanik ronojel ri kʼo ubʼanik rukʼ ri qastzij taj kojonem. Rajawaxik kkibʼan jun carta che kuya ubʼixik che xeʼel lo pa ri kojonem riʼ o jun chi organización che kʼo ubʼanik rukʼ ri Nimalaj Babilonia. *

17. ¿Jas e chak rajawaxik kqaxutuj ri oj cristianos xuqujeʼ jasche?

17 Ri qastzij cristianos rajawaxik qas kqilo che ri qachak kʼo ta ubʼanik rukʼ ri Nimalaj Babilonia (2 Cor. 6:14-17). Jun kʼutbʼal, kqabʼan ta chak rech apachike iglesia. Xuqujeʼ, we tajin kojchakun pa jun empresa, kqabʼan ta chak o jastaq che kʼo ubʼanik rukʼ ri qastzij taj kojonem. Xuqujeʼ, we kʼo jun qakʼay, kqatzujuj ta ri jastaq qe o kojchakun ta pa jun jastaq che kʼo ubʼanik rukʼ ri Nimalaj Babilonia. ¿Jasche kqaj kqakʼut wajun bʼantajik riʼ? Rumal che kqaj taj oj jun che ubʼanik ri e jastaq xuqujeʼ ri e makaj che kkibʼan ri e qastzij taj kojonem che sibʼalaj e tzʼil chuwach ri Dios (Is. 52:11). *

18. ¿Jas xubʼan jun qachalal are chiʼ xbʼix che, che kchakun pa jun iglesia?

18 Jujun junabʼ kanoq, jun qachalal kʼamal bʼe xbʼix che rumal jun contratista che kubʼan jun alaj chak re carpintería rech jun iglesia. Ri contratista retaʼm che ri qachalal ubʼim che kubʼan ta jun chak re apachike iglesia. Are kʼu pa wajun qʼij sibʼalaj rajawaxik kbʼan jun chak re ri riglesia. Paneʼ jeriʼ, ri qachalal qas xubʼan ri kubʼij ri Biblia xuqujeʼ xubʼan ta ri chak che xtzujux che. Qʼaxinaq chi jun semana, pa ri periódico xkʼutun ri ufoto jun chi carpintero che tajin kusukʼumaj jun cruz pa ri iglesia. We ta ri qachalal xukʼam ri chak, xqʼalajin ta riʼ ri ufoto pa ri periódico. Chojchoman chrij ri kʼax kubʼan che ri congregación xuqujeʼ che ri Jehová.

¿JAS QETAʼMAM?

19, 20. a) ¿Jas qetaʼmam chik? b) ¿Jas más rajawaxik kqetaʼmaj?

19 Ri kukʼut ri profecías bíblicas, are che xa jubʼiqʼ chi kraj che ri e qʼatal taq tzij kkibʼij ri e tzij «utz oj kʼolik man kʼo ta kqakʼulmaj». Are kʼu ri Jehová ukʼutum chqawach che ri e qʼatal taq tzij rech ronojel tinamit kekun taj kkiya jamaril che kʼo ta ukʼisik. ¿Jas rajawaxik kqabʼano are chiʼ majaʼ kkʼulmataj wariʼ xuqujeʼ majaʼ ksachisax kiwach ri e itzel taq winaq? Dios kraj che amaqʼel kojok il che utzijoxik ri utz taq tzij re ri uQʼatbʼal tzij xuqujeʼ che keqatoʼ más e winaq rech keʼux utijoxelabʼ ri Cristo. Xuqujeʼ, rajawaxik kojel lo pa ri qastzij taj kojonem. Wariʼ kraj kubʼij che kojkʼojiʼ ta chi pa organizaciones xuqujeʼ kqabʼan ta jun chak che kʼo ubʼanik rukʼ ri Nimalaj Babilonia.

20 Kʼo kʼi jastaq kkʼulmataj na pa ri ukʼisbʼalil ri «kʼisbʼal taq qʼij» xuqujeʼ kʼo kʼi jastaq che kraj ri Jehová kqabʼano. ¿Jas jastaq riʼ? Xuqujeʼ ¿jas kqabʼano rech kojkʼaskʼat chuwach ri kkʼulmataj pa kebʼ oxibʼ qʼij? Kqil na wariʼ pa ri jun chi kʼutunem.

BʼIXONEM 71 Oj sukʼ taq rajchʼojabʼ Jehová

^ párr. 5 Kqeyej che pa kebʼ oxibʼ qʼij ri e qʼatal taq tzij re ronojel tinamit kkibʼij che utz e kʼolik xuqujeʼ che kʼo ta kkikʼulmaj. Wariʼ kukʼutu che xa jubʼiqʼ chi kraj kumajij ri nimalaj kʼax o gran tribulación. ¿Jas kraj ri Jehová kqabʼano are chiʼ kopan wajun tiempo riʼ? Wajun kʼutunem riʼ kojutoʼ che retaʼmaxik ri respuesta.

^ párr. 3 Jun kʼutbʼal, ri Organización de las Naciones Unidas kkiya ubʼixik pa ri kikʼolbʼal re Internet che ri kkaj are «kʼo jamaril chkixoʼl ri winaq pa ronojel uwach Ulew».

^ párr. 10 Pa ri wuj La Atalaya re octubre 2018 kyaʼ más ubʼixik chrij ukojik ri chakubʼal re tijonik pa ri kʼutunem «Enseñemos la verdad».

^ párr. 11 Kimik wajun etaʼmanik riʼ xaq xiw kʼo pa inglés xuqujeʼ portugués, are kʼu pa ri petinaq kbʼan pa nikʼaj chi chʼabʼal.

^ párr. 16 Xuqujeʼ rajawaxik kqaxutuj ri campamentos juveniles o ri lugares re etzʼanem che kʼo ubʼanik rukʼ ri kojonem che qastzij taj. Jun kʼutbʼal, are che we utz kojok pa ri YMCA (Asociación Cristiana de Jóvenes), kojkunik kqetaʼmaj más chrij wariʼ pa ri sección «Preguntas de los lectores» pa ri wuj La Atalaya 1 re marzo 1979. Junam kbʼix chke ri YWCA (Asociación Cristiana de Mujeres Jóvenes). Paneʼ jujun taq empresas kkichomaj che ri asociasiones riʼ kʼo ta ubʼanik rukʼ jun kojonem, are kʼu ri qastzij, ri e petinaq wi xuqujeʼ ri kkaj kkibʼano kʼo ubʼanik rukʼ ri qastzij taj kojonem.

^ párr. 17 Pa ri sección «Preguntas de los lectores» re ri wuj La Atalaya 15 re abril 1999, kqariq jun análisis che kʼo kʼi pixabʼ re ri Biblia chupam che kchʼaw chrij ri kqabʼan che rilik ri e chak che kʼo ubʼanik rukʼ ri qastzij taj kojonem.

^ párr. 83 RI KUKʼUT RI E WACHBʼAL: Ri e winaq che e kʼo pa jun cafetería kkimayo are chiʼ kkilo che pa ri noticias tajin kyaʼ ubʼixik ri e tzij «utz oj kʼolik man kʼo ta kqakʼulmaj». Wajun anuncio riʼ keʼuxibʼij ta ri e qachalal che tajin keʼuxlan jubʼiqʼ chiʼ tajin kkitzijoj ri utzij ri Dios.