Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 44

They mer kud umego ma fodi ajiki utundo ngo

They mer kud umego ma fodi ajiki utundo ngo

“Jarimo [mandha] bedo ku mer i nindo ceke.”​—RIE. 17:17.

WER 101 Watimu tic karacelo i acel

I ADUNDO *

I saa mi “masendi ma dit” wabibedo ku yeny mi jurimo ma beco (Nen udukuwec mir 2) *

1-2. Nimakere ku 1 Petro 4:7, 8, ang’o ma bikonyowa niciro peko mwa?

CALU ma wadhingo ajiki mi nindo maeni mi ‘kajik ceng’,’ wacopo nwang’ara ku peko dupa ma dongo. (2 Tim. 3:1) Ku lapor, i ng’om moko mir Afrika ma yo reto, i ng’ei bolo kwir, lwiny utuk i kabedo ma pol mi ng’ombe. Pi dwi abusiel, umego ku nyimego mwa ma dupa ma gibino i theng ng’omne ma lwiny ni ie, gibed gikwo nyar apondaponda. Lembang’o m’ukonyogi niciro i saa mi peko maeno? Jumoko gicidh givogiri i bang’ umego ma gini kabedo ma lwinyne utuc ungo i ie. Umego acel ukoro kumae: “Isaa maeno, abino ku mutoro pilembe wabedo karacelo ku jurimba. Wabed watielo cwinywa lee i kindwa.”

2 Kinde ma “masendi ma dit” bicaku, wabibedo ku mutoro ka watie ku jurimo ma beco ma gimaruwa. (Nyu. 7:14) Pieno, ukwayu niai tin eni watim nyapio pio mandha wathey mer ma ceng’ini kud umego ku nyimego mwa. (Som 1 Petro 4:7, 8.) Lapor pa Yeremia bimio iwa ponji ma lee, pilembe en de jurimbe gikonye i saa ma rac mandha, niwacu i wang’ nyoth mi Yerusalem. * Wacopo lubo lapor pare nenedi?

NWANG’ PONJI NIAI KUD I LAPOR PA YEREMIA

3. (a) Lembang’o ma nwang’u copo ketho Yeremia koyere kud i kum dhanu? (b) Yeremia ubed ukoro lembang’o ni Baruk, man adwogine ubino ang’o?

3 Yeremia ukwo pi oro ma kadhu 40 i kind dhanu ma jugeno ngo. Copere jumoko m’i kindgi ubino dhanu mir Anathoth ma tie adhura ma thugi. (Yer. 11:21; 12:6) Ento Yeremia ukoyere ngo kende. Ebed ekoro lembe m’ubesende ni Baruk m’ubino jagor pare m’egeno, man tin wan de wabenwang’u kony i kum lembene. (Yer. 8:21; 9:1; 20:14-18; 45:1) Kinde ma Baruk ubino kiewo lembe moko ci ma Yeremia ukadhu kud i ie, ma jiji mbe mer m’i kindgi udoko tek, man gibed giworiri bende lee.​—Yer. 20:1, 2; 26:7-11.

4. Yehova ukwayu Yeremia nia etim ang’o, man tic maeno utielo mer pa Yeremia giku Baruk nenedi?

4 Pi oro ma dupa, Yeremia utwong’o Juisrael ku tegocwinye pi nyoth m’ubebino iwi Yerusalem. (Yer. 25:3) I ng’eye, saa ma Yehova uoro Yeremia kendo pi nitwong’o Juisrael kara gilokiri, ekwaye nia ekiew cimowang’ne i kitabu m’adola. (Yer. 36:1-4) Kinde ma Yeremia giku Baruk gibino timo tic maeno ma Mungu umio igi ma copere uting’o nindo dupa, m’umbe jiji, gibed giweco iwi lembe m’utielo yioyic migi lee mandha.

5. Baruk utimo ang’o m’unyutho nia ebino jarimo mandha pa Yeremia?

5 Kinde ma saa gam uromo m’ukwayu jusom kitabu m’adolane, Yeremia uoro Baruk ucidh usome ni dhanu, pilembe ebino ku genogen i wie. (Yer. 36:5, 6) Ku tegocwiny, Baruk ucidh utimo tic maeno m’ubino kud ariti lee. Ma jiji mbe, anyong’a nego Yeremia lee dit kinde m’ewinjo nia Baruk ucidh usomo kitaku m’adola maeno ni dhanu i hekalu. (Yer. 36:8-10) Saa ma judongomawijo mi Yuda giwinjo lembe ma Baruk utimo, ging’olo ire nia ekesom kitabune ku dwande ma tek igi de! (Yer. 36:14, 15) E ginwang’u nia kwayu ubimo Yehoiakim bende uwinj lembe ma Yeremia yero. Calu ma gibino dieng’ pi Baruk, giyero ire kumae: “Cidhi, man wupond, wuku Yeremia; man kud wuyi ng’atu moko ng’ei ka ma wuni i ie.” (Yer. 36:16-19) Eno ubino juk ma ber mi tuko ngo!

