1-2. Ngetyi tyipopia 1 Petulu 4:7, 8, oityi matyitukuatesako okukoleleya movitateka?

MOKONDA onthyulilo itualako okufuena popepi, pamwe matulambela movitateka ovinyingi. (2 Tim. 3:1) Mongeleka, motyilongo tyimwe tyo Afrika, ovanthu vaholovonene omutumini. Mahi konyima yotyo, ovilwa avihimbika. Ovakuatate vetu motyilongo otyo, avakala onohanyi epandu tyihaenda-enda mokonda yovilwa. Oityi tyevekuatesileko okulambela motyitateka otyo? Vamwe vatilila komaumbo ovakuatate vakala komapunda-umbo omakuavo. Omukuatate umwe wati: “Ankho nahambukwa unene mokonda ankho ndyina omapanga ankhuatesako. Ankho tulipameka pokati.”

² Otyipuka tyimwe matyitukuatesako okukala nehambu “mononkhumbi ononene”, omapanga omawa. (Ehol. 7:14) Ngotyo, tyakolela unene tupameke oupanga wetu novakuatate pahetyino. (Tanga 1 Petulu 4:7, 8.) Konthele yotyo, tupondola okulilongesila ovipuka ovinyingi ku Selemiya. Omapanga ae, emukuatesileko okuhupa kononkhumbi mbaendele-po etyi ankho kuakambela katutu opo o Selusalei ihanyue-po. * Oñgeni tupondola okuhetekela Selemiya?

3. (a) Ovipuka patyi ankho vipondola okukalesa Selemiya tyeliunga? (b) Ovipuka patyi ankho Selemiya apopila Baruke, iya oityi tyatundililako?

³ Selemiya wakalele pokati kovanthu valinga ovipuka ovivi mokueenda kuomanima 40 ine alambapo. Vamwe povanthu ovo, ankho o vomunthele yae, nombunga yae vo mepunda-umbo liae ko Anatote. (Jer. 11:21; 12:6) Mahi no ngotyo, kakalele vala tyeliunga-unga. Ankho upopila omukuatesiko wae Baruke oñgeni ankho elitehelela. Iya no onthue tutyii nawa  onkhalelo ankho elitehelela mokonda tyahonekwa mo Mbimbiliya. (Jer. 8:21; 9:1; 20:14-18; 45:1) Soka vala oñgeni oupanga wa Baruke na Selemiya wapamene etyi Baruke ankho ekahi nokuhoneka ovipuka viaendele momuenyo wa Selemiya! Tyotyili, omuvo oo vakalele vevali, wevekuatesileko okuyawisa ohole, nonthilo pokati kavo. — Jer. 20:1, 2; 26:7-11.

4. Oityi Siovaa atumine Selemiya? Iya oñgeni otyilinga otyo tyapamekele oupanga wae na Baruke?

⁴ Mokueenda kuomanima omanyingi, Selemiya walondolele ova Isilayeli konthele yetyi matyimonekela o Selusalei. (Jer. 25:3) Nthiki imwe etyi Siovaa alondolele ova Isilayeli opo velivele, watumine Selemiya ahoneke onondaka mbatyo mombuingwa. (Jer. 36:1-4) Tyafuile, Selemiya na Baruke vakalele onohanyi ononyingi nokuhoneka onondaka ombo. Iya tuna onthumbi yokuti momuvo oo, vatompholele ovipuka ovinyingi viapamekele ekolelo liavo.

5. Oñgeni Baruke alekesile okuti ankho epanga ewa?

⁵ Pahe omuvo wokupopila ovanthu etyi ankho tyikahi mombuingwa wehikapo. Olie ankho metyilingi? O Baruke. Selemiya ankho wesukisa okukala nonthumbi yokuti epanga liae Baruke mafuisapo nawa otyilinga otyo. (Jer. 36:5, 6) Baruke nomutima wakola afuisapo nawa otyilinga otyo ankho tyipaka omuenyo wae motyiponga. Pahe soka oñgeni Selemiya elitehelele etyi Baruke aile mondyuo ya Huku, atangela ovanthu etyi ankho tyikahi mombuingwa. Tyotyili, wahambukilwe unene! (Jer. 36:8-10) Etyi ovatumini vo mo Sundaa veiva okuti Baruke watanga omukanda, avatumu okumuihana opo eye okuvetangela-o. (Jer. 36:14, 15) Konyima yotyo, ovatumini avatokola okukapopila Ohamba Jeoiakim etyi veiva. Iya avapopila Baruke okuti: “Endei na Selemiya, kaholamei, iya muhayekei nawike anoñgonoke oku muaholama.” (Jer. 36:16-19) Valingile nawa etyi vemupopila onondaka ombo.

