Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 45

Xú káʼnii embáyuluʼ xi̱ʼ kaʼwu rá.

Xú káʼnii embáyuluʼ xi̱ʼ kaʼwu rá.

“Gúʼdoo tsiakii mu mani xúgíʼ, núma̱a̱ má bi̱ naxnúʼ tsiakii” (FILIP. 4:13).

AJMÚÚ 104 Dios naxnúlú xi̱ʼ kaʼwu

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1, 2. a) Ndiéjunʼ embáyuluʼ mu maʼngulú mambá mbiʼi rá. Arathá. b) Ndiéjunʼ gúʼyáá náa artículo rígi̱ rá.

ÍNDO nanújngulú náa mbá xkujndu, mbaʼánʼ rí ikháanʼ nikumulú rí xájmáanʼlú á mu ndajkuáanʼ. Mbá xúʼko̱ nikumulú nda̱wa̱á rí ninújngulú náa mbá nandii gakhi̱i̱ o nikháñu mbá bi̱ kuʼyáá. Nikumulú rí ni̱ʼngu̱lú mámbá mbiʼi numuu rí xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Jeobá nixnúlú “tsiakii rí itháan mba̱a̱” (2 Cor. 4:7-9).

2 Ma̱ngaa ndayúlú rí xi̱ʼ kaʼwu mambáyulúʼ mu maʼngulú muguajún jti̱i̱n rí naʼni numbaaʼ xkawiʼ rígi̱ (1 Juan 5:19). Ga̱jma̱a̱ ndayóoʼ muʼnimíjna̱ gajmiúlú ‹giñán guéenʼ› (Efes. 6:12). Ikha jngó, mbuʼyáá a̱jma̱ enii rí xú káʼnii embáyuluʼ xi̱ʼ kaʼwu. Nda̱wa̱á mbuʼyáá káʼnii gándoo mu̱ʼni̱ mu mambáyulúʼ.

XI̱ʼ KAʼWU NAXNÚLÚ TSIAKII

3. Xú káʼnii embáyuluʼ xi̱ʼ kaʼwu mu maʼngulú muraʼníí xkujndu rá.

3 Xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Jeobá naxnúlú tsiakii, mú muʼnimbaníí ñajunʼ rí gajkuáa ñawúnlú maski ajndu rígá xkujndu. Apóstol Pablo ndiʼyoo rí ma̱ndoo maʼni má xúʼko̱ ñajuunʼ Jeobá maski ajndu rígá rí niʼniuu mingíjyúuʼ, mú nimbáyúu “tsiakiyuu Cristo” (2 Cor. 12:9). Índo̱ ni̱jkha̱ rí maʼni a̱jma̱ nuthu xóo misionero, raʼkháa i̱ndó niʼniminaʼ rí maʼtáraʼa itháan, ma̱ngaa ndiyóoʼ mañajunʼ. Índo̱ ni̱jkha̱ náa Corinto, niguanúu náa goʼwóo Áquila ga̱jma̱a̱ Priscila, bi̱ nuni guʼwá xtíin, ikhaa má ñajunʼ rúʼko̱ gíʼdoo Pablo ma̱ngaa, ikha jngó niñajunʼ gajmíi̱n ikhiin nguáthá mbiʼi rí mbá xmáná (Hech. 18:1-4). Xi̱ʼ kaʼwu nimbáyúu mu mañajunʼ ga̱jma̱a̱ rí maʼtáraʼa.

4. Xó má naʼthí náa 2 Corintios 12:7b-9, ndiéjunʼ rí niʼniminaʼ ga̱jma̱a̱ Pablo rá.

4 (Atraxnuu 2 Corintios 12:7b-9). * Ndiéjunʼ nindoo gáʼthi Pablo náa versículo rígi̱ índo̱ niʼthí rí ‹fráʼa tsuwanʼ› náa xuyuuʼ rá. Á mu nato̱ʼo̱o̱ tsuwanʼ náa xuyulúʼ magawúnlú wéñuʼ. Ikha jngó Pablo nindoo gáʼthi rí xtáa ramínúuʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí xóo xa̱bu̱ nindxu̱u̱, rúʼko̱ nixná mbiʼyuu xóo mbáa “ángel ndrígóo Satanás”, bi̱ naxnúu má xúʼko̱. Mbáa Satanás gajmíi̱n xa̱bu̱ wéñiʼ túxudaʼ tsuwanʼ náa xuyuuʼ o xóo muʼthá raʼkháa ikhiin nini rí mamínúuʼ. Mú índo̱ giñánʼ guéenʼ bugi̱ ndiyáá rí Pablo gíʼdoo “tsuwanʼ” rúʼko̱, mbáa nini rí mamínúuʼ itháan. Mú káʼnii niʼni apóstol Pablo rá.

