1-2. (a) Oityi tyihole okutukuatesako okukoleleya movitateka? Hangununa. (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

“TYINA ndyisoka kotyitateka nakalele natyo, ndyiimbuka okuti ñgeno hetyivilile okutyikoleleya kononkhono mbange muene.” Okuti nthiki imwe no ove welitehelele-ale ngotyo? Ovanyingi pu onthue velitehelele-ale ngotyo. Hamwe welitehelele ngotyo etyi wasoka konkhalelo wakoleleyile etyi ankho wavela ine hamwe o pu etyi wasiwapo nomunthu umwe uhole unene. Pahe tyina usoka kovipuka ovio, wimbuka okuti wetyivilile vala okutualako mokonda Siovaa wekuavela ononkhono mbae. Iya ononkhono ombo, mbekuavela “epondolo liavilapo.” — 2 Kol. 4:7-9.

² Tupu ononkhono mba Huku mbutukuatesako okuhetavela okuhongiliyua nouye. (1 Suau 5:19) Tyihe-otyo vala, tukahi nokulwa ‘novilulu konomphangu mbo keulu.’ (Efe. 6:12) Mokonda yovipuka ovio aviho tuesukisa okukoleleya, matulilongesa ononkhalelo onombali ononkhono mba Huku mbutukuatesako. Konyima atulilongesa etyi tuesukisa okulinga opo tukuatesueko nononkhono mba Huku.

3. Omonkhalelo patyi ononkhono mba Huku mbutukuatesako tyina tuna ovitateka?

³ Onkhalelo imwe ononkhono mba Huku mbutukuatesako, okutuavela epondolo ine ononkhono opo tutyivile okufuisapo nawa ovilinga vietu namphila tuna ovitateka ovinyingi. Apositolu Paulu ankho ulitehelela okuti metyivili okutualako okuumbila Siovaa namphila ankho ena ovitateka, mokonda ankho uyumba onthumbi ‘mepondolo lya Kilisitu.’ (2 Kol. 12:9) Etyi Paulu alingile oungendi wae wa vali woumisionaliu, ankho kaivisa vala, mahi tupu ankho uundapa opo elitekule. Ankho wehikila ko Kolindu meumbo lya Akila na Pilisila. Ovalinepi ovo ankho valinga omakaka. Mokonda Paulu nae ankho utyivila okulinga omakaka,  atepula komuvo ankho aundapa movilinga viokuivisa opo aundape navo. (Ovil. 18:1-4) Ononkhono mba Huku mbaavelele Paulu epondolo liokuundapa opo elitekule, no liokufuisapo nawa ovilinga viokuivisa.

4. Ngetyi tyipopia 2 Ova Kolindu 12:7b-9, otyitateka patyi Paulu akalele natyo?

⁴ Tanga 2 Ova Kolindu 12:7b-9. Mono versikulu ombu, oityi Paulu ankho ahanda okupopia etyi ati “napakwa ekete mohitu”? Tyotyili okukala nekete molutu tyiihama unene. Ngotyo, Paulu ankho ukahi nokupopia okuti una otyipuka tyimwe tyina nokumuihama unene. Wapopia okuti otyitateka otyo, ankho tyikahi ngatyina “oandyu ya Satanasi” ikahi ‘nokumuveta.’ Hamwe Satanasi novilulu viae havoko vayahele Paulu nekete olio. Mahi tuna onthumbi yokuti vaovolele okumutaakana opo vayawise koluihamo lwae. Oityi Paulu alingile?

5. Oñgeni Siovaa akumbululile omalikuambelo a Paulu?

⁵ Ponthyimbi, Paulu ankho uhanda okupolwa “ekete” olio. Wati: “Nelivondela ovikando vitatu ku Tatekulu [Siovaa] okuita opo amphole ekete olio.” Mahi no ngotyo Siovaa ehemupolo-lyo. Okuti otyo tyilekesa okuti Siovaa kakumbululile omalikuambelo a Paulu? Au, hatyoko. Siovaa wemukumbululile mokonda namphila ehemupolele otyitateka otyo, mahi wemuavelele ononkhono opo etyivile okukoleleya. Siovaa wati: “Epondolo liange likahi nokufuiswapo mokuhapamene.” (2 Kol. 12:8, 9) Siovaa wakuatesileko Paulu okutualako nehambu nombembwa! — Fili. 4:4-7.

