1. Me yi Jehova ọ ha uphẹn rẹn ọwan ruẹ?

JEHOVA ọ ha uphẹn rẹn ọwan na djẹ oborẹ ana ha akpenyerẹn ọwan ru. O yonirin ọwan oborẹ ene ru sabu djẹ odjẹ ri serhọ, nọ jeghwai ha userhumu rẹn ọwan ne fikparobọ orhianẹ a djẹ odjẹ rọ merheriẹn oma. (Ps. 119:173) Arha ha ẹghwanren ri ha uvuẹn i Baibol na ruiruo, na na sabu brorhiẹn ri serhọ.—Heb. 5:14.

2. Obẹnbẹn ọgo ya na sabu dẹrughwaroghwu erhe brorhiẹn hin?

² Arha tobọ brorhiẹn ro serhọ, ọnọ sabu bẹn ọkezẹko na nyamwu orhienbro na. Roro kpahen idje ezẹko: Idama owu no brorhiẹn taghene ono se ọsoso i Baibol na. No serie emrẹ ikprughwre ezẹko, ọrẹn nọ dobọji. Omizu ọmase owu o brorhiẹn taghene ono fiobọrhọ owian ọkobaro, ọrẹn no gbeghẹrẹ ro no fiobọrhọ ye. Ugboma ekpako ezẹko i brorhiẹn taghene aye ina rha kọn bruẹ imizu uvuẹn ukoko na, nẹ aye i sabu rha ha urhebro rẹn aye, dedevwo ibiamo buebun i vrẹn ne, aye a ji sabu nyamwu orhienbro na-a. Dedevwo erhirhiẹ enana i vẹnẹren, ọrẹn o vwo emru owu rọ phiare uvuẹn aye ephian. Ihworho na i brorhiẹn, ọrẹn aye e ru lele orhienbro aye-e. Ilele Kristi erukaro ri ha uvuẹn ukoko i Corinth i vwo aruẹ obẹnbẹn ọnana. Djokarhọ oborẹ ana sabu yono mie aye.

3. Orhienbro ọgo yẹ imizu ri ha i Corinth i bruru, ọrẹn me yọ phiare?

³ Emrẹ ẹgbukpe 55 C.E., imizu ri ha i Corinth ni brorhiẹn ọghoghanren owu. Aye i rhonrin taghene imizu ri ha uvuẹn Jerusalem ọrhẹ Judea a rioja fọkiẹ ebẹnbẹn ọrhẹ erhirhiẹ ogbere, aye ni ji rhon taghene ikoko erọrọ e toro igho na sabu ha userhumu rẹn aye. Fọkiẹ uruemru esiri ọrhẹ uruemru ghwologhwolo aye i vwori, aye ni brorhiẹn taghene aye ine ji toro igho ra na ha userhumu rẹn aye, jeghwai nọ ọnyikọ  Paul oborẹ aye ine torie lele. Ọnyikọ Paul no dje oborẹ aye ine torie lele rẹn aye jeghwai ha Titus mwu nọ ha userhumu rẹn aye ha igho na. (1 Cor. 16:1; 2 Cor. 8:6) Ọke ibiamo ezẹko a vrẹn, Paul nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ukoko rọ ha i Corinth e toro igho aye i tare na-a. Fọkiẹ ọnana, aye arha sabu mwuegbe itetoro aye neneyo a haye ba itetoro ikoko erọrọ ra guọlọ kpara riẹ Jerusalemu-u.—2 Cor. 9:4, 5.

4. Jerẹ oborẹ 2 Corinthians 8:7, 10, 11 o djephia, urhebro ọgo yi Paul ọ yẹ imizu ri ha Corinth?

⁴ Orhienbro imizu ri ha ukoko i Corinth na o serhọ, Paul o jirirẹ aye fọkiẹ esegburhomẹmro ọrhẹ ọdamẹ ọgbogbanhon aye i vwo kpahen ereva aye. Ọrẹn, nọ ji ha urhebro rẹn aye nẹ aye i wian owian aye i tonrhọ na hin. (Se 2 Corinthians 8:7, 10, 11.) Udje aye o yonirin ọwan taghene ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn harẹn Ilele Kristi ri tobọ vwo atamwu nẹ aye i nyamwu orhienbro aye.

