1. Siovaa utuyeka tulinge-tyi?

SIOVAA utuyeka tutokole etyi matulingi momuenyo wetu. Mahi ketuyekele vala ngotyo. Utulongesa oñgeni matulingi omatokolo omawa iya utuyamba tyina tulinga omatokolo emuhambukiswa. (Sal. 119:173) Ngotyo, opo tulinge omatokolo omawa, tuesukisa okuendela muetyi tulilongesa Mondaka ya Huku. — Heb. 5:14.

2. Otyitateka patyi tupondola okukala natyo tyina tuamalingi etokolo?

² Pamwe tulinga umwe etokolo likahi nawa. Mahi tyitupuiya okulinga ngetyi tuatokola. Tala onongeleka mbumwe: Omukuendye umwe, utokola okutanga Ombimbiliya aiho. Utanga umwe mokueenda kuo nosimanu mbumwe, mahi konyima ayekeko. Omphange umwe utokola okukala omukokoli-ndyila, mahi otyo elikondaula. Ovakulu vewaneno vatokola okutalelapo ovakuatate momaumbo avo opo vevepameke. Mahi ononthiki ambulitenthekenya otyo vahahimbika. Omatokolo oo, amoneka ngoti elikalela, mahi ena otyipuka tyimwe tyelifwa. Ovanthu ovo, kavalingile ngetyi vatokola. Otyo tupu tyamonekele-ale mewaneno lyo Kolindu. Tala etyi tupondola okulilongesila Kovakilisitau vo mewaneno olio.

3. Etokolo patyi ova Kolindu valingile? Mahi oityi tyamonekele-po?

³ Menima 55, ovakuatate mewaneno lyo Kolindu valingile etokolo limwe liakolela unene. Veivile okuti ovakuatate vavo ko Selusalei no ko Sundeia ankho vekahi nokulambela movitateka, nokuhena okulia. Iya omawaneno omakuavo ankho ekahi nokuongiya onombongo opo vatume kovakuatate ovo. Ova Kolindu avakala nokankhenda iya navo avatokola okukuatesako ovakuatate vavo. Ngotyo, avapulu apositolu Paulu etyi ankho vesukisa okulinga. Apositolu Paulu evepopila oñgeni ankho vapondola okutyilinga iya atumu Titu opo evekuateseko okuongiya onombongo. (1 Kol. 16:1; 2 Kol. 8:6) Mahi etyi palamba onohanyi mbumwe, Paulu eivi okuti ovakuatate mo Kolindu kavenelinge etyi vatokola. Iya mokonda yotyo, oviawa viavo  ankho kamavitumwa ko Selusalei kumwe no viomawaneno omakuavo. — 2 Kol. 9:4, 5.

4. Ngetyi tyipopia 2 Ova Kolindu 8:7, 10, 11, Paulu walundile ova Kolindu okulinga-tyi?

⁴ Ova Kolindu ankho valinga etokolo ewa. Iya Paulu evepandula mokonda valekesa okuti vena ekolelo liapama, notyali. Tupu weveavelele ondundo opo vavitule etyi vahimbika. (Tanga 2 Ova Kolindu 8:7, 10, 11.) Ongeleka yavo itulongesa okuti alo umwe ovaumbili va Huku ovakuatyili tyipondola okuvepuiya okulinga ngetyi vatokola.

5. Omapulo patyi matukumbulula?

⁵ Hamwe no onthue tyitupuiya okufuisapo etyi tuatokola ngetyi tyaendele nova Kolindu. Omokonda yatyi? Omokonda tuvakuankhali. Ngotyo, tuna eyembelo liokulikondaula. Tyihe-otyo vala, pamwe papondola okumoneka ovipuka ankho tuhakevela iya atuhetyivili okulinga ngetyi tuatokola. (Ecl. 9:11; Loma 7:18) Oityi matyitukuatesako okuimbuka inkha tuesukisa okupilulula etokolo limwe tualingile? Oityi matyitukuatesako okuvitula etyi tuahimbika?

6. Omokonda yatyi pamwe tuesukisila okupilulula omatokolo tualinga?

⁶ Omatokolo amwe tulinga, akolela unene iya katupondola okuepilulula. Mongeleka, onthue tuatokola okutualako okuumbila Siovaa, nokukala ovakuatyili komunthu tuelinepa nae. (Mat. 16:24; 19:6) Mahi pena omatokolo amwe tuesukisa okupilulula. Omokonda yatyi? Omokonda onkhalelo yomuenyo wetu ipondola okupiluluka. Oityi tyipondola okutukuatesako okulinga omatokolo omawa?