6. (a) Oñgeni Siovaa apondola okukumbulula omalikuambelo etu? (b) Oñgeni onotestu mbukahi mo palagrafu ei mbupondola okukupameka?

⁶ Okuti nthiki imwe waitile-ale ku Siovaa opo ekupole otyitateka tyimwe nga Paulu? Pamwe wiita mahi otyo otyitateka tyitualako, iya alo umwe pamwe tyivilapo vali. Okuti tyina otyo tyimoneka-po usoka okuti Siovaa wekunumanena? Inkha ongotyo, hinangela etyi tyaendele na Paulu. Ngetyi Siovaa akumbululile omalikuambelo ae, kala nonthumbi yokuti tupu makumbulula omalikuambelo ove! Hamwe Siovaa kamekupolo otyitateka tyatyo. Mahi pokati kononkhono mbae, mekuavela epondolo opo utyivile okukoleleya motyitateka otyo. (Sal. 61:3, 4) Upondola ‘okutokesilwa pohi’, mahi Siovaa nalumwe mekuyekepo. — 2 Kol. 4:8, 9; Fili. 4:13.

7-8. (a) Oñgeni ononkhono mba Huku mbelifwa nomphepo? (b) Oñgeni apositolu Petulu ahangununa onkhalelo ononkhono mba Huku mbuundapa?

⁷ Oipi onkhalelo onkhuavo ononkhono mba Huku mbupondola okutukuatesako? Ngetyi omphepo itaha ombapolo melunga tyina omanyonda akatuka peulu, ononkhono mba Huku mbutukuatesako okutualako okuumbila Siovaa namphila tuna ovitateka, nokulihindaika alo tuhika mouye omupe.

⁸ Mokonda apositolu Petulu ankho ufwa ombisi, ankho wii ovipuka ovinyingi konthele yokutaha ombapolo. Tyafuile otyo apopilile ondaka yelikuata nombapolo etyi apopia konthele yetyi ononkhono mba Huku mbupondola okulinga. Wahoneka okuti: “Eulo kalinelingwe kehando liovanthu, mahi ovalume vapopia etyi tyatunda ku Huku, kehongolelo liononkhono mbae.” Ondaka yo Geleku yapitiwa ‘ehongolelo’, melaka liokonthuko ihangununa okuti “vatahua, vatyindwa.” — 2 Pet. 1:21; okatoi.

9. Oityi Petulu ankho ahanda ovanthu vahinangele etyi apopia okuti ovahoneki vo Mbimbiliya “vatahua”?

⁹ Oityi Petulu ankho ahanda ovanthu vahinangele, etyi apopia okuti ovahoneki vo Mbimbiliya “vatahua”? Luka oe wahoneka omukanda Ovilinga. Iya nae waundapesile ondaka oyo yo Geleku, etyi apopia konthele yombapolo ankho ikahi ‘nokutahua’ nomphepo. (Ovil. 27:15) Omunongo umwe wapopia okuti etyi apositolu Petulu apopia okuti ovahoneki vo  Mbimbiliya “vatahua”, ankho “uhanda ovanthu vahinangele ombapolo melunga.” Monondaka ononkhuavo Petulu wati: ‘Ngetyi ombapolo yokuna ovinyanga keulu itahua nomphepo opo ihike nawa, tupu ovauli novahoneki vo Mbimbiliya, vatahua nononkhono mba Huku opo vafuisepo nawa otyilinga tyavo.’ Omunongo una, wayawisako okuti: “Ankho tyikahi ngatyina ovauli vayelula ovinyanga vyo mbapolo.” Siovaa walingile onthele yae. Weveavelele “omphepo”, ine ononkhono mbae. Iya ovahoneki vo Mbimbiliya navo avalingi onthele yavo: Okulandula ehongolelo liononkhono mba Huku.

10-11. Ovipuka patyi vivali tuesukisa okulinga opo tutahue nononkhono mba Huku? Popia ongeleka.

¹⁰ Omuvo wokuhoneka Ombimbiliya walamba-le. Mahi no ngotyo Siovaa ukahi nokuhongolela ovaumbili vae nononkhono mbae. Otyo tyilekesa okuti Siovaa utualako okulinga onthele yae. Iya inkha tuhanda okuhongolelwa nononkhono mbae, tuesukisa okutala nawa inkha tukahi umwe nokulinga onthele yetu. Mahi oñgeni tupondola okutyilinga?