5. Xú káʼnii niriʼña̱a̱ Jeobá rí niʼtájkháan Pablo rá.

5 Nákha ginii Pablo nindoo maguma kríyaaʼ náa “tsuwanʼ” rúʼko̱. Niʼthí: “Ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱, ni̱thu̱u̱n ajtsú nuthu Señor [Jeobá] rí marígúu rí naʼni mamínuʼ”. Maski ajndu niʼtájkháan tagájnáa tsuwanʼ náa xuyuuʼ. Lá rúʼko̱ nandoo gáʼthi rí Jeobá táriʼña̱a̱ rí niʼtájkháan xáʼ. Na̱nguá. Ikhaa niriʼña̱a̱. Maski ajndu tárigúu̱ xkujndu, mú nixnúu tsiakii mu maʼngo̱o̱. Ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: “Numuu rí tsiakiyuʼ nanindxu̱u̱ itháan májánʼ náa mbáa bi̱ guabaaʼ” (2 Cor. 12:8, 9). Ga̱jma̱a̱ numuu rí Dios nimbáyúu Pablo nixtáa tsímáá ga̱jma̱a̱ gagi (Filip. 4:4-7).

6. a) Xú káʼnii gándoo gariʼña̱a̱ Jeobá rí nuʼtajkháan rá. b) Káʼnii texto rí na̱ʼkha̱ náa kutriga̱ embáyuluʼ rá.

6 Lá niʼtákáñíí mbá miʼtsú Jeobá mu maʼni káwáanʼ náa mbá xkujndu xó má niʼni Pablo ráʼ. Mú maski ajndu niʼtájkháan, mbáa xkujndu ndrígúlú taguámbáa o asndu niʼni itháan gakhi̱i̱, mbáa muʼguanú mundxaʼwamíjna̱ rí Jeobá niniñulú. Á mu xúʼko̱ ku̱mu̱lú garmáʼáan a̱jkiu̱lú xkri̱da ndrígóo Pablo. Xó má Jeobá niriʼña̱a̱ índo̱ niʼtákáñuu, xúʼko̱ má gáriʼña̱a̱ rí gúʼthán mangáanʼlu. Maski ajndu xárígúu xkujndu ndrígúlú, mú ga̱jma̱a̱ xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo maxnúlúʼ tsiakii mu maʼngulú (Sal. 61:3, 4). Mbáa asndu makhá guabáanʼlú mú Jeobá xaniñulú (2 Cor. 4:8, 9; Filip. 4:13).

XI̱ʼ KAʼWU NAXKAXÁANʼLU MU MUʼNI MÁ XÚʼKO̱ ÑAJUUNʼ JEOBÁ

7, 8. a) Xú káʼnii embríguii giñánʼ ga̱jma̱a̱ xi̱ʼ kaʼwu rá. b) Xú káʼnii niʼthí Pedro rí xóo naʼni xi̱ʼ kaʼwu rá.

7 Xú kaʼnii imbo̱o̱ʼ embáyuluʼ xi̱ʼ kaʼwu rá. Xó má índo̱ míjkha̱áʼ exnúu giñánʼ, najkha̱a̱ kayóo barco náa rawuunʼ iyaʼ rí gíwanʼ náa tapo̱o̱ lamáa rí naʼbaxu̱u̱ wéñuʼ, xi̱ʼ kaʼwu nambáyulúʼ mu maʼngulú náa gamiéjunʼ rí nuraʼníí, mu xúʼko̱ ma̱ndoo makuwáanʼ náa numbaaʼ nuxi̱ʼ rí Dios naʼthí maxná.