6. Yeremia giku Baruk gitimo ang’o kinde ma ginwang’iri i wang’ jai?

6 Saa m’ubimo Yehoiakim uwinjo wec ma Yeremia ukiewo, ng’ecwiny uopo ma rac i ie, e ewang’u kitabu m’adolane cen, man eng’olo nia jutwii Yeremia giku Baruk i kol. Re lembe maeno unyayu ngo lworo i Yeremia. Eting’o kitabu m’adola mange, emie i bang’ Baruk, man Baruk ukiewo lembe pa Yehova ceke ma Yeremia unyutho ire m’ubino i “kitabu ma Yehoiakim m’ubimo mi Yuda wang’u i mac.”​—Yer. 36:26-28, 32.

7. Copere nia lembang’o m’utimere kinde ma Yeremia giku Baruk gibetimo tic karacelo?

7 Wang’ ma pol dhanu ma giciro peko moko karacelo gidoko jurimo mandha. Pieno, kinde ma Yeremia gibino timo tic karacelo pi nikiewo kitabu mange kaka kitabu m’ubimo Yehoiakim ma cwinye rac uwang’u, copere ging’eiri cuu i kindgi, man mer migi udoko tek. Wacopo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor mi dhanu ario maeno?

KOR PARU PERI MAN KITE M’IBEWINJIRI KO NI JARIMBI

8. Ang’o ma copo cerowa nitheyo mer ma ceng’ini kud umego, man pirang’o ukwayu watim kero wathey mer kugi?

8 Saa moko wacopo maru ngo nikoro lembe mwa ni jumange, asagane ka ng’atu moko ular utimowa rac i wang’e. (Rie. 18:19, 24) Kunoke wacopo nwang’u nia wambe ku saa man tego mi theyo mer ma ceng’ini ku jumange. Re mito ngo wapar nia etie lembe ma copere ngo. Ka wabemito nia umego mwa gibed karacelo kudwa i saa mir amulaic, niai tin eni ubekwayu wabed wakor igi paru mwa man lembe m’ubesendowa. Eno re m’utie lembe ma pire tek ma wacopo caku timo ka wabemito theyo mer kugi.​—1 Pet. 1:22.

9. (a) Yesu ubed utimo ang’o m’unyutho nia egeno jurimbe? (b) Kan ibed ikoro lembe peri ni jumange, eno copo bedo kud adwogi ma kani iwi mer mwu kugi? Kemii lapor moko.

9 Yesu ubed uweco ku jurimbe thwolo thwolo, eno unyutho nia egenogi. (Yoh. 15:15) Wacopo lubo lapor pare nwang’u wabekoro ni jumange lembe m’unyayu anyong’a i iwa, lembe m’ubedieng’o cwinywa man m’unyang’uwa ngo. Kinde ma ng’atu moko ubekoro iri lembe pare, winje kilili; e ibinwang’u nia kara etie ku paru, lembakeca man lembe mange de dupa m’urombo ku peri. Wakenen lapor pa nyamego Cindy ma oro pare 29. Etheyo mer ku nyamego Marie-Louise ma tie jayab yo ma oro pare 67. Cindy giku Marie-Louise girweyo karacelo kubang’ kas’ang’wen kugweno, man giweco iwi lembe ma tung’ tung’. Cindy wacu kumae: “Abed amaru niweco iwi lembe ma pigi tek ku jurimba, pilembe eno konya ning’eyogi, man ninyang’ kugi ma ber.” Calu Cindy, kan ibed ikoro lembe peri thwolo thwolo ni jurimbi, eno copo ketho mer m’i kindwu kugi doko tek magwei.​—Rie. 27:9.

WUBED WURWEI LEMBANYONG’A KARACELO

Jurimo mandha rweyo karacelo (Nen udukuwec mir 10)

10. Nimakere ku Lembrieko 27:17, ka waberweyo karacelo ku Jukristu wadwa, adwogine copo bedo ang’o?

10 Ka wabetimo tic karacelo ku Jukristu wadwa man wabeneno kite migi ma beco, waponjo lembe dupa i bang’gi man kindwa kugi doko ceng’ini mandha calu ma kind Yeremia giku Baruk ubino ko. (Som Lembrieko 27:17.) Ku lapor, iwinjiri nenedi kinde m’umego moko ma wuberweyo kude ubecero ba yioyic pare ku tegocwinye, kunoke ebekoro pi Yehova man pi lembakeca pare ku cwinye ceke? Andha, mer m’imare ko copo medere.