¹¹ Soka ku etyi: Opo ombapolo itahue nomphepo, pena ovipuka vivali omutahi ena okulinga. Tete, una okuipaka pana pafila omphepo. Wesukisa okulinga ngotyo, mokonda omphepo kaitahe ombapolo itai. Vali, wesukisa okuyelula nawa ovinyanga vyo mbapolo. Alo umwe tyina omphepo ikahi nokufila, ombapolo mayende vala inkha ovinyanga viyelulwa nawa. Tyelifwa notyo, no onthue matutyivili vala okutualako okuumbila Siovaa inkha tukuatesuako nononkhono mbae. Mahi opo ononkhono ombo mbutukuateseko, tuesukisa okulinga ovipuka vivali. Tete, tuesukisa okukala apa ononkhono mba Huku “mbufila.” Iya opo tutyilinge, tuesukisa okulinga ovilinga vikuatesuako nononkhono mba Huku. Vali, tuesukisa “okuyelula nawa ovinyanga” vietu. Otyo tyilekesa okuti tuna okulinga atyiho tuvila movilinga ovio. (Sal. 119:32) Inkha tulinga ovipuka ovio, ononkhono mba Huku mambutukuatesako okulambela movitateka, nokutualako okukala ovakuatyili ku Siovaa alo tuhika mouye omupe.

12. Oityi matulilongesa pahetyino?

 ¹² Alo apa, tuelilongesa ononkhalelo onombali tukuatesuako nononkhono mba Huku. Tete, mbutuavela epondolo nokutukuatesako okukala ovakuatyili ku Siovaa tyina tulambela movitateka. Vali, mbutukuatesako okutualako okuumbila Siovaa, nokuendela mondyila yomuenyo alo tuhika mouye omupe. Pahe matulilongesa ovipuka vikuana tuesukisa okulinga opo ononkhono mba Huku mbutukuateseko.

13. Ngetyi tyipopia 2 Timotiu 3:16, 17, Ombimbiliya ipondola okutukuatesako okulinga-tyi? Mahi oityi onthue tuesukisa okulinga?

¹³ Tete, lilongesa Ondaka ya Huku. (Tanga 2 Timotiu 3:16, 17.) Ondaka yo Geleku yapitiyua “kononkhono mba Huku”, melaka liokonthuko ihangununa okuti “okufilwa na Huku.” Huku waundapesa ononkhono mbae opo ‘afile’ ine okupaka omalusoke ae momitwe viovahoneki vo Mbimbiliya. Tyina tutanga ondaka ya Huku atusokolola ku etyi tutanga, ngotyo tukahi nokuyeka omalusoke a Huku anyingile momutima wetu. Iya omalusoke oo, etulunda okumutavela opo tumuhambukiswe. (Heb. 4:12) Mahi opo ononkhono mba Huku mbutukuateseko, apeho tuna okutaindya omuvo wokutanga Ombimbiliya, nokusokolola ku etyi tutanga. Inkha tulinga ngotyo, Ondaka ya Huku maihongolela ovipuka tulinga nevi tupopia.

14. (a) Omokonda yatyi tupopila okuti ononkhono mba Huku mbuli momaliongiyo? (b) Oityi tuesukisa okulinga opo ononkhono mba Huku mbutukuateseko momaliongiyo?

¹⁴ Vali, enda komaliongiyo. (Sal. 22:22) Omphepo ya Huku ifila momaliongiyo. Otyo tyilekesa okuti ononkhono mba Huku mbuvasiwa momaliongiyo. (Ehol. 2:29) Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Omokonda tyina tuli momaliongiyo novakuatate vetu, tulikuambela okuita ononkhono mba Huku, tuimba oviimbo viapolwa Mondaka ya Huku iya tulongeswa novakuatate vaholovonwa nononkhono mba Huku. Tyihe-otyo vala, ononkhono mba Huku mbukuatesako onomphange okufuika nokulinga ononthele mbavo. Mahi opo ononkhono mba Huku mbutukuateseko momaliongiyo, tuesukisa okulifuiika nawa opo tuave omakumbululo. Inkha tulifuika, matukala ngombapolo ina ovinyanga viayeluka, ikevelela vala okutahua nomphepo.