6. Oityi Selemiya na Baruke valingile etyi vahimbika okuyalwa?

 ⁶ Etyi Ohamba Jeoiakim atangelwa ombuingwa, anumana unene, eiyoko iya atumu okukuata Selemiya na Baruke. Mahi Selemiya ahatili owoma. Apolo ombuingwa onkhuavo, eiyavela Baruke iya ahimbika okumupopila vali onondaka mba Siovaa opo embuhoneke. Iya Baruke ‘ahoneka onondaka ambuho ankho mbukahi mombuingwa yayokwa na Jeoiakim, Ohamba yo Sundaa.’ — Jer. 36:26-28, 32.

7. Oityi hamwe tyamonekele-po tyina Selemiya na Baruke ankho vaundapa aveho?

⁷ Tyina ovanthu valambela kumwe motyitateka tyimwe, oupanga wavo upama vali. Ngotyo, tyafuile etyi Selemiya na Baruke ankho vekahi nokuundapela kumwe opo vahoneke ombuingwa onkhuavo, vamuene ovituwa oviwa kese umwe ena, iya otyo atyipameka vali oupanga wavo. Oñgeni ongeleka yovalume ovo vevali ovakuatyili ipondola okutukuatesako hono?

8. Ovipuka patyi vipondola okututyilika okukala nomapanga omawa? Iya katupondola okuyeka-ko mokonda yatyi?

⁸ Hamwe tyitupuiya okupopila vakuetu onkhalelo tulitehelela mokonda yovipuka vimwe viaendele momuenyo wetu. Mongeleka, hamwe pena omunthu walingile otyipuka tyetuihamene unene komutima. (Pro. 18:19, 24) Ine hamwe tusoka okuti tutupu omuvo nononkhono mbokulinga omapanga. Mahi katupondola okuyeka-ko. Mokonda inkha tuhanda ovakuatate vetu vetukuateseko tyina tuamatumbukilwa novitateka, tuesukisa okuveyumba onthumbi pahetyino nomutima wetu auho. Iya onkhalelo imwe yokutyilinga, okuvepopila etyi tusoka nonkhalelo tulitehelela. — 1 Pet. 1:22.

9. (a) Oñgeni Sesusi alekesile okuti ankho uyumba onthumbi momapanga ae? (b) Oñgeni okutomphola novakuatate vetu tyitukuatesako okupameka oupanga navo? Popia ongeleka.

⁹ Sesusi ankho uyumba onthumbi momapanga ae. Ankho uvepopila atyiho, keveholeka natyike. (Suau 15:15) Onthue tuhetekela Sesusi tyina tupopila vakuetu ovipuka vituhambukiswa, nevi vitusukalalesa, nevi vitusoyesa. Tehelela nawa tyina vakuenyi vekupopila onkhalelo velitehelela. Inkha ulinga ngotyo, moimbuka okuti naina mutala ovipuka monkhalelo ike. Tala ongeleka yomphange umwe omuhikuena una omanima 29 utiwa o Cindy. Wakala epanga lyo mukulukai umwe omukokoli-ndyila utiwa o Marie-Louise. Cindy na Marie-Louise, apeho Mukuana komuhuka vaundapa aveho movilinga viokuivisa. Vatomphola  ovipuka ovinyingi. Cindy wati: “Ndyityihole unene tyokutomphola nomapanga ange konthele yovipuka viakolela, mokonda otyo tyinkhuatesako okutala ovituwa viavo oviwa, nokunoñgonoka onkhalelo velitehelela.” Tuhetekelei ongeleka ya Cindy. Tupopilei vakuetu onkhalelo tulitehelela netyi tusoka iya atuvetehelela nawa tyina vapopia. Inkha tulinga ngotyo, oupanga wetu novakuatate, maupame vali. — Pro. 27:9.

