Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 44

Fer To Lamitie Avek Lezot Vinn Pli For Avan ki Lafin Vini

Fer To Lamitie Avek Lezot Vinn Pli For Avan ki Lafin Vini

“Enn vre kamarad montre so lamour touletan.”​—PROV. 17:17.

KANTIK 101 Travay Ansam dan Linite

REZIME *

Nou pou bizin ena bann bon kamarad pandan “gran detres” (Get paragraf 2) *

1-2. Dapre 1 Pier 4:7, 8, ki kitsoz pou ed nou andir bann difikilte?

AMEZIR ki nou koste ar lafin “bann dernie tan,” kitfwa nou kapav gagn bann gran difikilte. (2 Tim. 3:1) Par exanp, apre enn eleksion dan enn pei ki trouv dan lwes l’Afrique, ti ena boukou violans dan sa pei-la. Pandan plis ki sis mwa, nou bann frer ek ser ti an danze akoz bann lager ki ti ena otour zot. Ki kitsoz ti ed zot pou fer fas ar sa bann difikilte-la? Sertin ti al res kot bann frer ek ser ki ti res dan bann landrwa ki pli an sekirite. Enn frer rakonte: “Dan sa sitiasion-la, mo ti bien kontan ki mo bann kamarad ti avek mwa. Nou ti kapav ankouraz sakenn nou kamarad.”

2 Kan “gran detres” pou koumanse, nou pou bien kontan ki nou ena bann bon kamarad ki kontan nou. (Rev. 7:14, NW) Alor, li bien inportan ki nou fer nou lamitie avek nou bann frer ek ser vinn pli for depi asterla mem. (Lir 1 Pier 4:7, 8.) Gras-a so bann kamarad, Zeremi ti gagn lavi sov avan ki Zerizalem detrir. * So lexanp kapav bien itil pou nou. Kouma nou kapav imit li?

APRANN AR LEXANP ZEREMI

3. (a) Pou ki rezon kitfwa Zeremi ti kapav res dan so kwin? (b) Ki kitsoz Zeremi ti partaz avek so sekreter Baruk, ek ki rezilta sa finn ena?

3 Pandan omwin 40 an, Zeremi ti res Anatot, parmi bann dimounn ki pa ti fidel anver Zeova. Parmi zot ti ena so bann vwazin ek kitfwa osi so bann fami. (Zer. 11:21; 12:6) Selman, Zeremi pa ti res dan so kwin. Li ti partaz so santiman avek so sekreter fidel, Baruk, ek nou osi nou kapav trouv so santiman dan Labib. (Zer. 8:21; 9:1; 20:14-18; 45:1) Pandan ki Baruk ti pe ekrir bann sitiasion ki ti ariv Zeremi, sirman zot ti aprann kontan ek respekte zot kamarad.​—Zer. 20:1, 2; 26:7-11.

4. Ki Zeova ti demann Zeremi, ek kouma sa travay-la ti fortifie lamitie ki ti ena ant Zeremi ek Baruk?

4 Pandan plizir lane, avek kouraz Zeremi ti averti bann Izraelit konsernan seki ti pou arive dan Zerizalem. (Zer. 25:3) Plizir fwa Zeova ti ankouraz bann Izraelit pou repanti, ek enn fwa, Li ti mem demann Zeremi pou ekrir So bann lavertisman lor enn roulo. (Zer. 36:1-4) Pou akonpli mision ki Zeova ti donn li, Zeremi ti travay ansam avek Baruk kitfwa pandan plizir mwa. Alor, pena dout ki zot ti gagn bann konversasion ki ti bien fortifie zot lafwa.

5. Kouma eski nou kone ki Baruk ti enn bon kamarad pou Zeremi?

5 Apre ki zot ti fini ekrir roulo-la, Zeremi ti bizin kont lor so kamarad Baruk pou lir mesaz-la ar lepep. (Zer. 36:5, 6) Baruk ti asim sa responsabilite bien danzere la avek kouraz. Mazine ki kantite Zeremi ti bizin fier kan Baruk ti al dan tanp pou lir sa roulo-la ar lepep! (Zer. 36:8-10) Bann prins Zida ti aprann seki Baruk ti fer, ek zot ti donn li lord pou lir roulo-la pou zot bien for. (Zer. 36:14, 15) Lerla, zot ti desid pou dir Lerwa Zoakim seki Zeremi ti dir. Me zot ti montre zot bon anver Baruk ek zot ti dir li: “Ale, rod enn plas pou kasiet, twa ek Zeremi, ek pa fer personn kone kotsa zot ete.” (Zer. 36:16-19) Sa ti enn bon konsey!

