Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Sirongwa Selirongo 44

Tunga po ukaume wokupama komeho u wize uhura

Tunga po ukaume wokupama komeho u wize uhura

“Vantu namukwawo kulihara.”YIS. 17:17.

RUSUMO 101 Tu ruganeni mouumwe

ETWAROMO *

Ose ngatu hepa vakaume ‘poudigu wounene’ (Tara paragarafu 2) *

1-2. Kuliza na-1 Peturusa 4:7, 8, yisinke ngayi tu vatera yipo tu lididimikire maudigu?

NGOMU tuna kuhedera pepi nouhura wouzuni, ose kuvhura ngatu ligwanekere nomaudigu gomanene. (2 Tim. 3:1) Pasihonena, konyima zapa lya kere ehoroworo mosirongo simwe sokoUtokero waAfrika, vantu kwa lirwanesere. Vanavazinyetu kapi ngava vhuru kugenda ure womakwedi ntazimwe, morwa vantu ngava rwanangana. Yisinke ya va vaterere va lididimikire udigu owo? Vanavazinyetu vamwe kwa dirukilire momambo govapuli vakwawo ava va tungire oku kwa dilire yirwanangana. Munazinyetu gumwe kwa tente asi: “Ame kwa hefe morwa na kere novakaume. Ose kwa likorangedere kumwe novakwetu.”

2 Apa udigu wounene ngau tameka, ose ngatu hafa nsene twa kara novakaume ava va tu hara. (Ehor. 7:14) Yipo nye, ayo mulyo tu pameke ukaume wetu ngesi. (Resa 1 Peturusa 4:7, 8.) Kuvhura tu lirongere ko kweyi ya horokerere Jeremiya, ogu ga kere novakaume ava va mu vaterere yipo a paruke posiruwo esi sa twaredesere kezonauko lyaJerusarema. * Ngapi natu honena Jeremiya?

LIRONGERA KO KOSIHONENA SAJEREMIYA

3. (a) Yisinke ngano ya ninkisire Jeremiya a liguse ko kovantu vakwawo? (b) Yisinke ga tanterere Jeremiya hamutjanga gwendi Baruku, ntani uwa musinke va gwanenene mo?

3 Jeremiya kwa tungire mokatji kovantu wovadona ure wonomvhura 40. Vantu owo kwa kere vamusinda vendi ntani nampo nekoro lyendi eli lya tungire modoropa zawo Anatoti. (Jer. 11:21; 12:6) Nampili ngoso, age kapi ga ligusire ko kovantu vakwawo. Nye age kwa tanterere hamutjanga gwendi Baruku omu ga lizuvhire. Nose twa diva omu ga lizuvhire Jeremiya morwa kwa yi tjanga moBibeli. (Jer. 8:21; 9:1; 20:14-18; 45:1) Apa Baruku ga tjenge nayinye eyi ya horokerere Jeremiya, eyi kwava ninkisire va lihare unene nokulifumadeka.—Jer. 20:1, 2; 26:7-11.

4. Situmbukira musinke ga geve Jehova kwaJeremiya ntani ngapi sirugana esi sa kundamene ukaume waJeremiya naBaruku?

4 Nomvhura dononzi, Jeremiya kwa rondwere Vaisraeli kweyi ya ya horokerere Jerusarema konyima. (Jer. 25:3) Jehova kwa ya korangedere hena vantu va litezurure pokutantera Jeremiya a tjange marondoro gendi mobukegango. (Jer. 36:1-4) Apa Jeremiya naBaruku va rugene kumwe sirugana esi gava pere Karunga esi nampo sa gusire makwedi gongandi, eyi ngava simwitire kwa nkondopekere epuro lyawo.   

5. Yisinke yina kulikida asi Baruku kwa kere kaume gomuwa gwaJeremiya?

5 Apa va mene kutjanga bukegango, Jeremiya kwa huguvarere Baruku pokumutuma a ka tantere vantu mbudi ezi va tjenge mo. (Jer. 36:5, 6) Baruku kwa sikisire mo situmbukira oso, nampili ngomu ya kere siponga. Gazara tupu omu ga hefe Jeremiya apa Baruku ga zire meharango lyontembeli nokurugana eyi ga mu tanterere. (Jer. 36:8-10) Apa marenga gomoJuda ga zuvhire eyi ga rugene Baruku, awo kwa mu tanterere a ka zi va resere kuziguruka. (Jer. 36:14, 15) Makura marenga yipo ga tokwere kukatantera hompa Joyakimu kuhamena mbudi ozo. Nye awo kwa tanterere Baruku asi: “Zende mu ka vande kumwe naJeremiya, nye vantu va ha diva oku muna hamene.” (Jer. 36:16-19) Alyo kwa kere erondoro lyewa!