5. Enọ ego ya na kpahenrhọ?

⁵ Jerẹ Ilele Kristi ri ha Corinth, ọnọ sabu bẹn na nyamwu orhienbro ọwan ọkezẹko. Mesoriẹ? Fọkime ọwan ihworho ri vwa gba, ana sabu rha kpare ẹdẹ. Yanghene oborẹ e vwe roro rhọ ọnọ sabu lẹrhiẹ bẹn ra na nyamwu orhienbro ọwan. (Eccl. 9:11; Rom. 7:18) Me ye ne ruo orhianẹ e brorhiẹn ọke rọ vrẹnren na, ọrẹn na guọlọ wenie? Marhẹ ene ru damoma wian owian ra tonrhọ na hin?

6. Ọkiọgo ya na sabu wene orhienbro ọwan?

⁶ Orhienbro eghoghanren ezẹko i vwe wene-e. Jerẹ udje, ọwan a damoma nyamwu orhienbro re bruru taghene ana ga i Jehova, e ji brorhiẹn ra na nyamwu ive orọnmo ọwan. (Matt. 16:24; 19:6) Ọrẹn, ana sabu wene orhienbro ezẹko. Mesoriẹ? Fọkime erhirhiẹ e wene. Idjaghwẹ ego yi na ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri mai serhọ?

7. Me ya na nẹrhomo kpahen, mesoriẹ?

⁷ Nẹrhomo na yọ ẹghwanren. Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova nọ ha userhumu rẹn James ya: “Orhianẹ ohworho owu usuẹn are na o vwo ẹghwanre-en, jenẹ ọrhọ nekpẹn yen mie Osolobrugwẹ, fọkime o tiobọnẹ ghwologhwolo.” (Jas. 1:5) Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ọwan e “vwo ẹghwanre-en.” Omarana nẹrhomo vwe i Jehova ọke wa rha guọlọ brorhiẹn, ọrhẹ ọke wa rha guọlọ wene orhienbro ọnọ. Jehova nọ nọ ha userhumu wẹn brorhiẹn ri serhọ.

8. Me yo fori na dabu guọlọ fiotọre ne ki brorhiẹn?

⁸ Dabu guọlọ kodo rhọ. Se i Baibol na, se ẹbe ukoko na, jeghwai lele ihworho wu hẹroso tẹmro. (Prov. 20:18) Bọmọke wu ne ki brorhiẹn sẹ wu ne wene owian ọnọ, kwa riẹ ekete ọrọrọ, yanghene djẹ aruẹ isukuru rọ nọ ha userhumu wẹn sabu hobọtua owian aghwoghwo na, dabu guọlọ kodo rhọ.

9. Erere ọgo ya na mẹrẹn arha dabu roro kpahen oborẹ ọsoriẹ e brorhiẹn?

⁹ Roro kpahen oborẹ ọsoriẹ we brorhiẹn na. Jehova o vwo ọdamẹ kpahen oborẹ o mwu ọwan ruẹ ekwakwa ezẹko. (Prov. 16:2) Ọ guọlọre na ta urhomẹmro ọrẹ kemru kemru. Omarana arha guọlọ brorhiẹn, o fori na ta urhomẹmro rẹn oma ọwan ọrhẹ awọrọ kpahen oborẹ ọsoriẹ a guọlọ brorhiẹn na. Arha ta urhomẹmro rẹn oma ọwa-an, ọnọ bẹn ra na nyamwu orhienbro ọwan. Jerẹ udje, omizu ọhworhare ọnọ sabu brorhiẹn taghene ọ guọlọ rhiẹ ọkobaro ọke ephian. Ọke o jiri biesuọn, oma ọ vwọ rhọ merhiẹn uvuẹn owian aghwoghwo na-a, fọkime ọ vwọ sabu wian inọke ọnẹyen gba-a. Ọnọ sabu roro taghene ojemẹ ro no  ruẹ oborẹ ọ merhen i Jehova oma yo mwurien rhiẹ ọkobaro. Ọrẹn, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene o fiobọrhọ owian ọkobaro na neneyo oma ọ merhen eri vwiẹriẹ yanghene ohworho ọrọrọ.