8 Ga̱jma̱a̱ numuu apóstol Pedro niguwíin e̱gi̱ʼ, naguʼun rí na̱jkha̱ náa barco. Mbáa ikha jngó nijmuu xkri̱da rígi̱ mú maʼthí rí eʼni xi̱ʼ kaʼwu. Ikhaa niʼnirámáʼ: “Nimbá miʼtsú tajuiʼtáriyaʼ xóo rí nindúún xa̱bu̱, ikhiin nithi numuu rí ni̱jkha̱ kagui̱i̱n xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Dios”. Ajngáa griego rí najuiʼtájuíi “ni̱jkha̱ kagui̱i̱n” nandoo gáʼthúu̱n “nixmángui̱ʼi̱i̱n” (2 Ped. 1:21).

9. Ndiéjunʼ nindoo gáʼthi Pedro índo̱ nijmuu ajngáa “ni̱jkha̱ kagui̱i̱n” xá.

9 Káʼnii nindoo gáʼthi Pedro ga̱jma̱a̱ ajngáa rí “ni̱jkha̱ kagui̱i̱n” xá. Lucas, bi̱ niʼnirámáʼ libro ndrígóo Hechos, nijmuu ikháá má ajngáa griego mu maʼthí ga̱jma̱a̱ numuu barco rí naniñaminaʼ maʼga̱ kayóo giñánʼ (Hech. 27:15). Ikha jngó índo̱ Pedro niʼthí ga̱jma̱a̱ numún bi̱ niniraʼmáʼ Biblia rí nijmuu ajngáa “ni̱jkha̱ kagui̱i̱n”, nijmuu mbáa xkri̱da rí mitsaanʼ wéñuʼ, xó má niʼthí mbáa bi̱ najmañuu rí naʼthí Biblia. Mú Pedro nindoo gáʼthi ga̱jma̱a̱ xó má giñánʼ najkha̱a̱ kayóo barco náa kaʼyoo, xúʼko̱ má kayuuʼ nixnúún ikha xi̱ʼ kaʼwu gaʼyee ga̱jma̱a̱ bi̱ niniraʼmáʼ Biblia mu munimbaníí ñajunʼ rí gajkuáa ñawúnʼ. Mbáa bi̱ najmañuu rí naʼthí náa Biblia niʼthí: Xóo muʼthá rí “gaʼyee nixuxi̱i̱ xtíin rí juáʼan náa tapo̱o̱ barco”. Jeobá niʼni rí maxnún “giñánʼ” xóo muʼthá xi̱ʼ kaʼwu. Ga̱jma̱a̱ bi̱ niniraʼmáʼ Biblia nini̱ xó má nixnúún ikha xi̱ʼ kaʼwu.

TIMBÁ RÍ MU̱ʼNI̱: Gu̱ʼni̱ má xúʼko̱ ñajuunʼ Dios.

RÍ MAʼNI A̱JMA̱: Gu̱ʼni̱ asndu xóo má eʼngulú ñajuunʼ Dios. (Atayáá kutriga̱ 11). *

10, 11. Ndiéjunʼ a̱jma̱ enii gíʼmaa muʼni mu mundrígú xi̱ʼ kaʼwu rá. Araxná mbá xkri̱da.

10 Rí mbiʼi xúgi̱, Jeobá nánguá ejmuu xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo mu magumaraʼmáʼ Biblia. Mú najmuu mu maxnún ikha xa̱bi̱i̱. Ikha jngó Jeobá nayambáá má xúʼko̱. Mu mambáyulúʼ ikha rí naxná xi̱ʼ ndrígóo, ikháanʼlu mangáanʼ gíʼmaa rí muʼgíʼ muʼni. Xú káʼnii guʼni rá.

11 Gundxaʼwámíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu i̱mba̱ xkri̱da. Á mu mbáa bi̱ na̱jkha̱ kayóo barco nandoo rí giñánʼ mambáyúu, ndayóo maʼni a̱jma̱ enii rígi̱. Timbá ndayóo maʼga̱ kayóo barco asndu náa naxnúu giñánʼ, á mu rí naguanúu náa rawunʼ iyaʼ nda̱a̱ náa ga̱ʼga̱. Rí maʼni a̱jma̱ ndayóo makuxi̱ ga̱jma̱a̱ mambáʼtoo xtíin asndu xó má eʼngo̱o̱, numuu rí barco maʼga̱ á mu giñánʼ nambáʼtoo mbájkhu xtíin. Xúʼko̱ má kayuuʼ, i̱ndó ma̱ndoo mu̱ʼni̱ má xúʼko̱ ñajuunʼ Jeobá á mu dí nambáyulúʼ xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo. Ikha jngó, gíʼmaa mu̱ʼni̱ a̱jma̱ enii rígi̱. Timbá, guguajunʼlú náa naxnúu giñánʼ xóo muʼthá, guñajunʼlú náa rí maxnúlúʼ ikha xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Dios. Rí maʼni a̱jma̱, “guxuxí xtíin” asndu xóo má eʼngulú, rígi̱ nandoo gáʼthí rí ndayóo mu̱ʼni̱ ñajunʼ rígi̱ asndu xó má eʼngulú (Sal. 119:32). Á mu nu̱ʼni̱ a̱jma̱ enii rígi̱, xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Dios maxkajxáanʼlú mu muguajún jmbu má xúʼko̱ ru̱ʼni̱ ñajuunʼ Jeobá maski ajndu nuxkulú o nuraʼníí xkujndu, ga̱jma̱a̱ muʼguanú makuwáanʼ náa numbaaʼ nuxi̱ʼ ndrígóo Dios.

