Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 44

Dong Lirem Matek ma Peya Agikki Obino

Dong Lirem Matek ma Peya Agikki Obino

“Ngat ma larem bedo ki mar i kare ducu.”​—CAR. 17:17.

WER 101 Tic Kacel ma Wanote

GIN MA WABINYAMO *

Wabimito lurem mabeco i kare me “twon can madit atika” (Nen paragraf 2) *

1-2. Ma lubbe ki 1 Petero 4:7, 8, ngo ma bikonyowa me kanyo pekki ma watye kwede?

KA WAWOTO ki donyo matut “i kare me agikki,” watwero kato ki i kwo matek adada. (2 Tem. 3:1) Me labolle, i nge bolo kwir i lobo mo acel ma tye tung kupoto ceng me Afrika, lweny ocakke magwar. Pi dwe makato abicel, omegiwa ki lumegiwa onongo pe gitwero wot agonya pien onongo lweny orumogi dyere. Gin ango ma okonyogi me kanyo peko man? Jo mogo gucito ka bedo i gangi pa omege ma gitye ka ma lweny pe tek iye tutwal. Omego acel otito ni: “I kare meno, cwinya obedo yom ni onongo atye kacel ki lurema. Wabedo ki kero me cuko cwinywa kekenwa.”

2 I kare ma twon “can madit atika” bicakke, wabibedo ki yomcwiny ka watye ki lurem mabeco ma gimarowa. (Yabo 7:14) Dong mitte adada ni wadong lirem matek kombeddi. (Kwan 1 Petero 4:7, 8.) Watwero nongo pwony ki i gin mutimme i kom Jeremia, ma lureme gukonye me bwot i kare ma onongo kicok jwero Jerucalem. * Watwero lubo lanen pa Jeremia nining?

NONG PWONY KI I LANEN PA JEREMIA

3. (a) Ngo ma onongo twero weko Jeremia kanne woko ki bot jo mukene? (b) Ngo ma Jeremia otito bot karanne Baruk, dok man okelo adwogi ango?

3 Pi mwaki 40 nyo makato, Jeremia okwo i kin dano ma pe lugen, ma i kine onongo tye iye jiranine ki wadine mogo ma gia ki tugi i Anatot. (Jer. 11:21; 12:6) Kadi bed kit meno, en pe okanne woko ki bot jo mukene. Ki lok ada, en otito kit ma ewinyo kwede bot karanne Baruk, dok wan bene wangeyo kit ma en onongo winyo kwede pien kicoyo lokke piny. (Jer. 8:21; 9:1; 20:14-18; 45:1) Baruk gin ki Jeremia gudongo mar ki woro matut i kingi i kare ma Baruk obedo ka coyo jami ma otimme i kom Jeremia.​—Jer. 20:1, 2; 26:7-11.

4. Gin ango ma Jehovah openyo Jeremia ni otim, dok tic man ojingo wat i kin Jeremia ki Baruk nining?

4 Pi mwaki mapol, Jeremia obedo ka ciko Luicrael i kom gin ma onongo bitimme i kom Jerucalem. (Jer. 25:3) I tutene me cuko cwiny dano me ngut i kom balgi, Jehovah owaco ki Jeremia ni oco Lokke me ciko dano i buk adola. (Jer. 36:1-4) I kare ma Jeremia ki Baruk gitye ka tiyo tic ma Lubanga ominigi, ma nen calo otero dwe mapol, labongo akalakala mo gubedo ka nyamo lok i kingi dok man odongo niyegi.

5. I yo ma nining ma Baruk onyuto ni etye larem maber bot Jeremia?

5 Ma kare dong oo me tito kwena ma tye i buk adola man, Jeremia ooro lareme Baruk me titone. (Jer. 36:5, 6) Ki tekcwiny, Baruk ocobo tic man ma oketo kwone ka mading-ngi. Go kong kit awaka ma Jeremia obedo kwede i kare ma Baruk ocito i dyekal me ot pa Lubanga ci okwano buk adola man bot dano. (Jer. 36:8-10) Rwodi me Juda guwinyo pi gin ma Baruk otimo, ci gucike ni okwan botgi lok ma tye i buk adola meno! (Jer. 36:14, 15) Rwodi magi gutito ki Kabaka Yekoyakim lok pa Jeremia. Kica omakogi i kom Baruk ci guwacce ni: “In kacel ki Jeremia myero wucit wukanne woko, pe wuwek ngat mo onge ka ma wutye iye.” (Jer. 36:16-19) Meno obedo tam maber adada!