11-12. Kemii lapor moko m’unyutho nia nirweyo karacelo copo dwoko mer mwa ku jumange doko tek.

11 Wakenen lapor ario m’unyutho nia nirweyo karacelo dwoko kind dhanu ceng’ini. Nyamego Adeline ma oro pare 23 ukwayu nyamego Candice ma jarimbe nia gicidh girwei kude i kabedo ma jurweyo ngo i ie akeca. Ewacu kumae: “Wagam wamito warwei kud amora ma lee, man wanwang’ mutoro lee i ticne. Pieno, wan ario zoo wabino ku yeny mi tielocwiny kara wamedara nitimo ni Yehova.” Tic ma gitimo karacelo umio igi bero ma kani? Adeline ukoro kumae: “Ka wadwogo dhu uthieno, ng’atuman koro kite ma tic uwotho ko, lembe m’unyang’e kinde m’ebeweco ku dhanu, man kite ma Yehova utelo ko wie i tic mi lembanyong’a. Wec maeno tielo cwinywa wan ario zoo, man eketho wang’eyara cuu mandha.”

12 Nyimego ario ma jumusuma, Laïla giku Marianne giai kud i France gicidh girweyo pi yenga abic i Bangui ma tie adhura ma dit mi République centrafricaine. Laïla ukoro kumae: “Waku Marianne wakadhu kud i peko dupa, re wec ma wabed waweco i kindwa man mer ma wamarara ko uketho kindwa udoko ceng’ini mandha. Kinde m’aneno kite ma Marianne ubetimo ko kero pi ning’iyo ku kwo ma nyen, kite m’emaru ko dhanu mi kabedone, man amora m’etie ko i tic mi lembanyong’a, mer m’amare ko umedere magwei.” I andha, kwayu ngo nia kokoro ikecidh irwei i ng’om mange kan inen bero ma kumeno. Ento saa moko ci ma wuberweyo lembanyong’a kud umego kunoke nyamego moko i kabedo ma wuni ie, icopo ii ning’eye cuu, man niketho kindwu kude udok ceng’ini.

KETH WII I KUM KITE MA BECO MI JURIMBI MAN BED IWEK KIER MIGI

13. Saa moko wacopo ng’eyo lembang’o ka wabetimo tic karacelo ku jurimbwa?

13 Saa moko ka wabetimo tic karacelo ku jurimbwa, wang’eyo kite migi ma beco kende ngo, ento wang’eyo bende ng’ico migi. Dong’ ang’o ma copo konyowa kara kud walal mer m’i kindwa kugi kadok saa ma gitimo kosa moko? Wakedok kendo iwi lapor pa Yeremia. Ang’o m’ukonye nineno kwa kite ma beco mi jurimbe man niweko kier migi?

14. Yeremia unwang’u ponji ma kani iwi Yehova, man ponjine ukonye nenedi?

14 Yeremia re m’ukiewo buku m’ulwong’ere ku nyinge, man copere nia en re m’ekiewo bende buku ma tin utie 1 Ubimo, 2 Ubimo. Ma piem umbe, tic maeno uketho eneno kamaleng’ nia Yehova nyutho kisa ni dhanu ma gileng’ ungo. Ku lapor, eng’eyo nia kinde m’ubimo Ahab ulokere kud i kum timo pare ma rac, Yehova uketho eneno ngo kite ma junego ko juruot pare kot. (1 Ub. 21:27-29) Bende, Yeremia ugam ung’eyo nia Manase utimo lembe ma reco nisagu Ahab, man enyayu can lee mandha i Yehova. Re Yehova uweko dubo maeno zoo ni Manase, pilembe eloko cwinye. (2 Ub. 21:16, 17; 2 Kei. 33:10-13) M’umbe jiji, lembe maeno ukonyo Yeremia ninyutho kit cirocir man kisa pa Mungu ni jurimbe mandha.​—Zab. 103:8, 9.

15. Yeremia ulubo lapor mi cirocir pa Yehova nenedi kinde ma lembe moko yenyo wingo wi Baruk?

15 Kepar pi kite ma Yeremia ukonyo ko Baruk saa ma lembe moko uyenyo wingo wie kud i kum tic pare. Kakare nilalu mer migi ku Baruk, Yeremia ucidh unyutho ire juk ma terere ma Yehova uore ko i bang’e, re emio jukne i ayi ma ber. (Yer. 45:1-5) Lembuno ubemio iwa ponji ma kani?