12. Dí guʼyáá xúgi̱ rá.

12 Asndu xúgi̱ na̱jkua̱ rajmañulúʼ a̱jma̱ enii xóo embáyuluʼ xi̱ʼ kaʼwu. Naxnúlú tsiakii ga̱jma̱a̱ nambáyulúʼ mu muguajún jmbu índo̱ nanújngulú xkujndu. Ma̱ngaa naxkaxáanʼlu mu̱ʼni̱ má xúʼko̱ ñajuunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ na̱jkha̱ kaguáanʼ náa makuwáanʼ kámuu mbiʼi. Rí xúgi̱ majmañulúʼ a̱jkhu̱ enii dí gíʼmaa muʼni mu mambáyulúʼ káxi̱ xi̱ʼ kaʼwu.

KÁʼNII GÁʼYÓOʼ MUʼNI MU MAMBÁYULÚʼ KÁXI̱ XI̱ʼ KAʼWU RÁ.

13. a) Xó má naʼthí náa 2 Timoteo 3:16, 17, xú káʼnii gándoo gambáyulú Ajngá rawunʼ Dios rá. b) Dí gáyóo muʼni ikháanʼlu rá.

13 Timbá, gunigajmaa Ajngá rawunʼ Dios (atraxnuu 2 Timoteo 3:16, 17). * Náa ajngáa griego rí najuiʼtájuíi rí “na̱ʼkha̱ náa Dios”. Xóo muʼthá Jeobá najmuu xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo mu marajkuáa náa ku̱ma̱ ndrígu̱ún bi̱ niniraʼmáʼ Biblia. Índo̱ nuraxnulú Ajngá rawunʼ Dios ga̱jma̱a̱ nundxaʼwámíjna̱, ikhú rí naʼsngúlúʼ Dios nagi̱wa̱nʼ náa ku̱ma̱ ndrígúlú ga̱jma̱a̱ náa a̱jkiu̱lú. Ku̱ma̱ rúʼko̱ naxkajxáaʼnlu mu makuwáánʼlu xóo má Dios nandoo (Heb. 4:12). Mu ma̱ndoo mambáyulúʼ káxi̱ xi̱ʼ kaʼwu, ndayóo muríyaʼ mbiʼi mu muʼnigajmaa Biblia ga̱jma̱a̱ mundxaʼwámíjna̱ rí naʼthí ikhí. Mu xúʼko̱ Ajngá rawunʼ Dios mambáyulúʼ náa xúgíʼ rí gúʼthá ga̱jma̱a̱ rí gúʼni.

14. a) Ndíjkha jngó nuʼthá rí naxnúu giñánʼ náa nawáanʼ gajmiúlú a̱ngiu̱lú rá. b) Dí gándoo mu̱ʼni̱ mu mu̱ʼgua̱lú náa reunión ga̱jma̱a̱ xóo mbá xtíin rí kixtámbriyaʼ rá.