6. Ngo ma Jeremia ki Baruk gutimo i kare ma gurwatte ki adegadega?

6 Kiniga omako Kabaka Yekoyakim matek i kare ma en owinyo lok ma Jeremia oweko kicoyo-ni mumiyo en owango buk adola man woko dok omiyo cik ni kimak Jeremia ki Baruk woko. Ento, Jeremia pe obedo ki lworo. En okwanyo buk adola mukene, omiyo bot Baruk, ci dok onwoyo lok pa Jehovah, oweko Baruk ocoyo “lok ducu ma onongo tye i buk adola mukwongo ca ma kabaka Yekoyakim dong otyeko wango woko-ni.”​—Jer. 36:26-28, 32.

7. Gin ango ma nen calo otimme i kare ma Jeremia ki Baruk gubedo ka tic kacel?

7 Jo ma gikato ki i atematema kacel pol kare wat i kingi jing matek. Pi meno, i kare ma Jeremia gin ki Baruk gitye ka tic kacel me coyo odoco lok ma onongo tye i buk adola ma Kabaka Yekoyakim ma kite rac-ci owango, gin gudongo pwoc pi kit mabeco ma ngat acel acel tye kwede. Lanen pa co aryo ma lugen-ni twero konyowa nining?

TIT TAMMI KI KIT MA IWINYO KWEDE KIKOME

8. Ngo ma twero gengowa ki mako lurem macok, dok pingo omyero pe wail cingwa woko?

8 Watwero nongo ni tek me tito kit ma wawinyo kwede bot jo mukene pien ni ngat mo ocwero cwinywa i kare mukato angec. (Car. 18:19, 24) Nyo twero bedo ni wawinyo ni pe watye ki cawa kacel ki kero me mako lurem. Ento, pe omyero wail cingwa woko. Ka wamito ni omegiwa gukonywa i kare me peko, ci omyero wapwonnye me genogi i kare-ni kun watitigi tamwa ki kit ma wawinyo kwede. Man obedo yo ma pire tek me doko lurem me ada.​—1 Pet. 1:22.

9. (a) Yecu onyuto nining ni egeno lureme? (b) I yo ma nining ma tito tammi ki kit ma iwinyo kwede bot luremi twero konyi me dongo wat macok kwedgi? Mi labol.

9 Yecu onyuto ni egeno lureme ki tito botgi lok ma tye i cwinye kun pe kano gin mo. (Jon 15:15) Watwero lubo lanene ka wanywako yomcwinywa, parwa, ki pekkiwa ki jo mukene. Ter iti iwiny lok mot ka ngat mukene tye ka lok kwedi, ci itwero nongo ni tamwu, kit ma wuwinyo kwede ki yubwu rwatte. Nen kong labol pa Cindy, laminwa mo ma tye ki mwaka 29. En omako larem ki lamego me mwaka 67 ma nyinge Marie-Louise ma tye lapainia. Cindy gin ki Marie-Louise gitiyo kacel i tic me pwony Ceng Angwen odiko ducu, dok giloko agonya i kingi i kom jami mapatpat. Cindy owaco ni, “Amaro nywako lok ma pigi tego ki lurema pien konya me ngeyogi maber.” Wubidoko lurem ma gipoko pyer ngwen ka wuloko agonya i kinwu. Calo Cindy, ka ikwanyo kare me tito tammi ki kit ma iwinyo kwede bot luremi dok iwinyogi ka gin bene gitye ka lok kwedi, ci liremwu doko matek.​—Car. 27:9.

WUTI KACEL

Lurem mabeco gitiyo kacel i tic me pwony (Nen paragraf 10)

10. Ma lubbe ki Carolok 27:17, jami mabeco ango ma twero timme ka watiyo kacel ki luye luwotwa?

10 Kit ma otimme kwede i kom Jeremia gin ki Baruk, ka watiyo kacel ki luye luwotwa kun waneno kitgi mabeco, ci watwero nongo pwony ki botgi dok wadoko lurem macok. (Kwan Carolok 27:17.) Me labolle, iwinyo nining ka itye i tic me pwony ci lawoti otito pi niyene ki tekcwiny nyo oloko ki cwinye ducu i kom Jehovah ki yubbe? Kadi ningo marri pire bidongo.