10. Me ya guọlọre na sabu ruẹ ewene?

¹⁰ Roro kpahen erhirhiẹ owuọwan ro yono i Baibol na, rọ tare taghene ọ guọlọ dobọ isigẹti ephopho ji. Ọke ukaro, nọ dobọ isigẹti ephopho ji emrẹ ikprughwre eva ọvo, ọrẹn nọ rharhumu phopho. Obẹtaye, no fikparobọ! Ẹguọlọ ro vwo kpahen i Jehova ọrhẹ ojemẹ ro no ruẹ oborẹ ọ merhiẹn oma, yọ ha userhumu riẹn fi orharhere uruemru ọrana kparobọ.—Col. 1:10; 3:23.

11. Mesoriẹ o fo ne bru ẹkẹ te oma?

¹¹ Bru ẹkẹ te oma. Wu rhe bru ẹkẹ te oma, ọnọ ha userhumu wẹn ruẹ oborẹ wu tonrhọ na hin. Jerẹ udje, wu brorhiẹn taghene wu ne rhe se i Baibol na ọke ephian. Ọrẹn, we rhe ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ro mwidjẹ-ẹn, wu sabu nyamwu orhienbro na-a. * Yanghene ekpako ukoko ezẹko i brorhiẹn taghene aye ina rha kọn bruẹ imizu uvuẹn ukoko na, nẹ aye i sabu rha ha urhebro rẹn aye, ọrẹn aye a ji sabu nyamwu orhienbro ọrana-a. Nẹ aye i sabu fikparobọ, aye ina sabu nọ enọ jerẹ enana: “A ya edẹ imizu ra na kọn bru uvuẹn ukoko na ne? E bru ọke rhotọre ra na kọn bru aye ne?”

12. Me ya na sabu ru, mesoriẹ?

¹² Rhe ekete omẹgbanhuọn o teri. O vwo ohworho owuorowu ro vwo ọke, ekwakwa yanghene omẹgbanhon ro no ruẹ ekwakwa ephian rọ guọlọ ru-u. Omarana rhe ekete omẹgbanhuọn o teri, ne wu ji roro rẹn oma. Orho serhọ, wu na sabu wene orhienbro wu bruru, orhianẹ wu sabu nyamwuie-e. (Eccl. 3:6) Me wu ne ruo orhianẹ wu ni orhienbro ọnọ so ne, wu kwaphiẹ obọ rhọ ye ne, wu ji rhe taghene wu na sabu nyamwuie ne? Roro kpahen ekwakwa isionrin ri na sabu ha userhumu wẹn ruẹ oborẹ wu tonrhọ na hin.

13. Marhẹ wu ne ru vwo omẹgbanhon wu na nyamwu orhienbro wu bruru?

¹³ Nẹrhomo na yọ omẹgbanhon wu na ha ruiruo. Osolobrugwẹ ọnọ sabu yọ ‘omẹgbanhon wu na ha ruiruo.’ (Phil. 2:13) Omarana rẹ i Jehova no tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen wẹn, ne wu sabu vwo omẹgbanhon wu guọlọre. Rha nẹrhomo, orhianẹ ọ họhọre taghene a ji kpahenrhọ oborẹ wa nẹrhomo kpahan na-a. Jerẹ oborẹ i Jesu ọ tare: “Rha nọ, nẹ ana [yọ ẹhẹn ọfuanfon na].”—Luke 11:9, 13.

14. Marhẹ uruemru-urhi rọ ha uvuẹn Proverbs 21:5, ono ru ha userhumu wẹn nyamwu orhienbro wu bruru?

¹⁴ Vwo ẹkwaphiẹrhotọre. (Se Proverbs 21:5.) Ne wu sabu wian owian wu tonrhọ hin, wu guọlọ ẹkwaphiẹrhotọre. O ji fo ne wu nyalele ẹkwaphiẹrhotọre na. Omaran ọ ji havwọ, wu rhe brorhiẹn, ya kemru kemru rọ nọ ha userhumu wẹn nyamwu orhienbro na rhotọre. Wu rhe vwo ewian buebun, wian aye bibiesuọn. Paul ọ ha urhebro rẹn imizu ri ha i Corinth taghene “uvuẹn ẹdẹ ọrukaro uvuẹn ọkprughwre owuowu,” aye i fiẹ emru rhẹ okokọ rẹ aye ine toro, ukperẹ aye ina hẹrhẹ te ọke rẹ ọye ọnọ rhe vwẹre. (1 Cor. 16:2) Wu rha ghalẹ ewian eduado rhiẹ ekokamu, ọnọ ha userhumu wẹn je roro taghene wu sabu ru aye-e.