Jurimo mandha giweko lembe i kindgi (Nen udukuwec mir 16)

16. Calu ma Lembrieko 17:9 unyutho, wacikara nitimo ang’o kara mer mwa kud ulal?

16 I andha, ukwayu wang’ei nia umego mwa gileng’ ungo, pieno lembe copo vuth igi. Dong’ ka wadaru twiyo mer kugi, wacikara nitimo kero kara merne kud ulal. Tek kosa moko uvuth ni jarimbwa, ukwayu wanyuth ire kamaleng’ juk m’uai i lembe pa Mungu, ento i ayi ma ber. (Zab. 141:5) Bende, ka gitimo lembe m’uton i iwa, ukwayu wawek igi. Ka wadaru weko igi ke, wacikara ngo nidok kendo kendo iwi kosane. (Som Lembrieko 17:9.) I nindo maeni ma rac, pire tie tek lee dit niketho wiwa akeca i kum kite ma beco mir umego ku nyimego mwa, kakare nineno kwa ng’ico migi! Ka watimo kumeno, mer mwa kugi bitudere magwei. Wacikara nitudo mer kugi kawoni pilembe i saa mi masendi ma dit wabibedo ku yeny mi jurimo mandha.

NYUTH MER MANDHA

17. Yeremia utimo ang’o m’unyutho nia etie jarimo mandha?

17 Lembe ma jabila Yeremia utimo ni jurimbe saa ma gini peko unyutho nia etie jarimo mandha. Ku lapor, Ebed-Melek m’ubed utimo i ot p’ubimo ubodho Yeremia kud i vur m’upong’ kud ucodho. I ng’ei m’ebodhe, lworo umake pilembe eparu nia judongomawijo gibitime rac. Kinde ma Yeremia uwinjo lembuno, ebedo ngo ling’ man eparu ngo nia jarimbe bitundo ni ii kud adieng’a maeno. Kadok Yeremia ubino i kol de, re etimo kero nitielo cwiny jarimbe m’Ebed-Melek; enyutho ire lembe ma ber ma Yehova ng’olo pire.​—Yer. 38:7-13; 39:15-18.

Jurimo mandha gikonyiri i kindgi i saa mi peko (Nen udukuwec mir 18)

18. Nimakere ku Lembrieko 17:17, wacikara nitimo ang’o ka jarimbwa moko ubenwang’ere ku peko?

18 Tin, umego ku nyimego mwa gibenwang’iri ku kit peko ma tung’ tung’. Ku lapor, lwiny, yamu ma tek kunoke digidi ubenyayu can lee i kum ju ma dupa m’i kindgi. Ka kit peko ma kumeno uwok, tek ecopere, waromo lwong’ogi wabed kugi i bang’wa. Jumange ke gicopo konyo kadok ku sente. Ento wan ceke wacopo kwayu Yehova ukony umego ku nyimego mwa. Ka wawinjo nia umego kunoke nyamego mwa cwinye tur, saa moko wacopo ng’eyo ngo nia wayer ire ang’o kunoke watim ang’o. Re wan ceke wacopo konyo i ayi moko kokoro. Ku lapor, waromo bedo kude karacelo, kunoke niwinje kilili kinde m’ebekoro iwa lembe. Bende, wacopo somo kude giragora moko ma betielo cwinywa. (Isa. 50:4) Gin ma pire tek nisagu utie niweko lembe m’ibetimo pi nibedo ku jarimbi kinde m’etie ku yeny peri.​—Som Lembrieko 17:17.

19. Mer ma wabetudo kawoni bikonyowa nenedi i nindo m’ubino?

19 Niai kawoni ukwayu wamak yub mi theyo mer kud umego ku nyimego mwa, man watim kero nidwoko merne udok ma tek. Pirang’o? Pilembe judegi mwa gibicwayu vupo i ayi dupa pi nipoko kindwa. Gibi ii kara githubwa man gilal kindwa kud umego ku nyimego. Ento gibisendiri mananu. Kadok gitim ang’o de, gibituc ungo nilalu mer mwa. I andha, merne bijik ungo i ng’om ma rac maeni, ento ebimedere rondo ku rondo!

WER 24 Waidhu iwi got pa Yehova

^ par. 5 Ajiki mi ng’om maeni dong’ ni ceng’ini magwei; pieno, wan ceke wacikara nitheyo mer kud umego ku nyimego mwa. I thiwiwec maeni, wabinwang’u ponji lee niai kud i lapor pa Yeremia. Wabineno bende kite ma mer ma wabetheyo kud umego ku nyimego kawoni bikonyo kowa i saa mir amulaic.

^ par. 2 Lembe ma nwang’ere i buku pa Yeremia, jukorogi ngo nzii ku dhoge.

^ par. 57 KORO I CAL: Cal maeni ubenyutho lembe ma copo timere i saa mi “masendi ma dit.” Umego ku nyimego dupa gicokiri i ot p’umego moko. Calu ma gitie jurimo, gibetielo cwinygi i kindgi i saa maeno mir amulaic. Cal adek m’ulubo, unyutho nia umego ku nyimego ma rom eno gilar gitudo mer i kindgi i wang’ masendi ma dit.