11-12. Mi labol ma nyuto kit ma nywako i tic me pwony twero konyowa me jingo wat i kinwa ki luremwa.

11 Nen kong labol aryo ma nyuto kit ma tito kwena kacel nyiko dano cok. Adeline, laminwa mo ma tye ki mwaka 23 openyo lareme ma nyinge Candice ni ocit kacel kwede ka tito kwena i kabedo ma can lutit kwena tye iye. En owaco ni, “Onongo wamito tito kwena ki mit kom makato kit macon. Wan aryo-ni onongo wamito nongo cuko cwiny wek wamedde ki tic pi Jehovah ki kerowa ducu.” Adwogi maber ango ma gin gunongo ki i tic kacel? Adeline owaco ni, “I otyeno me nino ducu, onongo wanywako kit ma wawinyo kwede, gin ma ocuko cwinywa, ki bene kit ma waneno kwede ni Jehovah obedo ka tirowa i ticwa me pwony. Nywako lok meno onongo yomo cwinywa dok man oweko wangene maber.”

12 Laïla ki Marianne, lumegiwa aryo ma wigi nono ma gia ki i lobo France, gucito ka tito kwena pi cabit abic i Bangui, boma madit loyo i lobo Central African Republic. Laïla wiye po ni: “Wan ki Marianne wakato ki i pekki mogo, ento pien wabedo ka lok agonya ki nyuto mar i kinwa, liremwa odongo matek. Abedo ka neno kit ma Marianne ojolo kwede ki kwo i kabedo manyen, ki marre pi dano, kacel ki mit kome i tic me pwony, dok man odongo worona pire.” Pe dong tye ni myero ikob i lobo mukene wek inong mot magi. Kare ki kare ka itiyo i wang ticwu ki omego nyo lamego mo, ibedo ki kare me ngeyo ngat meno maber ki me jingo wat i kinwu.

KET CWINYI I KOM KIT MABECO PA LUWOTI, DOK IBED NGAT MA TIMO KICA

13. Ariya ango ma watwero kemme kwede ka watiyo macok ki luremwa?

13 I kare mukene ka watiyo macok ki luwotwa, pe waneno kitgi mabeco keken ento wa gorogi bene. Ngo ma twero konyowa me loyo ariya meno kun wamedde ki bedo luremgi? Nen kong dok labol pa Jeremia. Gin ango ma okonye me neno kit mabeco pa lureme kun cayo gorogi?

14. Ngo ma Jeremia opwonyo i kom Jehovah, dok man okonye nining?

14 Jeremia ocoyo buk me Baibul ma kilwongo ki nyinge, dok nen calo ocoyo bene bukke pa Luker me 1 ki 2. Labongo akalakala mo, tic meno oweko en oneno kica pa Jehovah i kom dano ma luroc. Me labolle, en onongo ngeyo ni i kare ma Kabaka Akab ongut i kom balle, Jehovah otimme kica dok pe oneko jo gange i kare ma en pud kwo. (1 Luker 21:27-29) Jeremia bene onongo ngeyo ni Manace otimo jami maraco ma ocwero cwiny Jehovah makato Akab. Kadi bed kit meno, Jehovah otimo kica ki Manace pien en ongut i kom balle ki cwinye ducu. (2 Luker 21:16, 17; 2 Tekwaro 33:10-13) Ngeyo lok magi nen calo okonyo Jeremia me lubo lanen pa Lubanga me diyo cwiny ki kica i kit ma en otero kwede lureme macok.​—Jab. 103:8, 9.

15. I yo ma nining ma Jeremia olubo kwede lanen me diyo cwiny pa Jehovah i kare ma tam pa Baruk owire woko ki i ticce pi Jehovah?

15 Nen kong kit ma Jeremia otero kwede Baruk i kare ma tam pa Baruk owire woko ki i ticce. Me ka ilo cinge woko i kom lareme oyotoyot, Jeremia okonyo Baruk kun nywako kwede tira pa Lubanga i yo me kica. (Jer. 45:1-5) Pwony ango ma watwero nongo ki i gin mutimme man?