15. Wu rhe ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ne, me wu na ji sabu ru?

¹⁵ Wu rha ya ẹkwaphiẹrhotọre wu vwori  rhotọre, ọnọ ha userhumu wẹn kpare idjaghwẹ kpahen aye. (1 Cor. 14:40) Jerẹ udje, a ha ọkpọvi rẹn ugboma ekpako ephian nẹ aye i ha ọkpako owu mwu rọ nọ rhọ ya orhienbro ugboma ekpako na i bruru, tobọ te odẹ ọrọ nọ wian owian na ọrhẹ ọke ra na wian yen hin. Ekpako ukoko i rha nyalele ẹkwaphiẹrhotọre ọnana, ọnọ lẹrhiẹ lọhọ nẹ aye i nyamwu orhienbro aye. (1 Cor. 9:26) Wu na ji damoma ru omaran kpahen ẹkwaphiẹrhotọre omobọ ọnọ. Jerẹ udje, wu na sabu ya ekwakwa wu ne ruo kẹdẹkẹdẹ rhotọre, jeghwai kwaphiẹ aye rhọ lele oborẹ wu ne ruie lele. Ọnana ọnọ ha userhumu wẹn wian owian wu tonrhọ na hin, jeghwai ha ibiọke wian owian buebun.

16. Me wu ne vi ru ne wu sabu nyamwu orhienbro ọnọ, marhẹ Romans 12:11 o ru hobọtua ọnana?

¹⁶ Damoma nyamwu orhienbro na. A guọlọ omẹdamu na sabu wian owian ra tonrhọ hin. (Se Romans 12:11.) Paul ọ ta rẹn Timothy no “fiomarhọ” oborẹ ono ru rhiẹ omamọ oyono, nọ ji ta riẹn nọ “gbromarhọ” ye. Urhebro ọrana o ji sekpahen kemru kemru ra guọlọ ru harẹn i Jehova.—1 Tim. 4:13, 16.

17. Marhẹ Ephesians 5:15, 16 ono ru ha userhumu rẹn ọwan ru oborẹ e brorhiẹn yen?

¹⁷ Ha ọke ọnọ ruiruo izede ẹghwanren. (Se Ephesians 5:15, 16.) Djẹ ọke wu na nyamwu orhienbro ọnọ, ne wu ji damoma nyamwuie. Wu vwa hẹrhẹ ọke ro serhọ ne wu ki kparẹ idjaghwẹ-e; ọkezẹko wu vwo ọke ro serhọ-ọ. (Eccl. 11:4) Jomarhotọre neneyo wu ja rha ghwọghọ ọke ọrhẹ omẹgbanhon ọnọ ha ruẹ ekwakwa ri vwe fiemru, ukperẹ ono rhiẹ ekwakwa ri fiemru. (Phil. 1:10) Wu na sabu djẹ ọke ro serhọ wẹn neneyo awọrọ i je rhe kpokpuo ọke wa wian. Ta rẹn awọrọ taghene wu guọlọ ibiọke rẹn oma. Wu na ji sabu fuen ifonuo, ni urhomu re dje vwo yanghene ruẹ itanẹti oke wu rhe ru hin. *

18-19. Me yọ nọ sabu ha userhumu wẹn nyamwu orhienbro ọnọ ọrhọ tobọ rhianẹ wu dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn?

¹⁸ Tẹnrovi oborẹ ono nerhumie rhe. Oborẹ o nerhumu orhienbro ọnọ sa, ọ họhọ ekete ra guọlọ nya. Orhianẹ ọke wa nyarhẹn, ne wu mẹrẹnvwrurhe taghene e gbe izede na, wu na vi guọlọ izede ọrọrọ neneyo wu sabu te ekete na. Omaran ọ ji havwọ, arha tẹnrovi oborẹ ọnọ sabu nerhumu orhienbro ọwan rhe, ana damoma nyamwu orhienbro na ọrhọ tobọ rhianẹ a mẹrẹn ebẹnbẹn.—Gal. 6:9.

¹⁹ Ne brorhiẹn ri serhọ jeghwai nyamwu aye ọnọ sabu bẹn. Ọrẹn nyoma userhumu i Jehova, wu na sabu vwo ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon wu guọlọre, ne wu sabu wian owian wu tonrhọ na hin.