Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 48

‘Mou Fakakakato ‘a e Me‘a Na‘e Kamata Ke Mou Faí’

‘Mou Fakakakato ‘a e Me‘a Na‘e Kamata Ke Mou Faí’

“Mou fakakakato . . . ‘a e me‘a na‘e kamata ke mou faí.”​—2 KOL. 8:11.

HIVA 42 Tokoni‘i ‘a e Vaivaí

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘oku faka‘atā ‘e Sihova ke tau faí?

‘OKU faka‘atā kitautolu ‘e Sihova ke fili ‘a hotau ‘alunga mo‘uí. ‘Okú ne ako‘i kitautolu ke fai ‘a e ngaahi fili lelei, pea ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke lavame‘a ‘i he taimi ‘oku tau fai ai ‘a e ngaahi fili ‘oku fakahōifua kiate iá. (Saame 119:173) Ko e lahi ange ‘etau ngāue‘aki ‘a e poto mei he Folofola ‘a e ‘Otuá, ko e toe lelei ange ia ‘etau fai ‘a e ngaahi fili leleí.​—Hep. 5:14.

2. Ko e hā ‘a e fāinga ‘oku tau fehangahangai nai mo ia hili ‘etau fai ha fili?

2 Kae kehe, na‘a mo e taimi ‘oku tau fai ai ha fili fakapotopoto, te tau fāinga nai ke fakakakato ‘a e me‘a na‘a tau kamata‘í. Fakakaukau ki ha ngaahi fakatātā ‘e ni‘ihi: Ko ha ki‘i talavou ‘okú ne fili ke lau ‘a e Tohi Tapú kotoa. Na‘e lele lelei ‘i he ngaahi uike ka na‘e toe ta‘ofi ‘i ha ngaahi ‘uhinga. Ko ha tuofefine ‘okú ne fili ke ngāue ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u ka ‘okú ne toutou toloi ‘a e ‘aho te ne kamata aí. Ko ha kulupu ‘o e kau mātu‘á ‘oku nau fai ha fili ke kau lahi ange ‘i he ‘a‘ahi fakatauhisipi ki he fa‘ahinga ‘i he fakataha‘angá ka ‘i he hili ‘a e laui māhina kuo te‘eki ke nau fai pehē. Ko e ngaahi tu‘unga ko ení ‘oku kehekehe, ka ‘oku ‘i ai ha me‘a ‘oku nau tatau ai. Ko e ngaahi fili ko iá na‘e ‘ikai ke fakahoko kakato. Ko e kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí ‘i Kolinitoó na‘a nau fehangahangai mo ha pole meimei tatau. Fakatokanga‘i ‘a e me‘a ‘e lava ke tau ako meiate kinautolú.

3. Ko e hā ‘a e fili na‘e fai ‘e he kau Kolinitoó, ka ko e hā ‘a e me‘a na‘e hokó?

3 ‘I he 55 T.S. nai, na‘e fai ‘e he kau Kolinitoó ha fili mahu‘inga. Na‘a nau ‘ilo‘i ko honau fanga tokoua ‘i Selusalemá mo Siuteá na‘a nau tofanga ‘i he ngaahi faingata‘a mo masiva pea ko e ngaahi fakataha‘anga kehé na‘a nau tānaki ‘a e pa‘anga ke tokoni kiate kinautolu. ‘I he anga-lelei mo e nima-homo, na‘e fakapapau‘i ‘e he kau Kolinitoó ke fai ha tokoni pea ‘eke ki he ‘apositolo ko Paulá ‘a e founga ‘e lava ke nau tokoni aí. Na‘á ne ‘oatu ‘a e ngaahi fakahinohino ki he fakataha‘angá pea fakanofo ‘a Taitusi ke tokoni ‘i hono tānaki ‘a e pa‘angá. (1 Kol. 16:1; 2 Kol. 8:6) Neongo ia, ‘i ha laui māhina ki mui ai, na‘e ‘ilo‘i ‘e Paula na‘e ‘ikai fai ‘e he kau Kolinitoó ‘a e tokoní. Ko hono olá, ko ‘enau me‘a‘ofá ngalingali he‘ikai maau ia ke ‘ave ki Selusalema fakataha mo e tokoni mei he ngaahi fakataha‘anga kehé.​—2 Kol. 9:4, 5.

4. Hangē ko ia ‘oku fakamamafa‘i ‘i he 2 Kolinitō 8:7, 10, 11, ko e hā na‘e fakalototo‘a‘i ‘e Paula ‘a e kau Kolinitoó ke faí?

4 Na‘e fai ‘e he kau Kolinitoó ha fili lelei, pea na‘e fakaongoongolelei‘i kinautolu ‘e Paula ki he‘enau tui tu‘u-ki-mu‘á mo ‘enau holi tōtōivi ke nima-homó. Ka na‘e pau ke ne toe fakalototo‘a‘i kinautolu ke fakakakato ‘a e me‘a na‘a nau kamata‘í. (Lau ‘a e 2 Kolinitō 8:7, 10, 11.) Ko ‘enau hokosiá ‘oku ako‘i mai ai na‘a mo e kau Kalisitiane faitōnungá te nau fāinga nai ke fakahoko ha fili lelei.

5. Ko e hā ‘a e ongo fehu‘i te tau talí?

5 Hangē ko e kau Kolinitoó, ‘e faingata‘a nai ke fakahoko ‘etau ngaahi filí. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ko ‘etau ta‘ehaohaoá, te tau tautoloi nai. Pe ko e ngaahi me‘a ‘oku hoko ta‘e‘amanekiná ‘e ‘ai ai ke ‘ikai ke tau malava ‘o muimui‘i lelei ‘a e me‘a kuo tau fakapapau‘i ke fakahokó. (Tml. 9:11; Loma 7:18) ‘E lava fēfē ke tau toe vakai‘i ha fili pea fili pe ‘oku totonu ke tau liliu ia? Pea ‘e lava fēfē ke tau fakakakato lavame‘a ange ‘a e me‘a ‘oku tau kamata‘í?