Lurem mabeco gitimo kica i kingi (Nen paragraf 16)

16. Kit ma kitito kwede i Carolok 17:9, ngo ma omyero watim me gwoko luremwa?

16 Ki lok ada, pe omyero watam ni omegiwa ki lumegiwa myero gubed labongo roc mo. Pi meno, ka dong wamako lurem macok ki ngat mo, omyero wati matek me gwoko wat meno wek obed matek. Ka laremwa otimo bal, twero mitte ni wamine tira ma jenge i Lok pa Lubanga, i yo me kica kun bene pe waumo ngeye. (Jab. 141:5) Ka gucwero cwinywa, omyero watimigi kica. Ka dong watyeko timmigi kica, ci omyero wagwokke pe me bedo ka kelo lok acel-lu doki i anyim. (Kwan Carolok 17:9.) Pud dong pire tek ya i kare ma kwo tek-ki me keto cwinywa i kom kit mabeco pa omegiwa ki lumegiwa ento pe i kom gorogi! Timo meno bijingo wat i kinwa kwedgi, dok lurem mabeco bimitte adada i kare me twon can madit atika.

NYUT MAR MA PE LOKKE

17. Jeremia onyuto nining ni en larem me ada i kare me peko?

17 Lanebi Jeremia onyuto ni en larem me ada i kare me peko. Me labolle, i kare ma latic me gang kal ma nyinge Ebed-melek olaro Jeremia ki i wang it ma opong ki coto, Ebed-melek obedo ki lworo ni rwodi bineke woko. I kare ma Jeremia owinyo lok meno, en pe oling alinga, kun tamo ni lareme biyenyo yo me kanyo lworone kene. Kadi bed onongo kitweyo Jeremia, en otimo gin ma en twero me cuko cwiny lareme Ebed-melek kun tito bote cikke pa Jehovah.​—Jer. 38:7-13; 39:15-18.

Lurem mabeco gimiyo kony bot omege ki lumege ma gimito kony (Nen paragraf 18)

18. Ma lubbe ki Carolok 17:17, ngo ma omyero watim ka laremwa mo tye ka kato ki i peko?

18 I kare-ni, omegiwa ki lumegiwa girwatte ki pekki mapol. Me labolle, jo mapol gikato ki i can ma poto atura calo oyengyeng, nyo can ma dano aye kelo calo lweny. Ka meno otimme, ci jo mogo i kinwa gitwero jolo omege ki lumege magi i gangigi. Jo mukene giromo miyo kony me cente. Ento wan ducu watwero lego Jehovah me konyo omegiwa ki lumegiwa. Ka waniang ni omego nyo lamego mo cwinye otur, twero bedo ni pe wangeyo gin ma myero wawacci nyo watim. Ento wan ducu watwero miyo kony. Me labolle, watwero kwanyo kare me bedo kacel kwede. Watwero winyo lokke i yo me kica. Dok itwero nywako kwede wang Baibul ma in imaro loyo. (Ic. 50:4) Gin ma pire tek loyo aye ni ibed tye me miyo kony i cawa ma luremi gimito kikome.​—Kwan Carolok 17:17.

19. Dongo lirem matek kombeddi bikonyowa nining i kare me anyim?

19 Omyero wamok tamwa me dongo ki gwoko liremwa matek ki omegiwa ki lumegiwa kombeddi. Pingo? Pien lumonewa gibitemme me poko kinwa kun gitiyo ki lok goba. Gibitemme me nyweno kinwa wek pe wagen nyo wakony utmegiwa. Ento yellegi pe binyako nyige. Pe gibitwero turo mar ma tye i kinwa. Pe tye gin mo ma gibitimo ma bibalo lirem ma wamako. Ki lok ada, lirem magi pe birii wa i agikki me lobo-ni keken ento matwal!

WER 24 Wubin i Wi Got pa Jehovah

^ para. 5 Ka agikki woto ki nyiko cok, mitte ni wan ducu wajing wat i kinwa ki luye luwotwa. I pwony man wabinyamo ngo ma watwero pwonyo ki i gin mutimme i kom Jeremia. Wabinyamo bene kit ma dongo lirem macok i kare-ni bikonyowa kwede i kare me peko.

^ para. 2 Jami ma i buk pa Jeremia pe kicoyo kore ki kore ma lubbe ki kare ma gutimme iye.

^ para. 57 LOK I KOM CAL: Cal man nyuto gin ma twero timme i kare me “twon can madit atika.” Omege ki lumege mapol gitye ka kanne i wi ot pa omego mo. Kit macalo gubedo lurem, gitye ki kero me cuko cwiny luwotgi. Omege ki lumege magi onongo gumako lirem matek con ma peya twon can madit atika ocakke.