14 Rí maʼni a̱jma̱, guʼyamajkuíí Dios gajmiúlú xa̱bi̱i̱ (Sal. 22:22). Xóo muʼthá rí náa nagimbáanʼ “naxnún giñánʼ”, numuu rí xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Jeobá rígá ikhí (Apoc. 2:29). Náá numuu nuʼthá rígi̱ rá. Numuu rí índo̱ nawáanʼ gajmiúlú a̱ngiu̱lú, nunda̱ʼa̱ xi̱ʼ kaʼwu índo̱ nuʼtájkáan, nuʼni ajmúú rí na̱ʼkha̱ náa Ajngá rawunʼ Dios ga̱jma̱a̱ nuʼdxawíín ikha rí na̱ʼkha̱ náa Biblia rí nuxna a̱ngiu̱lú bi̱ nikhánún ñajunʼ ga̱jma̱a̱ xi̱ʼ kaʼwu. Ma̱ngaa ikhaa má xi̱ʼ kaʼwu nambáñun a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ mu muni ratamijná ga̱jma̱a̱ muxna demostración ndrígu̱ún. Á mu nandulú rí mambáyulúʼ káxi̱ xi̱ʼ kaʼwu, ndayóo rí mu̱ʼgua̱ xawii mu muxná comentario náa reunión. Mu xúʼko̱ mu̱ʼgua̱lú xóo “mbá xtíin rí kixtámbriyaʼ”.

15. Ndiéjunʼ gáʼyóoʼ mu̱ʼni̱ mu xi̱ʼ kaʼwu mambáyulúʼ náa na̱jkua̱ gúʼtáraʼa rá.

15 Rí maʼni ajtsú, gagajnulúʼ gúʼtáraʼa. Índo̱ nuraxnulú Biblia náa na̱jkuá gúʼtaraʼa ga̱jma̱a̱ náa nuʼsngáa, nuniʼñánʼ rí xi̱ʼ kaʼwu mambáyulúʼ náa ñajunʼ rí nu̱ʼni̱ (Rom. 15:18, 19). Mú gíʼmaa magajnulúʼ gúʼtáraʼa má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ majmuluʼ Biblia mu xúʼko̱ ma̱ndoo mambáyulúʼ káxi̱ xi̱ʼ kaʼwu. Mbá rí ma̱ndoo mambáyulúʼ mu muʼtámíjná itháan májánʼ gajmiúlú xa̱bu̱ nindxu̱u̱ rí majmulú xkri̱da xóo muʼtáraʼa rí na̱ʼkha̱ náa I̱yi̱i̱ʼ dí najmulú náa Reunión Xóo kúwi̱i̱n ga̱jma̱a̱ xóo Etaraʼa Cristianos.

16. Xú káʼnii gándoo gákánulúʼ mbájmbu xi̱ʼ kaʼwu rá.

16 Rí maʼni a̱jkhu̱, guʼtákáñii Jeobá (Mat. 7:7-11; Luc. 11:13). Mbá rí xóo ma̱ndoo makhánulúʼ mbájmbu xi̱ʼ kaʼwu nindxu̱u̱ rí munda̱ʼa̱a̱lú Jeobá índo̱ nuʼtákáñii. Numuu rí nimbá xáʼngo̱o̱ gárikhoo asndu má xtájtsi ndrígóo guʼwá e̱jua̱nʼ asndu má Gixa̱a̱ xáʼngo̱o̱ gáʼni rí xáʼga̱nú náa Jeobá rí nuʼtajkháan o rí ma̱ʼkha̱ náa ikháanʼ rí namináanʼlú xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Jeobá (Sant. 1:17). Xú káʼnii gíʼmaa muʼtájkáan mu ma̱ndoo mambáyulúʼ káxi̱ xi̱ʼ kaʼwu rá. Mu muriʼña̱a̱ graxe̱ rígi̱, mbuʼyáá itháan ga̱jma̱a̱ numuu rí muʼtájkáan guʼyáá mbá xkri̱da, rí i̱ndó na̱ʼkha̱ raʼthí náa Evangelio ndrígóo Lucas. *