7. Oityi tuesukisa okuita tyina tulikuambela iya omokonda yatyi?

⁷ Likuambela okuita ounongo. Siovaa wakuatesileko Tiaku okuhoneka okuti: “Inkha umwe wakamba ounongo, atualeko okuita ku Huku, iya meupewa mokonda Huku waavela aveho otyali tyihapenye.” (Tia. 1:5) Atuho ‘tuakamba ounongo’ mononkhalelo mbumwe mbomuenyo. Moluotyo, likuambela ku Siovaa tyina ulinga etokolo, na tyina uhanda okutala nawa inkha etokolo liove liaviuka umwe. Siovaa mekukuatesako okulinga omatokolo omawa.

8. Oityi tuesukisa okulilongesa tyina tuhenelinge etokolo?

⁸ Lilongesa konthele yetyi uhanda okutokola. Tanga Ondaka ya Huku nomikanda tupewa neongano. Iya tomphola novanthu uyumba onthumbi. (Pro. 20:18) Tyakolela unene okulinga ngotyo, haunene tyina tutokola konthele yovipuka viakolela, ngetyi okutunda movilinga vietu opo tutaindye ovilinga ovikuavo, na tyina tutokola etyi matulongeswa kosikola opo tutualeko okuumbila nawa Siovaa.

9. Oñgeni okukala ovakuatyili no onthue muene tyitukuatesako?

⁹ Tala omokonda yatyi uhandela okulinga etokolo. Siovaa kesuku vala nomatokolo tulinga, mahi tupu utala ku etyi tyitulunda okulinga omatokolo oo. (Pro. 16:2) Uhanda tukale ovakuatyili movipuka aviho. Moluotyo, tyina tulinga etokolo, tuesukisa okukala ovakuatyili no onthue muene na vakuetu, iya atulipulu okuti: ‘Omokonda yatyi nahandela okulinga etokolo eli?’ Inkha katukala ovakuatyili, matyitupuiya okufuisapo etokolo lietu. Mongeleka, omukuendye umwe utokola okukala omukokoli-ndyila. Mahi konyima ehetyivili okutuukisa onoola, iya otyo atyimupolo ehambu movilinga viokuivisa. Hamwe etyi atokola okukala omukokoli-ndyila, wasokele okuti omokonda uhanda okuhambukiswa Siovaa. Mahi okuti otyo umwe tyili-tyili ankho ahanda? Okuti ankho kahande vala okuhambukiswa ovo tate yae novanthu ovakuavo ehole?

10. Oityi omunthu esukisa opo apiluluke?

 ¹⁰ Soka komulongwa wo Mbimbiliya utokola okuyekapo okupuena. Ponthyimbi, ulikuatesila akala osimanu ine onombali tyihapuene. Mahi konyima atokela-mo vali. Mahi nthiki umwe etyivili okutyiyekapo. Oityi tyemulunda okutyiyekapo? Ohole ena na Siovaa nehando ena liokumuhambukiswa. — Kolo. 1:10; 3:23.

11. Omokonda yatyi wesukisila okupanga nawa etyi molingi?

¹¹ Panga nawa etyi molingi. Tyina upanga nawa etyi molingi, matyikupepukila vali okuvitula etyi wahimbika. Mongeleka, hamwe wapanga okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho. Mahi inkha kuapangele nawa etyi molingi, kumetyivili okufuisapo etyi watokola. * Ongeleka onkhuavo o yovakulu vewaneno. Pamwe vatokola okukatalelapo ovakuatate momaumbo avo. Mahi ononthiki ambuhimbika okulitenthekenya otyo vahafuisapo etyi vatokola. Opo vetyivile, vesukisa okulipula okuti: “Okuti tuatala-le nawa ovalie ovakuatate no nomphange vesukisa okutalelua-po? Okuti tuaholovona-le onthiki noola matukevetalela-po?”

12. Oityi ove hamwe wesukisa okulinga iya omokonda yatyi?

¹² Tala ovipuka ngetyi vikahi. Nawike pu onthue una omuvo nononkhono mbokulinga ovipuka aviho ahanda. Moluotyo, tala ovipuka ngetyi vikahi iya pola pokati. Inkha waimbuka okuti kumetyivili okufuisapo etokolo limwe walinga, lipilulula. (Ecl. 3:6) Pahe soka ñgeno watala nawa etokolo walinga, oviukisa apa wesukisa iya oimbuka okuti motyivili okulifuisapo. Oityi tyipondola okukukuatesako okuvitula etyi wahimbika? Tutalei ovipuka vitano.

13. Oñgeni movasi ononkhono wesukisa opo ufuisepo etyi watokola?

¹³ Ita ku Huku ononkhono mbokutyilinga. Huku mekuavela ‘epondolo liokutyilinga’ nokufuisapo etyi watokola. (Fili. 2:13) Ita ku Siovaa ononkhono mbae opo mbukuavele epondolo wesukisa. Tualako okulikuambela alo umwe tyina usoka okuti omalikuambelo ove kaekahi nokukumbululwa. Sesusi wati: “Tualeiko okuita [ononkhono mba Huku], mamupewa.” — Luka 11:9, 13.