6. Yisinke ga rugene Jeremiya naBaruku apa va ligwanekerere nomahepeko?

6 Apa hompa Joyakimu ga zuvhire nonkango edi ga tjenge Jeremiya, age kwa handukire ntani kwa hwikire bukegango nokupangera vantu va ka kwate Jeremiya naBaruku. Nye eyi kapi ya tjilisire Jeremiya. Age kwa geve bukegango zimwe kwaBaruku yipo a tjange mo “nayinye eyi ya kere mobuke zegango lyomuhowo” ezi ga hwikire hompa Joyakimu.—Jer. 36:26-28, 32.

7. Yisinke ya horokere apa Jeremiya naBaruku va rugene kumwe?

7 Vantu ava ava piti kumwe moudigu, kutulisa po ukaume wounene. Yipo nye, apa Jeremiya naBaruku va rugene kumwe mokutjangurura bukegango ezi ga hwikire hompa Joyakimu, ayo kwa nkondopekere ukaume wawo. Yisinke natu lirongera ko kosihonena sovagara ava vavali wovalimburukwi?

TANTERA VAKAUME WOGE EYI ONO KUGAZARA NOMU ONO KULIZUVHA

8. Yisinke walye nayi tu kondera mokutura po ukaume wokupama, ntani morwasinke natu dilira kuhageka?

8 Ayo kapisi ureru kutantera vakwetu omu tuna kulizuvha, unene po nsene kwa tu koresere komutjima. (Yis. 18:19, 24) Ndi nampo kuvhura tu lizuvhe asi kapi tuna kara nosiruwo sokupameka ukaume wetu. Nye kapisi tu gazare asi kapi tayi tu tompoka. Nsene tuna hara vanavazinyetu ngava tu vatere momaudigu, twa hepa kunkondopeka ukaume wetu kumwe nawo ngesi. Nkedi zimwe omu natu yi rugana kuna kara pokuvatantera eyi tuna kugazara nomu tuna kulizuvha.—1 Pet. 1:22.

9. (a) Ngapi ga yi likidire Jesus asi age ga huguvarere vakaume vendi? (b) Yisinke ngayi horoka nsene tu tantera vakwetu eyi tuna kugazara nomu tuna kulizuvha? Gava sihonena.

9 Jesus kwa yi likidire asi age ga huguvarere vakaume vendi pokuvatantera nayinye. (Joh. 15:15) Nose twa hepa kumuhonena pokutantera vakwetu eyi yina kuturetera sinka ndi eyi yina kutuhafesa nokutuguvisa. Nsene gumwe kuna kukuuyungisa, mu purakena nawa. Nsene o yi rugana, kuvhura ngo dimburure asi yitambo yendi ya lifana neyi yoge ntani nage ga kara nomalizuvho ntani nomagazaro ngwendi goge. Koneka sihonena samunazinyetu gomukadi Cindy gonomvhura 29. Age kwa tulisire po ukaume namunazinyetu gomukadi Marie-Louise gonomvhura 67. Cindy naMarie-Louise nkenye apa kurugana kumwe mokuzuvhisa nkenye Une ngurangura ntani awo kuzogera nemanguruko yininke yokulisiga-siga. Cindy kwa tanta asi: “Ame kuyihafera apa ani zogere novakaume vange, morwa ayo kuvatera nge ni va dive nawa nokuvakwata egano.” Nsene o tantera vakaume woge eyi ono kugazara nomu ono kulizuvha ntani nokuvapurakena, ayo ngayi nkondopeka ukaume weni. Ntani nsene o honena Cindy pokutantera vakaume woge nemanguruko omu ono kulizuvha, ukaume weni ngau nkondopara.—Yis. 27:9.

RUGANENI KUMWE

Vakaume wovawa kurugana kumwe mokuzuvhisa (Tara paragarafu 10)

10. Kuliza noYisewe 27:17, yininke musinke yoyiwa ngayi horoka nsene tu rugana kumwe novapuli vakwetu?

10 Ngwendi moomu tupu ya horokerere Jeremiya naBaruku, apa atu rugana kumwe novapuli vakwetu nokumona yikara yawo yoyiwa, ayo kutuvatera tu va dive nawa nokutulisa po ukaume wounene. (Resa Yisewe 27:17.) Pasihonena, ngapi omu o Iizuvhu apa o zi mokuzuvhisa nakaume goge nokumumona kuna kupopera epuro lyendi ndi kuna kufaturura nokonda deyi ga pulira mwaJehova nositambo sendi? Ayo nampo kukuninkisa o hare unene kaume goge.

11-12. Gava sihonena esi sina kulikida omu kurugana kumwe mokuzuvhisa ayi nkondopeke ukaume wetu.

11 Koneka yihorokwa yivali eyi ayi likida kurugana kumwe mokuzuvhisa ayi ninkisa vantu va lihare unene. Munazinyetu gomukadi Adeline gonomvhura 23, kwa pulire kaume kendi Candice va ka zuvhisire momukunda ava dili kuzuvhisira nkenye apa. Adeline kwa tanta asi: “Ose kwa here tu zuvhise unene ntani tu hafere sirugana sokuzuvhisa. Ntani ose kwa here tu gwane eyi nayi tu tumageda tu ruganene Jehova unene.” Uwa musinke va gwanene mo pokurugana kumwe? Adeline kwa tanta hena asi: “Apa ngatu mana kuzuvhisa nkenye ezuva, ose ngatu zogere omu ngatu lizuvhu neyi twa haferere ntani yininke eyi ya likidire asi Jehova kwa tu vaterere mokuzuvhisa. Natuvenye kwa haferere nonzogera odo ntani ayo kwa tu vaterere tu lidive unene.”

12 Vanavazinyetu wovadike Laïla naMarianne wokoFransa, kwa zire va ka zuvhise mositata saBangui moCentral African Republic, ure woyivike yitano. Laïla kwa tanta asi: “Name naMarianne kwa ligwanekerere nomaudigu, nye nampili ngoso, ukaume wetu kwa twikilire kunkondopara apa ngatu zogere kumwe nokulilikida eharo. Apa na mwene Marianne kuna kuyika ukaro woupe nomu ga likidire eharo kovantu womosirongo oso ntani noupampi wendi, ayo kwa ninkisire nge ni mu hare unene.” Kapisi hepero tu dirukire kosirongo sapeke yipo nose tu limonene mauwa aga. Nkenye apa atu pwaga mokuzuvhisa novanavazinyetu womombungakriste zetu, ose kugwana mpito zokuvadiva nawa nokunkondopeka ukaume.

DEMENENA KOYIKARA YAWO YOYIWA NTANI VA GUSIRA PO

13. Yisinke ayi horoka apa atu rugana kumwe novakaume vetu?

13 Poyiruwo yimwe apa atu rugana kumwe novanavazinyetu, ose kumona yikara yawo yoyiwa neyi yoyidona. Nampili ngomu vakaume vetu ava lipuka, yisinke nayi tu vatera tu twikire simpe kukara vakaume wovanene? Koneka hena eyi natu lirongera ko kwaJeremiya. Yisinke ya mu vaterere a demenene koyikara yoyiwa yovakaume vendi nokudira kutarurura komapuko gawo?

14. Yisinke ga lirongere Jeremiya kuhamena Jehova, ntani ngapi ya mu vaterere?

14 Jeremiya yige ga tjenge buke ezi za kara nedina lyendi, ntani ayo kumoneka asi yige hena ga tjenge buke zokuhova nezi zauvali zoVahompa. Sirugana oso nampo sa mu ninkisire a dimburure omu Jehova a likida nkenda. Pasihonena, age ga yi divire asi apa hompa Ahaba ga litezwilire kononzo dendi, Jehova kapi ga zonagwire po epata lyendi dogoro konyima zonomfa dendi. (1 Vah. 21:27-29) Ntani Jeremiya ga divire hena asi Manase kwa zonene kwaJehova unene kupitakana Ahaba. Nampili ngoso, Jehova kwa gusilire po Manase morwa ga litezwilire. (2 Vah. 21:16, 17; 2 Hist. 33:10-13) Yihorokwa eyi kwa vaterere Jeremiya a honene edidimiko nonkenda zaKarunga.—Epis. 103:8, 9.

15. Ngapi Jeremiya ga honenene elididimiko lyaJehova apa Baruku ga hagekere sirugana sendi?

15 Koneka eyi ga rugene Jeremiya apa Baruku ga hagekere sirugana sendi nokukondjera yapeke. Age kapi ga gazarere asi Baruku kapi nga litjindja, nye age kwa mu vaterere pokumupa epukururo lyokutunda kwaKarunga monkedi zongwa. (Jer. 45:1-5) Yisinke natu lirongera ko kosihorokwa esi?

Vakaume wovawa kuligusira po (Tara paragarafu 16)

16. Kuliza noYisewe 17:9, yisinke natu rugana yipo tu twikire kukara novakaume vetu?

16 Kapisi tu ndindire vanavazinyetu va sikilire mo. Yipo nye, konyima zokutulisa po vakaume, twa hepa kukondja yipo tu twikire kukara ngorooro vakaume. Nsene vakaume vetu vana lipuka, twa hepa kuvapukurura, nye ya wapa kuyirugana monkedi zongwa. (Epis. 141:5) Ntani twa hepa kuvagusira po nsene vana tu handukisa. Konyima zokuvagusira po, kapisi tu va diworokese eyi va tu rugana ndi tu yi tantere wopeke. (Resa Yisewe 17:9.) Ayo ya kara nomulyo tu demenene koyikara yoyiwa yovanavazinyetu pomazuva aga goudigu mevango lyokudemenena komapuko gawo. Nsene tu yi rugana, ayo ngayi nkondopeka ukaume wetu. Ntani ya kara nomulyo tu yi rugane ngesi, morwa poudigu wounene ngatu ka hepa vakaume vetu.

LIKIDA EHARO LYOSILI

17. Ngapi Jeremiya ga yi likidire asi age kwa kere kaume gomuwa ogu a kwafa moudigu?

17 Muporofete Jeremiya ga yi likidire asi nage kwa kere kaume gomuwa ogu a kwafa moudigu. Pasihonena, konyima zapa erenga lyomombara lyedina Ebedimereki lya poperere Jeremiya metope, alyo kwa kere nowoma asi ngaga mu tengeka marenga makwawo. Apa ga yi zuvhire Jeremiya, age kapi ga mwenene nokugazara asi Ebedimereki na rugana ko yuma mwene. Nampili ngomu Jeremiya ga kere modorongo, age kwa rugene ko yuma pokutantera kaume kendi Ebedimereki mbudi zehengagwido zokutunda kwaJehova.—Jer. 38:7-13; 39:15-18.

Vakaume wovawa kuvatera vapuli vakwawo posiruwo somaudigu (Tara paragarafu 18)

18. Kuliza noYisewe 17:17, yisinke natu rugana nsene kaume gwetu kuna kuligwanekera nomaudigu?

18 Naina, vanavazinyetu nawo kuna kuligwanekera nomaudigu gomanzi. Pasihonena, vamwe kuna kuligwanekera noyimpagwa. Apa ayi horoka eyi, vamwe vetu kututompoka kutambura vapuli vakwetu momambo getu. Ano vamwe kugava yimaliwa. Nye natuvenye twa hepa kuhundira Jehova yipo a vatere vanavazinyetu. Nsene tuna dimburura asi pweli munazinyetu ogu ana guwu, kuvhura yi tu digopere kudiva omu natu mu vatera. Nye natuvenye kuvhura tu rugane ko yuma. Pasihonena, kuvhura tu litulire po siruwo sokukara kumwe nage. Kuvhura tu mu purakene nelituromo nsene kuna kututantera yuma. Ntani kuvhura tu mu likide etjangwa eli nali mu hengagwida. (Jes. 50:4) Yomulyo po, twa hepa kuza tu ka va dingure nokukara kumwe nawo.—Resa Yisewe 17:17.

19. Ngapi omu ngayi tu vatera komeho nsene tu tulisa po vakaume ngesi?

19 Tu tokomeneni kunkondopeka ukaume wetu nokutwikira kukara vakaume wovawa novanavazinyetu. Morwasinke? Morwa nonkore detu ngadi hetekera ko kutugaununa pokuruganesa nombudi doyimpempa. Awo ngava hetekera ko kutuninkisa tu hageke kuhugavara vanavazinyetu nokuvavatera. Nye awo kapi ngayi va tompoka kutuninkisa tu hageke kuhara vapuli vakwetu. Kwato eyi ngava vhura kurugana eyi ngayi tu ninkisa tu sige vakaume vetu. Ukaume wetu novanavazinyetu ngau twikira ngorooro dogoro narunye!

RUSUMO 24 Rondeni kondundu zaJehova

^ para. 5 Ngomu una kuhedera pepi uhura wouzuni, twa hepa kunkondopeka ukaume wetu kumwe novapuli vakwetu. Mosirongwa esi tatu ka konakona eyi natu lirongera ko kweyi ya horokerere Jeremiya. Natu ka zogera hena omu kupameka ukaume wetu ngayi tu vatera moyiruwo youdigu.

^ para. 2 Yihorokwa yomobuke zaJeremiya kapi va yi kwamesa kuliza nomu ya horokere.

^ para. 57 EFANO: Kuna kulikida eyi nampo ngayi horoka ‘poudigu wounene.’ Vanavazinyetu kuna vanda monzugo zekeguru. Mokumona asi awo vakaume, awo kuna kulikorangeda posiruwo esi soudigu. Mafano gatatu gokukwama ko kuna kulikida omu vanavazinyetu owo va nkondopekere ukaume wawo komeho u tameke udigu wounene.