GUʼTÁJKÁAN MÁ XÚʼKO̱

17. Ndiéjunʼ eʼsngúlú xkri̱da rí niniñuuʼ Jesús rí na̱ʼkha̱ náa Lucas 11:5-9, 13 ga̱jma̱a̱ numuu rí muʼtájkáan rá.

17 (Atraxnuu Lucas 11:5-9, 13). * Náa xkri̱da rí niʼthí Jesús nasngájma xú káʼnii gáʼyóoʼ munda̱ʼa̱a̱lú xi̱ʼ kaʼwu. Ikhaa niʼthí rí xa̱bu̱ nigruigú ga̱jma̱a̱ numuu rí “ninda̱ʼa̱ má xúʼko̱”. Támiñuu rí ma̱ndo̱ʼo̱o̱ bi̱ nambájxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ maski ajndu má niʼni tikhu mbruʼun (atayáá nota rí niʼnigajmaa̱ náa naʼthí “ninda̱ʼa̱ má xúʼko̱”, rí na̱ʼkha̱ náa I̱yi̱i̱ʼ dí najmulú náa Reunión Xóo kúwi̱i̱n ga̱jma̱a̱ xóo Etaraʼa Cristianos gu̱nʼ julio tsiguʼ 2018). Xú káʼnii niʼni mbríguii xkri̱da rígi̱ Jesús ga̱jma̱a̱ rí muʼtájkáan rá. Ikhaa niʼthí: “Gunda̱ʼa̱ má xúʼko̱, ga̱jma̱a̱ makhánala; guʼyáʼ má xúʼko̱, ga̱jma̱a̱ muxkamaa; gudi̱i̱ má xúʼko̱, ga̱jma̱a̱ mambaʼtoo”. Ikha jngó mu mambáyulúʼ xi̱ʼ kaʼwu, najmañulúʼ rí gíʼmaa munda̱ʼa̱ má xúʼko̱ índo̱ nuʼtajkháan.

18. Náá numuu nduʼyáá gajkhun rí Jeobá maxnúlúʼ xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo rá.

18 Náa xkri̱da rígi̱ nambáyulúʼ makru̱ʼu̱lú náá numuu rí Jeobá maxnúlúʼ xi̱ʼ kaʼwu. Xa̱bu̱ bi̱ niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Jesús nindoo magruiguíi májánʼ bi̱ ni̱ʼkha̱nú mbruʼun. Ndaʼyoo má rí ndayóoʼ maxnúu rí mi̱khu̱, mú nda̱a̱ rí gíʼdoo. Jesús niʼthí rí xa̱bu̱ bi̱ xtáa mijngii náa xtáa ni̱jkha̱ gáʼyoo mu maxnúu ganitsu ga̱jma̱a̱ numuu rí tatiyuuʼ rí ninda̱ʼa̱ má xúʼko̱. Mú ndiéjunʼ rí nindoo maʼsngulúʼ xá. Á mu mbáa xa̱bu̱ aʼkhá nambáyúu mbáa bi̱ xtáa mijngii ga̱jma̱a̱ bi̱ na̱nda̱ʼa̱ má xúʼko̱, mú itháan Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí naxnún xi̱ʼ kaʼwu bi̱ nunda̱ʼa̱a̱ má xúʼko̱. Ikha jngó ma̱ndoo munda̱ʼa̱a̱lú Jeobá rí maxnulú xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo ga̱jma̱a̱ nduʼyáá gajkhun rí ikhaa mariʼñulú (Sal. 10:17; 66:19).

19. Ndíjkha jngó rí nduʼyáá dí gajkhun maʼngulú rá.

19 Nduʼyáá gajkhun rí maʼngulú maski ajndu Gixa̱a̱ maʼni gínáanʼlu má xúʼko̱. Ndíjkha rá. Numuu rí xi̱ʼ kaʼwu nambáyulúʼ a̱jma̱ enii. Timbá naxnulú tsiakii mu maʼngulú muraʼníí xkujndu. Rí maʼni a̱jma̱, ikhaa nindxu̱u̱ tsiakii rí “nambaʼtoo mbájkhu xtíin” ga̱jma̱a̱ naxkaxa̱ánʼlú mu mu̱ʼni̱ má xúʼko̱ ñajuunʼ Jeobá asndu índo̱ gatuʼulúʼ náa numbaaʼ nuxi̱ʼ. Ikha jngó guʼgímijna̱ rí mambáyulúʼ káxi̱ xi̱ʼ kaʼwu.

AJMÚÚ 41 Anu̱ʼ, atadxun rí natajkáan

^ párr. 5 Náa artículo rígi̱ naʼthí xú káʼnii embáyuluʼ xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Dios mu maʼngulú. Ma̱ngaa mbuʼyáá dí gáʼyóoʼ mu̱ʼni̱ mu xi̱ʼ kaʼwu mambáyulúʼ káxi̱.