10. Ngetyi tyipopia Provérbios 27:17, oityi tyitundililako tyina tuundapa novakuatate vetu?

¹⁰ Ngetyi tyaendele na Selemiya na Baruke, inkha tuundapa novakuatate vetu, matutale ovituwa viavo oviwa, matulilongesila kuvo, iya otyo matyipameka oupanga wetu navo. (Tanga Provérbios 27:17.) Mongeleka, oñgeni ulitehelela tyina ukahi movilinga viokuivisa nepanga liove, otale tyina ayakulila otyili nomutima wakola na tyina apopila ovanthu konthele ya Siovaa nomilao viae? Ohole una nae iliyawisa, hatyo?

11-12. Popia onongeleka mbulekesa oñgeni okuundapa movilinga viokuivisa tyipameka oupanga wetu novakuatate.

¹¹ Tala onongeleka onombali mbulekesa oñgeni okuundapa movilinga viokuivisa novakuatate vetu tyipameka oupanga wetu navo. Omphange umwe una omanima 23 utiwa o Adeline, waitile epanga liae Candice, opo vakaundape kepunda-umbo limwe lihaiviswa unene. Wapopia okuti ankho vahanda okuundapa vali unene movilinga viokuivisa, nokutala ehambu lituka kokuivisa nombili. Wati: “Atuho ankho tuesukisa okupamekwa.” Oityi tyatundililako etyi vaundapa aveho? Adeline wati: “Komakumbi, apeho ankho tupopia oñgeni tulitehelela, netyi tuapanda mokueenda kuonthiki, novipuka vialekesa okuti Siovaa ankho ukahi nokutuhongolela movilinga viokuivisa. Ankho tuhole unene omatompho oo, iya otyo atyitukuatesako okulinoñgonoka vali nawa.”

¹² Laïla na Marianne, onomphange vevali vahanepelwe vakala ko França. Vakakalele onosimanu ononthano kepunda-umbo limwe lyo  ko Republica Centro Afrikana litiwa o Bangui. Epunda-umbo olio, lina ovanthu ovanyingi. Laïla wati: “Ame na Marianne tuakalele novitateka vimwe. Mahi otyipuka tyetukuatesileko, okutomphola nawa nokukala nohole yotyotyili. Mokonda yotyo, ohole pokati ketu ailiyawisa. Tyina ankho ndyitala onkhalelo Marianne apepuka omutima, nohole ena novanthu vo ko Bangui, nombili ena movilinga viokuivisa, onthilo ndyina nae ankho iliyawisa.” Ove kuesukisile okukaundapa kotyilongo otyikuavo opo upameke oupanga wove novakuatate. Apeho tyina uundapa movilinga viokuivisa nomukuatate ine omphange, una omphitilo yokumunoñgonoka vali nawa, nokupameka oupanga pokati kenyi.

13. Oityi tyimoneka-po tyina tuundapa nomapanga etu?

¹³ Tyina tuundapa nomapanga etu, tunoñgonoka ovituwa viavo oviwa. Mahi tupu pamwe tumona oviponyo viavo. Ngotyo, oityi matyitukuatesako okuhesuku noviponyo viavo? Tukondokei vali kongeleka ya Selemiya. Oityi tyemukuatesileko okutala kovituwa oviwa vya vakuavo, ehesuku noviponyo viavo?

14. Oityi Selemiya elilongesile konthele ya Siovaa, iya oñgeni otyo tyemukuatesileko?

¹⁴ Tyafuile o Selemiya wahoneka omukanda wo 1 no wa 2 Reis. Tupu oe wahoneka omukanda watyinda enyina liae. Otyilinga otyo, tyemukuatesako okuimbuka okuti Siovaa una okankhenda novanthu ovakuankhali. Mongeleka, Selemiya weivile okuti Ohamba Akabe ankho ilinga ovipuka ovinyingi ovivi. Mahi etyi elivela, Siovaa emupopila okuti kamamono tyina ombunga yae ihanyuako. (1 Reis 21:27-29) Tupu, Selemiya weivile okuti Ohamba Manasesi walingile vali ovipuka vinumanesa Siovaa tyipona Akabe. Mahi no ngotyo, etyi elivela nomutima auho, Siovaa emuevela. (2 Reis 21:16, 17; 2 Crô. 33:10-13) Omahipululo oo, tyotyili alundile Selemiya okulinga ononkhono mbokuhetekela Siovaa, okupwa-elundo nomapanga ae nokukala nokankhenda navo. — Sal. 103:8, 9.