15. Oñgeni ononkhono mba Huku mbutukuatesako movilinga viokuivisa?

¹⁵ Tatu, undapa movilinga viokuivisa. Tyina tuundapesa Ombimbiliya pokuivisa nokulongesa ovanthu, ngotyo tukahi nokuyeka ononkhono mba Huku mbutukuateseko movilinga viokuivisa. (Loma 15:18, 19) Mahi opo ononkhono mba Huku mbukukuateseko nawa, wesukisa okuundapa apeho movilinga viokuivisa, nokuundapesa Ombimbiliya apeho tyina tyitavela. Iya otyipuka tyimwe matyikukuatesako okupopia nawa novanthu, okuhetekela Omatompho Konthele Yombimbiliya avasiwa Momukanda Wovilinga — Omuenyo Wetu Woukilisitau Novilinga Vietu.

16. Oipi onkhalelo ikahi vali nawa yokukala nononkhono mba Huku?

¹⁶ Kuana, likuambela ku Siovaa. (Mat. 7:7-11; Luka 11:13) Pena onkhalelo ikahi vali nawa yokukala nononkhono mba Huku. Oipi? Okuita Siovaa etuavele-mbo tyina tulikuambela. Petupu otyipuka natyike tyipondola okutyilika Siovaa okutehelela omalikuambelo etu. Tupu natyike tyityilika Siovaa okutuavela ononkhono mbae, nii Satanasi. Tuhinangelei okuti ononkhono mba Huku mbupondola okutukuatesako alo umwe tyina tuli mokaleya. (Tia. 1:17) Mahi oñgeni tuna okulikuambela opo ononkhono mba Huku mbutukuateseko? Opo tukumbulule epulo olio, matulilongesa onthengele-popia ya Sesusi ivasiwa vala momukanda wa Luka. Onthengele-popia oyo, maitukuatesako okunoñgonoka  ovipuka vimwe viakolela konthele yelikuambelo. *

17. Oityi onthengele-popia ya Sesusi ivasiwa mu Luka 11:5-9, 13, itulongesa konthele yelikuambelo?

¹⁷ Tanga Luka 11:5-9, 13. Onthengele-popia ya Sesusi ilekesa oñgeni tuesukisa okulikuambela opo Huku etuavele ononkhono mbae. Omulume wapopiwa monthengele-popia, wapewa vala etyi ankho ahanda mokonda ‘watualako okuita.’ Kasokele okuti mokonda o mokati kovinthiki epanga liae kamalimukumbulula. (Tala Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau wa Julho yo 2018, pefo 5.) Oityi Sesusi ankho ahanda okulongesa nonthengele-popia oyo? Wati: “Tualeiko okuita, mamupewa; tualeiko okuovola, mamuvasi; tualeiko okutotola mamuikulwa.” Oityi otyo tyitulongesa? Tulilongesilako okuti opo tutambule ononkhono mba Huku, tuesukisa okutualako okumbuita momalikuambelo.

18. Ngetyi Sesusi apopia monthengele-popia yae, tupondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa metukumbulula tyina tumuita ononkhono mbae mokonda yatyi?

¹⁸ Onthengele-popia oyo, tupu itukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi Siovaa metuavelelela ononkhono mbae. Omulume wokuapopiwa monthengele-popia, ankho uhanda okutambula nawa ovaenda. Ankho uhanda umwe okuveavela okulia, mahi ankho utupu. Sesusi wapopia okuti epanga liae liemuavela ombolo mokonda watuaileko okuita. Oityi Sesusi ankho ahanda okulongesa? Soka ku etyi: Omunthu omukuankhali wafuapo opo akuateseko epanga liae liehulilwa iya litualako okumuita. Pahe soka ku Tate yetu woluembia, Siovaa. Tyotyili, makuatesako aveho vana vatualako okumuita ononkhono mbae! Ngotyo, tukalei nonthumbi yokuti Siovaa metukumbulula tyina tumuita opo etuavele ononkhono mbae. — Sal. 10:17; 66:19.

19. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Satanasi kemetyivili okutunyona mokonda yatyi?

¹⁹ Satanasi matualako okutaindya ononkhalelo mbokutunyona. Mahi nii vala kemetyivili. Omokonda yatyi tunela onthumbi oyo? Omokonda ononkhono mba Huku mbutukuatesako mononkhalelo onombali. Tete, mbutuavela epondolo tuesukisa opo tukoleleye movitateka. Vali, mbutukuatesako okutualako okuumbila Siovaa, alo tuhika mouye omupe. Ngotyo, tulingei atyiho tuvila opo tukuatesueko nononkhono mba Huku!