6. Kouma Zeremi ek Baruk ti fer fas ar lopozision?

6 Kan li ti tann bann parol ki Zeremi ti ekrir, Lerwa Zoakim ti telman ankoler ki li ti bril roulo-la ek li ti donn lord pou met Zeremi ek Baruk dan prizon. Selman, Zeremi pa ti gagn per. Li ti pran enn lot roulo, li ti donn sa Baruk, ek li ti repet mesaz ki Zeova ti donn li. Lerla, Baruk ti ekrir “tou bann parol ki ti ena lor roulo ki Zoakim, Lerwa Zida inn brile.”​—Zer. 36:26-28, 32.

7. Ki kitsoz kitfwa ti arive kan Zeremi ek Baruk ti pe travay ansam?

7 Bann dimounn ki reisi sirmont enn difikilte ansam souvan devlop enn lamitie bien for ant zot. Alor, li posib ki kan zot ti pe travay ansam pou ranplas roulo ki Lerwa Zoakim ti detrir, Zeremi ek Baruk ti vinn bann pli bon kamarad ankor. Ki leson nou aprann ar lexanp sa de zom fidel la?

DIR SEKI TO PANSE EK SEKI TO RESANTI

8. Ki kitsoz kapav anpes nou pou vinn pros ar lezot, ek kifer nou bizin kontign fer zefor pou ena bann bon kamarad?

8 Kitfwa nou kapav trouv sa difisil pou vinn pros ar lezot parski enn kikenn inn deza bles nou dan lepase. (Prov. 18:19, 24) Ouswa kitfwa nou panse ki nou pena ase letan ek lenerzi pou devlop enn bon lamitie avek lezot. Me kanmem sa, nou bizin kontign fer zefor pou ena bann bon kamarad. Si nou anvi ki nou bann frer ek ser soutenir nou kan nou gagn bann difikilte, nou bizin devlop enn bon lamitie avek zot depi asterla mem. Enn fason pou fer sa se kan nou dir zot seki nou panse ek seki nou resanti. Sa letap-la bien inportan pou vinn enn vre kamarad.​—1 Pier 1:22.

9. (a) Kouma Zezi ti montre ki li ti fer so bann kamarad konfians? (b) Kan to dir to bann kamarad seki to panse ek resanti, kouma sa kapav ed twa pou vinn pros ar zot? Donn enn lexanp.

9 Zezi ti montre ki li ti fer so bann kamarad konfians kan li ti onet avek zot ek li pa ti kasiet zot nanye. (Zan 15:15) Nou kapav imit Zezi kan nou partaz nou bann traka, lazwa, ek desepsion ar nou bann kamarad. Ekout bien kan enn kikenn koz ar twa. Kitfwa to pou trouve ki li ena bann mem panse, santiman, ek lobzektif ki twa. Anou pran lexanp Cindy, enn ser ki ena 29 an. Li’nn fer kamarad avek Marie-Louise, enn pionie ki ena 67 an. Toule Zedi gramatin, zot pres ansam, ek zot koz dan enn fason onet ar zot kamarad lor ninport ki size. Cindy dir: “Mo kontan gagn bann konversasion profon avek mo bann kamarad, parski sa ed mwa pou konn zot ek konpran zot pli bien.” Kan to dir to kamarad seki to panse ek resanti, ek to ekout li kan li koze, to lamitie avek li vinn pli solid. Parey kouma Cindy, si to pran linisiativ pou dir lezot seki to panse ek resanti, to lamitie avek zot pou kontign grandi.​—Prov. 27:9.

PRES ANSAM

Bann bon kamarad pres ansam (Get paragraf 10)

10. Dapre Proverb 27:17, ki bienfe nou gagne kan nou pres ansam avek nou bann frer ek ser?

10 Parey kouma Zeremi ek Baruk, kan nou travay ansam avek nou bann frer ek ser, nou trouv zot bann zoli kalite, nou aprann ar zot, ek nou vinn pli pros ar zot. (Lir Proverb 27:17. *) Par exanp, kan to pres ansam avek to kamarad, kouma to santi twa kan to tann li koz avek kouraz ek defann laverite lor Zeova ek So proze avek tou so leker? Sirman to lamour pou to kamarad vinn pli for, pa vre!

11-12. Donn enn lexanp ki montre kouma kan nou pres ansam avek lezot, sa ed nou pou fortifie nou lamitie avek zot.

11 Kan nou pres ansam ar lezot, sa ed nou pou vinn pli pros ar zot. Anou get de lexanp. Adeline, enn ser ki ena 23 an, ti demann enn so bann kamarad, Candice, pou al pres ansam avek li dan enn teritwar ki pa fer souvan. Adeline dir: “Nou ti anvi fer plis dan predikasion ek gagn pli boukou lazwa. Sa ti pou donn nou toulede lafors pou ki nou kapav fer nou best pou Zeova.” Ki bienfe zot finn gagne kan zot finn travay ansam? Adeline dir: “Sak zour, alafin lazourne, nou ti dir nou kamarad seki nou ti resanti, seki ti tous nou dan bann konversasion ki nou ti gagne ar bann dimounn, ek kouma nou ti santi lame Zeova dan nou predikasion. Nou ti bien apresie bann konversasion profon ki nou ti gagne ek nou ti aprann konn nou kamarad pli bien.”

12 Laïla ek Marianne, de ser selibater ki res la France, ti al prese ansam pandan sink semenn dan Bangui, kapital République Centre Africaine, kot ena boukou dimounn. Laïla dir: “Marianne ek mwa nou ti gagn bann difikilte, me nou ti kontan nou kamarad ek nou ti ena enn bon kominikasion. Akoz sa, nou lamitie ti kontign grandi. Kan mo ti trouv zel ki Marianne ena dan predikasion, so lamour pou bann dimounn, ek kouma li adapte fasilman ar bann sitiasion, mo ti apresie li ankor plis.” To pa bizin al dan enn lot pei pou gagn sa bann bienfe-la. Sak fwa ki to pres ansam avek enn frer ouswa enn ser dan to teritwar, to gagn lokazion pou konn li pli bien ek pou fer to lamitie avek li vinn pli for.

KONSANTRE LOR BANN BON KALITE EK PARDONE

13. Parfwa, ki kapav arive kan souvan nou travay avek nou bann kamarad?

13 Parfwa, kan souvan nou travay avek nou bann kamarad, nou pa zis remark zot bann zoli kalite, nou remark osi zot bann defo. Kouma nou kapav fer fas ar sa difikilte-la? Anou gete ki nou kapav aprann ankor ar lexanp Zeremi. Ki kitsoz ti ed li pou trouv bann zoli kalite so bann kamarad ek pardonn zot bann erer?

14. Ki Zeremi ti aprann lor Zeova, ek kouma eski sa ti ed li?

14 Zeremi ti ekrir liv Labib ki port so nom, ek kitfwa li ti osi ekrir 1 ek 2 Lerwa. Pena dout ki sa responsabilite-la ti ed Zeremi pou trouve ki kantite mizerikord Zeova ena pou bann dimounn inparfe. Par exanp, Zeremi ti kone ki kan Lerwa Akab ti repanti pou so bann move aksion, Zeova ti fer an-sort ki tanki Akab vivan, li pa trouv maler ki Zeova ti pou amenn lor so fami. (1 Ler. 21:27-29) Zeremi ti kone osi ki Manase ti fer pli boukou move aksion ki Akab ek ki sa ti bien ofans Zeova. Pourtan, Zeova ti pardonn Manase kan li ti repanti. (2 Ler. 21:16, 17; 2 Kro. 33:10-13) Sa bann lexanp-la sirman ti ed Zeremi pou imit pasians ek mizerikord Bondie dan so relasion avek so bann kamarad.​—Ps. 103:8, 9NW.

15. Kan Baruk ti koumans negliz so responsabilite, kouma Zeremi ti imit pasians Zeova?

15 Anou gete kouma Zeremi ti tret Baruk kan Baruk ti koumans negliz so responsabilite. Olie ki vit-vit li abandonn so kamarad, Zeremi ti ed Baruk kan li ti dir li mesaz ki Bondie ti ena pou li, enn mesaz bien ferm me ranpli ar bonte. (Zer. 45:1-5) Ki leson nou aprann ar sa lexanp-la?

Bann bon kamarad pardonn zot kamarad fasilman (Get paragraf 16)

16. Dapre Proverb 17:9, ki nou bizin fer pou gard nou lamitie avek lezot?

16 Biensir, nou pa kapav atann ki nou bann frer ek ser azir dan enn fason parfe. Alor, kan nou fer kamarad ar enn kikenn, nou bizin fer zefor pou gard sa lamitie-la. Si nou kamarad fer enn erer, kitfwa nou pou bizin donn li enn konsey Biblik ki bien ferm me ki ranpli ar bonte. (Ps. 141:5, NW) Ek si li fer nou ditor, nou bizin pardonn li. Kan nou’nn fini pardone, fode pa ki nou revinn lor sa size-la ankor. (Lir Proverb 17:9. *) Dan sa lepok difisil ki nou pe viv la, li bien inportan ki nou konsantre nou lor bann kalite ki nou bann frer ek ser ena, pa lor zot bann defo. Si nou fer sa, nou pou fer nou lamitie avek zot vinn pli for. Ek li inportan ki nou fer sa depi asterla mem, parski nou pou bizin ena bann bon kamarad pandan gran detres.

MONTRE LAMOUR FIDEL

17. Kouma Zeremi ti montre ki li ti enn bon kamarad dan bann moman difisil?

17 Par so bann aksion, Zeremi ti montre ki li ti enn bon kamarad dan bann moman difisil. Par exanp, kan bann dimounn ti zet Zeremi dan enn pwi bien fon ki ranpli ar labou, Ebed-melek, enn fonksioner dan lakour lerwa, ti sap lavi Zeremi. Me Ebed-melek ti gagn per tansion bann prins vir kont li. Kan Zeremi ti aprann sa, li pa ti res trankil ek atann ki so kamarad andir sa sitiasion-la tousel. Mem si li ti dan prizon, Zeremi ti fer tou seki li kapav pou ankouraz so kamarad. Li ti rekonfort Ebed-melek kan li ti partaz bann promes Zeova avek li.​—Zer. 38:7-13; 39:15-18.

Bann bon kamarad ed bann frer ek ser ki dan difikilte (Get paragraf 18)

18. Dapre Proverb 17:17, ki nou bizin fer kan enn kamarad pe gagn bann difikilte?

18 Azordi, nou bann frer ek ser bizin fer fas ar plizir difikilte. Par exanp, boukou soufer akoz bann katastrof natirel ouswa bann lager. Kan sa arive, kitfwa sertin parmi nou kapav invit zot pou vinn res kot nou. Ena lezot ki kapav ede lor plan materyel. Me nou tou nou kapav demann Zeova pou ed nou bann frer ek ser. Si nou aprann ki enn frer ouswa enn ser li dekouraze, kitfwa nou pa kone ki pou fer ouswa ki pou dir. Selman, nou tou nou kapav ede. Par exanp, nou kapav pas letan avek li. Avek bonte, nou kapav ekout li kan li pe koze. Nou kapav osi partaz enn verse Labib ankourazan ki nou bien kontan avek li. (Iza. 50:4) Seki pli inportan se ki to dispoze pou ed to kamarad kan li bizin twa.​—Lir Proverb 17:17. *

19. Kan nou fer nou lamitie avek lezot vinn for depi asterla mem, kouma sa pou ed nou dan lavenir?

19 Depi asterla mem, nou bizin determine pou fer nou lamitie avek nou bann frer ek ser vinn pli for ek fer zefor pou gard sa bann lamitie-la. Kifer? Parski nou bann lennmi pou dir bann mansonz pou esey met divizion parmi nou. Zot pou esey fer nou vir kont nou bann frer ek ser. Me zot bann zefor pou dan vid. Zot pa pou reisi fer nou aret kontan nou bann frer ek ser. Tou seki zot pou fer pa pou kapav kas nou lamitie avek lezot. An realite, sa lamitie-la pa pou zis dire ziska lafin sa move lemond-la, me li pou dire pou leternite!

KANTIK 24 Anou Mont lor Montagn Zeova

^ par. 5 Amezir ki lafin pe koste, nou tou nou bizin fer nou lamitie avek nou bann frer ek ser vinn pli for. Dan sa lartik-la, nou pou gete seki nou kapav aprann ar lexanp Zeremi. Nou pou osi gete kouma kan nou devlop bann bon lamitie azordi, sa pou ed nou dan bann moman difisil.

^ par. 2 Bann levennman ki ena dan liv Zeremi zot pa dan enn lord kronolozik.

^ par. 10 Proverb 27:17: “Parey kouma feray fit feray, enn dimounn li ed so kamarad progrese.”

^ par. 16 Proverb 17:9: “Enn kikenn ki pardonn enn pese rod lamour, me enn kikenn ki kontign koz lor enn kitsoz, separ bann kamarad.”

^ par. 18 Proverb 17:17: “Enn vre kamarad montre so lamour touletan, ek li enn frer ki’nn ne pou bann moman difisil.”

^ par. 60 DESKRIPSION ZIMAZ: Sa zimaz-la montre seki kapav arive pandan “gran detres.” Plizir frer ek ser pe kasiet dan grenie enn lakaz. Pandan sa lepok difisil la, sakenn pe rekonfort so kamarad gras-a lamitie ki ena ant zot. Sa trwa zimaz apre la montre ki bien avan gran detres, sa bann mem frer ek ser la ti fini fer zot lamitie pou zot kamarad vinn bien for.