15. Oñgeni Selemiya ahetekelele oumphua-lundo wa Siovaa etyi Baruke ahimbika okutalukwa?

¹⁵ Tala oñgeni Selemiya akuatesileko epanga liae Baruke etyi ahimbika okutalukwa novipuka ovikuavo. Selemiya kasokele okuti Baruke kamapiluluka vali. Mahi waovolele okumukuatesako. Oñgeni etyilingile? Wemupopilile onondaka mba Siovaa nonthilo. (Jer. 45:1-5) Oityi tulilongesila kehipululo olio?

16. Ngetyi tyipopia Provérbios 17:9, oityi tuesukisa okulinga opo tutualeko nomapanga etu?

¹⁶ Tuhinangelei okuti ovakuatate vetu no nomphange ovakuankhali. Ngotyo, katupondola okukevelela vaviukise atyiho. Tyina tuamakala epanga liomunthu umwe, tuna okulinga ononkhono opo oupanga oo utualeko. Iya inkha omapanga etu apengesa, tuesukisa okupopia etyi vapengesa, atuveavela onondonga mbapolwa mo Mbimbiliya. Mahi tuna okutyilinga nonthilo. (Sal. 141:5) Tyina valinga otyipuka tyitunumanesa, tuna okuveevela nomutima auho. Iya tyina tuameveevela, tuesukisa okulityilika okutyipopia vali. (Tanga Provérbios 17:9.) Momuvo uno wokuepuiya unene, otyiwa tutale kovituwa oviwa vyo vakuatate vetu no nomphange, atuhesuku noviponyo viavo! Okulinga ngotyo, tyipameka oupanga wetu navo. Iya tuhinangelei okuti omapanga oo, oo maetukuatesako mokueenda kuononkhumbi ononene.

17. Oñgeni Selemiya alekesile okuti epanga liotyotyili, haunene momuvo wovitateka?

¹⁷ Omuuli Selemiya walekesile okuti ankho epanga liotyotyili, haunene tyina omapanga ae ankho ena ovitateka. Mongeleka, etyi Ebede-meleke  ayovolele Selemiya monyombo ankho ina onthata, atili owoma wokuti hamwe ovatumini mavemuipaa. Etyi Selemiya etyiiva, ahaniange-ko vala. Tupu kasokele okuti: ‘Muene metyivili-ale okulambela motyitateka otyo.’ Namphila Selemiya ankho akuatwa, no ngotyo alingi etyi ankho evila opo akuateseko epanga liae. Oityi alingile? Wemupopilile onondaka mba Siovaa opo emuungumanese. — Jer. 38:7-13; 39:15-18.

18. Ngetyi tyipopia Provérbios 17:17, oityi tuesukisa okulinga tyina omapanga etu ekahi nokulambela movitateka?

¹⁸ Hono ovakuatate vetu no nomphange valambela movitateka ovinyingi. Mongeleka, vamwe vatumbukilwa novinimawe iya ovakuavo o novilwa. Tyina otyo tyimoneka-po, tupondola okuvekonga opo tukale navo meumbo lietu. Ovakuavo tupondola okuveavela onombongo. Mahi otyipuka tyimwe atuho tupondola okulinga, okuveitilako momalikuambelo. Pamwe katutyii oityi matupopi netyi matulingi tyina tuameivi okuti omukuatate wetu wasoya. Mahi atuho tuna etyi tupondola okulinga opo tumukuateseko. Mongeleka, tupondola okutaindya omuvo wokukala nae. Tupondola okumutehelela nawa tyina apopia. Iya tupondola okumutangela otestu tuhole. (Isa. 50:4) Tyakolela vali, okukuatesako omapanga etu tyina vesukisa. — Tanga Provérbios 17:17.

19. Oñgeni okupameka oupanga novakuatate vetu pahetyino matyitukuatesako komutwe wandyila?

¹⁹ Tuna okulinga ononkhono mbokupameka, nokutualako noupanga wetu novakuatate pahetyino. Omokonda yatyi? Omokonda onondyale mbetu mavaovola okutuyapula mokuyandyanesa omatutu pokati ketu. Mavahande tulipilukile-mo novakuatate vetu. Mahi mavalingi vala ononkhono-puila. Kamavetyivili okuhanya ohole ikahi pokati ketu. Vapondola okulinga umwe atyiho, mahi nii kamavetyivili okuhanyapo oupanga tuna novakuatate vetu. Okuti oupanga oo, maukalako vala mokueenda kuononthiki mbuno mbonthyulilo? Au. Maukalako apeho!