14. Oñgeni onondonga mbuvasiwa mu Provérbios 21:5, mbupondola okukukuatesako okulinga ngetyi watokola?

¹⁴ Honeka etyi wapanga. (Tanga Provérbios 21:5.) Opo uvitule otyilinga tyimwe, wesukisa okulinga omphango iya olingi ngetyi wapanga. Tupu ongotyo wesukisa okulinga tyina ulinga omatokolo. Honeka ovipuka aviho watokola, netyi wesukisa okulinga opo ufuisepo etokolo liove. Inkha pu etyi wapanga okulinga pena otyipuka tyimwe tyipuiya, uhetyilinge momuvo wike vala. Upondola okutyilinga katutu-katutu. Okulinga ngotyo, matyikupepukila vali okutala inkha ukahi umwe nokufuisapo ovipuka aviho wapanga. Mongeleka, Paulu wavelele ondundo ovakuatate mewaneno liova Kolindu opo “monthiki yo tete kosimanu” vapake nawa onombongo mavaave. Ngotyo, tyina Paulu amehiki ankho kamatyisukisa vali okukongolola onombongo ambuho monthiki ike vala. (1 Kol. 16:2) Tyihe-otyo vala, okuhalingi ovilinga vipuiya unene momuvo wike vala, matyikupepukila vali.

15. Oityi upondola okulinga tyina wamamane okuhoneka etyi wapanga?

¹⁵ Atyiho watokola tyihoneka momukanda opo tyikuavele ondundo yokutyilinga. (1 Kol. 14:40) Mongeleka, ovakulu vewaneno vena okuholovona umwe puvo opo ahoneke atyiho vapanga okulinga. Iya omukuatate  wokuaholovonwa, una okuhoneka olie metyilingi iya onalupi metyilingi. Okueendela monondonga ombo, tyikuatesako ovakulu wewaneno okulinga ngetyi vatokola. (1 Kol. 9:26) Hetekela okulinga ngotyo novipuka upanga okulinga mokueenda kuonthiki. Upondola okuvihoneka momukanda. Mahi uhalimbueko okuhoneka etyi molingi tete. Otyo matyikukuatesako okuvitula etyi uhimbika, nokulinga ovipuka ovinyingi momuvo uhehi.

16. Oityi tuesukisa opo tutyivile okulinga ngetyi tuatokola? Iya oityi Ova Loma 12:11 ipopia konthele yotyo?

¹⁶ Linga ononkhono. Tuesukisa okulinga ononkhono opo tutyivile okuendela muetyi tuapanga, nokuvitula etyi tuahimbika. (Tanga Ova Loma 12:11.) Paulu wapopilile Timotiu opo ‘atualeko’ okulinga ononkhono mbokukala omulongesi ukahi vali nawa. Tuesukisa okuendela monondaka ombo tyina tulinga kese tyilinga tupewa meongano lya Huku. — 1 Tim. 4:13, 16.

17. Oñgeni omukanda Ova Efesu 5:15, 16 utukuatesako okuendela muetyi tuapanga okulinga?

¹⁷ Undapesa nawa omuvo wove. (Tanga Ova Efesu 5:15, 16.) Holovona onthiki noola opo ufuisepo etyi wapanga iya oendelamo. Uhakevelele omuvo waviuka opo ufuisepo etyi wapanga. Hinangela okuti nalumwe matukala nomuvo waviuka. (Ecl. 11:4) Uhayeke ovipuka vihesukisile vikuvake omuvo nononkhono ankho upondola okumanena movipuka viakolela vali. (Fili. 1:10) Inkha tyitavela, linga etyi wapanga momuvo usoka okuti vakuenyi kamavekutalula iya ovepopila opo vahayuele. Tupu, nyima otelefone opo uhatalukwe no nomesasi novipuka ovikuavo. *

18-19. Oityi tyipondola okukukuatesako okulinga ngetyi watokola tyina wamavasi ovitateka?

¹⁸ Soka kouwa utundililako. Ouwa utundilila kokulinga ngetyi tuatokola, upondola okuelekwa nokulinga oungendi. Tyina tulinga oungendi iya tyotyili tuatokola umwe okuhika oku tuhanda, matutualako alo umwe inkha tuvasa ondyila yapatwa. Matutaindya ondyila onkhuavo opo tuhike. Otyo tyelikuata nokulinga omatokolo. Okusoka kouwa utundilila kokulinga ngetyi tuatokola, matyitulundu okutualako alo umwe tyina tuamavasi ovitateka. — Gal. 6:9.

¹⁹ Okulinga omatokolo nokuendela muetyi tuatokola, katyapepukile. Mahi Siovaa upondola okukuavela ounongo nononkhono wesukisa opo uvitule etyi wahimbika.