KI MU‘A KE FAI HA FILI

6. Ko fē nai ‘a e taimi ‘oku fiema‘u ai ke tau liliu ha fili?

6 Ko e ngaahi fili mahu‘inga ‘e ni‘ihi he‘ikai ‘aupito ke tau toe liliu. Ko e fakatātaá, ‘oku tau pipiki ki he‘etau fili ke tauhi kia Sihová, pea ‘oku tau fakapapau‘i ke faitōnunga ki hotau hoa malí. (Māt. 16:24; 19:6) Neongo ia, ko e ngaahi fili ‘e ni‘ihi, ‘e fiema‘u nai ke liliu. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘oku liliu ‘a e ngaahi tu‘ungá. Ko e hā ‘e lava ke tokoni ke tau fakahoko ai ‘a e ngaahi fili lelei taha ‘e ala lavá?

7. Ko e hā ‘oku totonu ke tau lotu fekau‘aki mo iá, pea ko e hā hono ‘uhingá?

7 Lotu ki ha poto. Na‘e fakamānava‘i ‘e Sihova ‘a Sēmisi ke ne tohi: “Kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘o kimoutolu ‘oku masiva ‘i he potó, tuku ke ne hanganaki kole ki he ‘Otuá, he ‘okú ne foaki nima-homo ki he fa‘ahinga kotoa.” (Sēm. 1:5) ‘I he ngaahi tu‘unga ‘e ni‘ihi, ‘oku tau “masiva ‘i he potó.” Ko ia falala kia Sihova ‘i hono fai ha fili pea ‘i hono toe vakai‘i ‘a e fili ko iá. ‘E tokoni‘i leva koe ‘e Sihova ke fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto.

8. Ko e hā ‘a e fekumi ‘oku totonu ke tau fai ki mu‘a ke fai ha fili?

8 Fai ‘a e fekumi faka‘āuliliki. Hanga ki he Folofola ‘a e ‘Otuá, lau ‘a e ‘ū tohi ‘a e kautaha ‘a Sihová, pea talanoa ki he kakai ‘a ia ‘oku lava ke ke falala ki ai. (Pal. 20:18) Ko e ngaahi fekumi ko iá ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ki mu‘a ke fai ha fili ke liliu ‘a e ngāué, ke hiki ki ha feitu‘u kehe pe ke fili ‘a e ako fakamāmani fe‘ungamālie ke poupou ki ho‘o ngāue fakafaifekaú.

9. ‘E anga-fēfē nai ke tau ma‘u ‘aonga kapau ‘oku tau faitotonu kiate kitautolu tonu?

9 Sivisivi‘i ho‘o fakaue‘ilotó. Ko ‘etau ngaahi fakaue‘ilotó ‘oku mahu‘inga kia Sihova. (Pal. 16:2) ‘Okú ne loto ke tau faitotonu ‘i he me‘a kotoa pē. Ko ia ‘i he‘etau fai ‘a e ngaahi filí, ‘oku tau loto foki ke faitotonu kiate kitautolu tonu pea ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo ‘etau ngaahi fakaue‘ilotó. Kapau he‘ikai ke tau faitotonu kakato, ‘oku ngalingali ‘e faingata‘a ke tau pipiki ki he‘etau filí. Ko e fakatātaá, ‘e fili nai ha ki‘i talavou ke hoko ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u. Neongo ia, hili ha vaha‘a taimi, ‘okú ne fāinga ke fakakakato ‘a e houa ‘oku fiema‘ú pea ‘ikai ke ne loko fiefia ‘i he‘ene ngāue fakafaifekaú. ‘Okú ne fakakaukau nai ko ‘ene fakaue‘iloto tefito ki he ngāue tāimu‘á ko ‘ene holi ke fakahōifua‘i ‘a Sihova. Kae mahalo ko ‘ene fakaue‘iloto tefito ke tāimu‘á ko e holi ke fakahōhō‘ia‘i ‘ene ongo mātu‘á pe ko ha taha ‘okú ne sai‘ia ai.

10. Ko e hā ‘oku fiema‘u ki hono fai ha liliú?

10 Fakakaukau ki he tu‘unga ‘o ha ako Tohi Tapu ‘okú ne fili ke tuku ‘ene ifi tapaká. ‘I he kamatá, ‘okú ne fāinga, ‘okú ne lava‘i ia ‘i ha uike ‘e taha pe ua, ka ‘okú ne toe foki pē ‘o ifi. Kae kehe, ‘oku faai atu pē ‘o ne lavame‘a! Ko ‘ene ‘ofa kia Sihová pea mo ‘ene holi ke fakahōifua‘i Iá na‘á ne tokoni‘i ia ke ikuna‘i ‘a e tō‘onga ko iá.​—Kol. 1:10; 3:23.

11. Ko e hā kuo pau ai ke ke fokotu‘u ha ngaahi taumu‘a paú?

11 Fokotu‘u ha ngaahi taumu‘a pau. Kapau ‘oku pau ho‘o ngaahi taumu‘á, ‘oku ngalingali te ke fakakakato ange ai ‘a e me‘a ‘okú ke kamata‘í. Ko e fakatātaá, kuó ke fili nai ke lau ‘o toe lahi ange ‘a e Tohi Tapú. Ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai ha taimi-tēpile pau ‘i ho‘o fakakaukaú, he‘ikai nai ke ke a‘usia ho‘o taumu‘á. * