Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 44

Si̱miyoaa je xíngiaa nga kjesa faʼaijin kjoafetʼa

Si̱miyoaa je xíngiaa nga kjesa faʼaijin kjoafetʼa

“Jngo xi ñaki miyo tsjoakená tokʼiani” (PROV. 17:17).

KJOAJNDA 101 Jtín sʼin si̱xálee Niná ngatsʼiaa

XI TÍNCHJA̱NI *

Koa̱nchjénná je miyoná kʼianga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse (Chótsenlai párrafo 2) *

1, 2. Tojo tso 1 Pedro 4:7, 8, jmé xi kuinyakaoná kʼianga kjoa kuitjátojiaan.

NGA to jetífikjetʼa jme xi chon sonʼnde, tsakui nichxin tse kjoa kuitjátojiaan (2 Tim. 3:1). Tobʼelañá, kʼianga kixinyanda chjotaxá ya jngo naxinandá xi tíjna África, tsee kjoa kisʼe. Tsʼato jaon sá nga xkón tsakatio je ndsʼee xi ya tsʼe. Jméni xi tsakinyakao nga kui nichxin. Tjínkʼa xi ya kikatio ya ndʼiale je ndsʼee. Jngo ndsʼee xi i̱ kitso: “Nga kui nichxin nʼio nda kisʼe tokoan nga tjínna miyo, kitsʼainganʼiolaijin xíngijin”.

2 Kʼianga jekoaitsʼia kjoañʼai xi nʼio tse, nʼio kuinyakaoná je miyoná (Apoc. 7:14). Kuinga nʼio tjínnile kjoandosin nga si̱miyoaa xíngiaa ndʼaibi (tʼexkiai 1 Pedro 4:7, 8). * Tsee xi bakóyaná josʼin tsakinyakao je miyole Jeremías kʼianga tojeme ni̱kjeson naxinandá Jerusalén. * Jósʼin koa̱n chjénngiaa je choa̱le Jeremías.

CHJÉNNGIAA CHOA̱LE JEREMÍAS

3. 1) Jmé kjoa xi jaʼatojin je Jeremías. 2) Jmé xi tsakʼéyanajmíle Jeremías je Baruc, kʼoa jósʼin kichomani.

3 Ñachanla nó nga ya tsakʼejnajinle Jeremías je chjota xi tsín kixi kitʼale Niná, jolani je chjotandaindʼiale kao xínkjín xi Anatot tsʼe (Jer. 11:21; 12:6). Ninga kʼoalani, alikui kisikjin. Tsakʼéyanajmíle je Baruc jotjín kon, xi secretariole koanni, kʼoa nga kisʼetʼaxo̱n jokisʼe kon ʼyañá saʼnda ndʼaibi (Jer. 8:21; 9:1; 20:14-18; 45:1). Kʼianga kiski Baruc jme kjoa xi jaʼatojin je Jeremías, alikui jao tjínná nga nʼio tsakinyakao nga jao nga tjao koanle xínkjín kʼoa nga tsakakóle kjoaxkóntokon xínkjín (Jer. 20:1, 2; 26:7-11).

4. Jmé xi kitsole Jeobá je Jeremías nga katasʼín, kʼoa ánni nga kui xi tsakinyakaoni nga tosi tonda kisimiyo xínkjín je Jeremías kao Baruc.

4 Je Jeremías nʼiojin koan kʼoa tsakájinkon chjota israelita jme xi koa̱nle naxinandá Jerusalén (Jer. 25:3). Kʼianga mele Jeobá nga kʼoakatamanile jéele chjota israelita, kʼoakitsole je Jeremías nga jngo rollo katakjitʼa jmeni xi koa̱ntʼain tsa tsín kʼoasʼin (Jer. 36:1-4). Je Jeremías kao Baruc nkjín sá nga ñatjen kisixá nga kisitjoson xá xi tsakánele Niná. Jokjitse nga kui xá kisʼin, alikui jao tjínná nga tosi tonda koantaja je kjoamakjainle.

5. Jósʼin tsakakó Baruc nga miyole koanni je Jeremías.

5 Kʼianga jekicho nichxin nga koanxkia jmeni xi kisʼetʼa je rollo, je Jeremías jé Baruc kʼoakitsole nga je katabʼéxkiale naxinandá (Jer. 36:5, 6). Je Baruc nʼiojin koan kʼoa kisitjoson jme xi tsakʼinle. A fiyaa jkoaa jokji tsjoa kisʼe kon je Jeremías kʼianga ya kichokasejna je Baruc ya nditsinle yo̱ngo̱ nga tsakʼéxkiale naxinandá jmeni xi tjítʼa je rollo (Jer. 36:8-10). Kʼianga kisʼejinle xi chjotatítjon sʼin tjío ya Judá jmeni xi kisʼin Baruc, kʼoati kitsole nga katabʼéxkiale je rollo (Jer. 36:14, 15). Kʼoa xijekoan, je chjota jebi tsakʼéyanajmíle je rey Jehoiaquim jmeni xi kitso je Jeremías. Kʼoa i kitsole je Baruc: “Tangíon kʼoa tiyoʼmao, ji kao Jeremías; kʼoa aliʼyajin xi sʼejinle jñani tiyo” (Jer. 36:16-19).

6. Jókisʼin je Jeremías kao Baruc kʼianga chjota kitjenngike.

6 Kʼianga kisʼejinle je rey Jehoiaquim jotso xi kiski je Jeremías, nʼio koanjtile kʼoa tsakaká je rollo, kʼoa kʼoakitso nga katanikʼéjnanʼio je Jeremías kao Baruc. Tonga alikui kitsokjon je Jeremías. Kiskoé ijngo rollo kʼoa kitsjoale je Baruc nga katabʼétʼa jmeni xi kitsole Jeobá. Kʼoa je Baruc “kiski ngayeje jmeni xi tjítʼa je rollo xi tsakaká je Jehoiaquim reyle Judá” (Jer. 36:26-28, 32).

7. Jósʼin kichomani nga ñatjen kisixá je Jeremías kao Baruc.

7 Kʼianga ñatjen faʼatojin kjoa je chjota ngisasa mamiyole xínkjín. Kʼianga ñatjen kisixá je Jeremías kao Baruc nga kiski ijngokʼa jmeni xi tjítʼa je rollo xi tsakaká je rey Jehoiaquim, kuijin xokisikao nga ngisa miyo koanle xínkjín. Jmé xi bakóyaná choa̱le je Jeremías kao Baruc.

KʼOÉYANAJMÍLEE MIYONÁ JOSʼIN NIKJAʼAITSJEEN KʼOA JOTJÍN TOKOÁN

8. Jmé xi kʼoechjoaná nga sʼe̱ná miyo xi kixi, kʼoa ánni nga tsín tokʼoéjngosíñá tokoán.

8 Kʼianga ʼya xi síkiʼaon kjoafaʼaitsjenná kui xosíkao sakʼoaná nga tsín titsoni tokoán nga bʼeyanajmía josʼin nikjaʼaitsjeen (Prov. 18:19, 24). Tsakui nichxin sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín maʼaná nga nimiyoaa xi kjaʼaí. Tonga alikui koa̱n nga tokʼoéjngoaa tokoán. Tsa mená nga kuinyakaoná je ndsʼee kʼianga tse kjoa kuitjátojiaan, tjínnele nga kʼoéyanajmílee ndʼaibi jme xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjín tokoán. Kui xi kuinyakaoná nga sʼe̱ná miyo xi kixi (1 Ped. 1:22).

9. 1) Jósʼin tsakakó je Jesús nga kisinʼiotʼa je miyole. 2) Jósʼin koasenkaoná nga chja̱kaonajmiá je xíngiaa nga ngisasa koa̱nmiyoaa. Jngo choa̱ tʼejnai.

9 Je Jesús tsakakó nga kisinʼiotʼa je miyole kʼianga tsakjákaonajmí (Juan 15:15). Koaan chjénngiaa choa̱le nga kʼoéyanajmílee xi kjaʼaí jmeni xi tsjoa bʼé tokoán, jmeni xi nikjáojiaan kʼoa jmeni xi ba bʼé tokoán. Xi ijngosani, machjén nga nda kuinóʼyalee kʼianga bʼéyanajmíná jotjín kon je xíngiaa. Tsa kʼoasʼiaan, jchañá nga kʼoatisʼin síkjaʼaitsjen josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa nga kʼoatisʼin mele sixále Niná joni ñá. Kataʼyala choa̱le jngo tichjaa xi Cindy ʼmi, xi 29 nóle. Jé kisimiyo jngo tichjaa xi 60 nóle, xi Marie-Louise ʼmi. Nga jin jin nichxin kʼianga xipe tanjio, ñatjen fitsoyason kʼoa nkjín koya jmeni xi fáoyani. Je Cindy itso: “Nʼio tsjoake̱ nga kui chobayanijin kao miyona jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin. Nga̱ kui xi basenkaona nga ngisa nda ʼbexkoan kʼoa nga majinna jotjío kon”. Kʼianga chjakaonajmiá je xíngiaa ngisasa mamiyoaa. Chjénngilee josʼín je Cindy kʼoa kʼoéyanajmílee je miyoná jotjín tokoán (Prov. 27:9).

ÑATJEN KʼUÍNYASOÁN KAO NDSʼEE

Je xi miyo fáo ñatjen tsoyason (Chótsenlai párrafo 10)

10. Tojo tso Proverbios 27:17, jósʼin bichómani kʼianga ñatjen ʼmiyasoán kao ndsʼee.

10 Tojo koan je Jeremías kao Baruc, nga ñatjen ʼmiyasoán kao ndsʼee kʼoa nga kui kuenta nʼia jñani nda sʼín, binyakaoná jokjoan kʼoa ngisaa mamiyosaa (tʼexkiai Proverbios 27:17). * Tobʼelañá, tsa kuenta sʼiaan josʼin sítoánntjai kjoamakjainle je ndsʼee xi ñatjen tiʼmiyasoán kʼoa tsakuije̱ nga ñaki kao kjoatsjoa fákaoni je chjota xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa jmeni xi sʼin, kui xosikaoná nga ngisa koa̱nmiyosaa.

11, 12. Jngo choa̱ tikʼaxki̱ josʼin basenkaoná nga ñatjen bitjokʼinyasoán kao je ndsʼee.

11 Jaola choa̱ kataʼyaa xi bakó josʼin binyakaoná nga ñatjen ʼmiyasoán kao je ndsʼee. Jngo tichjaa xi Adeline ʼmi, xi 23 nóle kʼoakitsole je miyole xi Candice ʼmi nga ñatjen koaitsoyason jngo ʼnde jñani tsín nanda sakóyason. Je Adeline itso: “Kui xi koanmenajin nga ngisa nda sa̱tío tokuinjin kʼoa nga tsjoa sʼe̱najin nga kʼuínyasuinjin. ʼYaníjin nga kui xi kuinyakaonajin”. Jósʼin tsakinyakao nga ñatjen kitsoyason. Je Adeline itso: “Nga jekoanxon kui kichobayanijin jotjío tokuinjin, josʼin tsakinyakaonajin jme xi kichjakaonajmínijin je chjota kʼoa josʼin tsakasenkaonajin je Jeobá. Nʼio tsjoa kisatio tokuinjin nga kui kichobayanijin xi nʼio tjínle kjoandosin kʼoa ngisaa koanmiyolaijin xíngijin”.

12 Je tichjaa xi Laïla kao xi Marianne ʼmi, Francia tsʼe kʼoa sʼaa tjíotoje, aon xomana nga ya kitsoyason ya Bangui, ʼnde xi tíjna ya República Centroafricana. Je Laïla itso: “Je Marianne kao an kjoa kisʼe sakʼoanajin, tonga nga kichobayanijin kʼoa nga tsjoachaijin xíngijin, kui xi tsakinyakaonajin nga ngisa koanmiyuijin xíngijin. Ngisaa titsakakongánile kjoaxkóntokon nga tsaʼbe nga kichokjoajinle jochon je ʼnde, nga tsjoake je chjota kʼoa nga kao kjoatsjoa tsoyason”. Alikuikjoan machjén nga xin naxinandá kjuinkʼinyasoán nga jchaa jebi. Kʼianga ñandia ñandia bitjokʼinyasoán kao je ndsʼee, ngisaa nda ʼyaxkoaan kʼoa ngisaa mamiyosaa.

KUI KUENTA SʼIAAN JE XI NDATJÍN KʼOA SI̱CHATʼALEE XÍNGIAA

13. Jmé xi ma kʼianga ñatjen ʼmiyasoán kao ndsʼee.

13 Kʼianga ñatjen ʼmiyasoán kao ndsʼee, alikui tokui ʼyaa jñani nda sʼín, kʼoati ʼyaa jñani saténgi. Jmé xi kuinyakaoná nga tsín tokui kuenta sʼiaan je xi chʼaotjín. Kataʼyala ijngokʼá choa̱le Jeremías. Jmé xi tsakasenkao nga kui kuenta kisʼin je xi ndatjín kʼoa nga tsínkui kini jñani kisatengi xi ngikʼa.

14. Jmé xi koanjinle je Jeremías xi tʼatsʼe Jeobá, kʼoa jósʼin tsakasenkao.

14 Tsakui nichxin je Jeremías kiski 1 Reyes kao 2 Reyes, kʼoa kao je libro xi jaʼaínle yʼa. Nga kui kiski, tsabee nga bakóle kjoamatokon Jeobá je chjotasonʼnde. Tobʼelañá, kʼianga kʼoakoannile jéele rey Acab, je Jeobá kʼoakitso nga tsín kʼia kjoaʼaíkaone kjoaxkón je familiale kʼianga tíjnakonsa (1 Rey. 21:27-29). Kʼoati kisʼejinle nga kisichatʼale Jeobá je Manasés nga̱ kʼoakoannile jéele ninga ngisa tse jée tsakajngi tikʼoani je Acab (2 Rey. 21:16, 17; 2 Crón. 33:10-13). Jebi kui xi tsakasenkao je Jeremías nga kiskenngile je Jeobá nga tsejta koan kʼoa nga tsakakóle kjoamatokon je miyole (Sal. 103:8, 9).

15. Jósʼin kiskenngile Jeobá je Jeremías kʼianga tsín tinanda kuenta kisʼinni je Baruc xi tʼatsʼe Niná.

15 Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼin je Jeremías kʼianga tsín tinanda kuenta kisʼinni xi tʼatsʼe Niná je Baruc. Je Jeremías alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tisikʼantjaiyani yaole je Baruc, tosaa tsakasenkao kʼoa ngasin nganda kʼoakitsole josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá (Jer. 45:1-5). Jmé xi bakóyaná jebi.

Je xi miyo fáo síchatʼale xínkjín (Chótsenlai párrafo 16)

16. Tojo tso Proverbios 17:9, jmé xi tjínnele sʼiaan nga tosi tonda miyo cho̱bá kao je ndsʼee.

16 ʼYañá nga tsín chjotatsje je ndsʼee, kuinga machjénsíni nga kʼoénelee yaoná nga tosi tonda si̱miyoaa xíngiaa. Tsa jngo miyoná xi tsín nda sʼin, koa̱njin ngasin nganda chja̱kaonajmiá kʼoa kʼoailee kjoafaʼaitsjen xi ya Biblia yʼangini (Sal. 141:5). Kʼoa tsa sikiʼaon je kjoafaʼaitsjenná jmeni xi kuitso kʼoa tsa josʼin, tjínnele si̱chatʼalee. Kʼoa nga jekanichatʼalee alikui tikui si̱kjaʼaitsjenñá nga koa̱nskanni (tʼexkiai Proverbios 17:9). * Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio tjínle kjoandosin nga kui kuenta sʼiaan jñani nda sʼín je ndsʼee kʼoa alikui kui chótsenlee jñani saténgi. Tsa kʼoasʼiaan, ngisaa koa̱nmiyosaa je ndsʼee. Kʼoa nʼio tjínle kjoandosin nga sʼe̱ná miyo ndʼaibi, nga̱ jé miyoná kuinyakaoná kʼianga kjoaʼaí je kjoañʼai xi nʼio tse.

KOAKOÁ KJOATSJOACHA

17. Jósʼin ʼyañá nga tsakasenkao je miyole Jeremías kʼianga kjoa jaʼatojin.

17 Je profeta Jeremías kitsjoanganʼiole je miyole kʼianga kjoa jaʼatojin. Kataʼyala josʼin tsakasenkao je Ébed-Mélec. Je chjota jebi xángʼa kisʼele, kʼoa jé tsakasenkao Jeremías kʼianga koan kitjoni nga ya kinikʼéjnaʼya jngo nga̱jao̱ jñani ndási nya. Tonga nga kʼoakisʼin, je Ébed-Mélec kitsokjón tsa josikao je chjotatítjonle naxinandá. Kʼianga kisʼejinle je Jeremías alikui totsakʼéjngo kon. Ninga ndoyá tíjnaʼya, kitsjoanganʼiole nga kʼoakitsole jme én xi tsakájinkon je Jeobá (Jer. 38:7-13; 39:15-18).

Je xi miyo fáo binyakao je ndsʼe̱ nga kjoa faʼatojin (Chótsenlai párrafo 18)

18. Tojo tso Proverbios 17:17, jmé xi koa̱n sʼiaan kʼianga kjoa faʼatojin je ndsʼee.

18 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tsee kjoa tjíofaʼatojin je ndsʼee. Tobʼelañá, nkjín xi kjoaxkón bichóne kʼoa tsa chjota josíkao. Tsakui nichxin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee jebi nga ya koationi niʼyaná. Kʼoa tjínjinkʼa xi koa̱n nga tao̱n tsjoále. Je xi koa̱n sʼiaan ngatsʼiaa, kuinga si̱jélee je Jeobá nga katabasenkao. Koaan kʼoainganʼiolee je ndsʼee tsa sʼe̱jinná nga tísíkʼajenle kon, ningalani tsín ʼyaa jokʼuínlee kʼoa josʼiaan. Tobʼelañá, koaan si̱kʼayalee je nichxinná, kuinóʼyalee jme xi kuitso kʼoa si̱kʼaxki̱lee jngo textole Biblia xi sínʼio tokoán ñá (Is. 50:4). Xi nʼio tjínle kjoandosin kuinga kuinyakoaa je miyoná kʼianga nganʼio machjénle (tʼexkiai Proverbios 17:17). *

19. Jósʼin koasenkaoná nichxin xi nroaján je miyo xi sʼe̱ná ndʼaibi.

19 Tjínnele si̱miyoaa je ndsʼee ndʼaibi. Ánni. Nga̱ je xi kontraná mani, kui xi mele nga kuinyatʼaxinlee xíngiaa nga énndiso ska̱nibason. Kui xi koa̱nmele nga tsín tikʼoainganʼionilee xíngiaa kʼoa nga tsín tije ndsʼee si̱nʼiotʼañá. Tonga alikui koa̱nle kʼoasʼin, nga̱ kui kjoatsjoacha xi jtín sʼin sikatíoná. Tojmeni xi sʼin, alikui koa̱nle sikixoya je kjoamiyo xi tjínná. Je kjoamiyo jebi alikuikʼia kjoetʼa.

KJOAJNDA 24 Tangínmiaa ya nindole Jeobá

^ párr. 5 Nga tojeme kjoetʼa jme xi chon sonʼnde, machjén nga si̱miyoaa je ndsʼee. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jme xi bakóyaná je choa̱le Jeremías kʼoa jósʼin koasenkaoná nga ñʼai koa̱nchon kʼianga si̱miyoaa ndʼaibi je ndsʼee.

^ párr. 2 1 Pedro 4:7, 8: “Tonga machrianle nga kjoetʼa ngayije kjoa. Tojbi toʼinda tiyo, tʼetsʼoantsjao. 8 Xi títjonle ngayije kjoa, nʼio katamatsjoachao xíngio, nga̱ nkjín kjoatsʼen bʼéʼmatʼain kjoatjaochabe”.

^ párr. 2 Je librole Jeremías alikui kʼoasʼin bʼéyanajmí chʼin chʼin jmeni xi koan.

^ párr. 10 Proverbios 27:17: “Je ki̱cha̱ kao ki̱cha̱ mayaoni kʼoa jngo chjota kʼoatisʼin síyao je miyole”.

^ párr. 16 Proverbios 17:9: “Toʼyani xi síchatʼa jme xi nikao kjoatsjoacha básjai, tonga je xi tikui tima nchja̱ni tʼatsʼe jngo kjoa síkinyátʼaxin miyole”.

^ párr. 18 Proverbios 17:17: “Jngo xi ñaki miyo tsjoakená tokʼiani, kʼoa jngoyale ndsʼeñá kʼianga kjoaba tijnajiaan”.

^ párr. 61 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je sén jebi kui bakó jmeni xi tsakui nichxin kʼoakoa̱n nga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse. Jngo jtín mani je ndsʼee xi ya sonngʼale ndʼia tjío. Nga ya ñatjen tjío je ndsʼee sínʼio kon xínkjín nga kjoa tjíofaʼatojin. Je ndsʼee jebi tongini nʼio nda kisimiyo xínkjín nga kjesa faʼaijin je kjoañʼai xi nʼio tse.