^ párr. 4 2 Corintios 12:7b-9: Ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ nimbáyuʼ mu xánimbamínáʼ, ni̱ʼkha̱nú náa xuyuuʼ mbá tsuwanʼ, xóo mbáa ángel ndrígóo Satanás, bi̱ naʼni rí mamínuʼ, mu xúʼko̱ xánimbamínáʼ wéñuʼ. Ni̱thu̱u̱n ajtsú nuthu Señor rí marígúu rí naʼni mamínuʼ; ga̱jma̱a̱ maski ajndu xúʼko̱, ikhaa niʼthúnʼ: “Rí májánʼ a̱jkiu̱nʼ nindxu̱u̱ xúgíʼ rí nda̱yáaʼ; numuu rí tsiakiyuʼ nanindxu̱u̱ itháan májánʼ náa mbáa bi̱ guabaaʼ”. Ikha jngó nadxuʼ rí manimbamínaʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí guabúnʼ, mu xúʼko̱ marigá tsiakiyuu Cristo náa ikhúúnʼ xóo mbá guʼwá xtíin.

^ párr. 13 2 Timoteo 3:16, 17: Xúgíʼ Escritura na̱ʼkha̱ náa Dios ga̱jma̱a̱ nayambáá mu miʼsngáa, mu maxprígulú, mu maʼni̱i̱ jmbi̱i̱ rí e̱ʼni̱, mu maxnúlúʼ ikha náa rí jmbu, mu xa̱bi̱i̱ Dios majmañuu wéñuʼ ga̱jma̱a̱ maxtáa xawii mu maʼni xúgíʼ enii rí májánʼ.

^ párr. 16 Lucas bi̱ niʼnirámáʼ Evangelio ikhaa naʼthí rí xóo nixtáa Jesús, rí nigiʼdoo wéñuʼ numuu ninindxu̱u̱ rí maʼtájkháan (Luc. 3:21; 5:16; 6:12; 9:18, 28, 29; 18:1; 22:41, 44).

^ párr. 17 Lucas 11:5-9, 13: Ga̱jma̱a̱ niʼthúún: “Tsáá mbáa dí ikháanʼ gíʼdaa mbáa migiu̱u̱ ga̱jma̱a̱ na̱jkha̱ gáʼyoo xóo tikhu mbruʼun ga̱jma̱a̱ naʼthúu̱n: Migiuʼ araxnaríʼkuʼ ajtsú pan, numuu rí mbáa migiuʼ ndiʼkhún ni̱ʼkha̱nú ga̱jma̱a̱ na̱nguá gúʼdoo rí maxnu̱u̱ mikhu. Ga̱jma̱a̱ bi̱ kraʼaa awúún naʼthúu̱n: Atatsiñáʼ ratani̱ xkájkiu̱nʼ numuu rí nirugua̱a̱ má xkrugoʼ ga̱jma̱a̱ e̱ji̱nʼ majkhiinʼ kúwá má runu, xándoo magújxu̱u̱nʼ mu maxna̱ʼ. Nathanla: Maski ajndu nindxu̱u̱ migiuu xátujxu̱u̱ mu maxnúu, mú ga̱jma̱a̱ numuu rí na̱nda̱ʼa̱ má xúʼko̱, ikhaa matujxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ maxnúu rí ndayóoʼ. Ikha jngó nathanla: Gunda̱ʼa̱ má xúʼko̱, ga̱jma̱a̱ makhánala; guʼyáʼ má xúʼko̱, ga̱jma̱a̱ muxkamaa; gudi̱i̱ má xúʼko̱, ga̱jma̱a̱ mambaʼtoo. Ikha jngó, á mu ikháanʼla, maski ajndu nuni dí ra̱májánʼ, najmañala muxnu̱u̱n májánʼ regalo e̱jña̱la, ¡mú itháan maxná Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí xi̱ʼ kaʼwu bi̱ gúnda̱ʼa̱a̱!”

^ párr. 62 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU. Ináa 10: TIMBÁ RÍ MU̱ʼNI̱: A̱ngiu̱lú bi̱ gajmii naguánu náa Guʼwá nagimbáanʼ. Índo̱ nawi̱i̱n gajmiún a̱ngiu̱ún, nuni mbá ñajunʼ náa rígá xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Jeobá. RÍ MAʼNI A̱JMA̱: Kúwá xawii mu muni comentar náa reunión. Xó má rí a̱jma̱ rígi̱ ikháá má gíʼdoo numuu rí ndiʼyáá náa artículo rígi̱: Rí nuʼnigajmaa Ajngá rawunʼ Dios, nagájnulúʼ gúʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ nuʼtákáñii Jeobá.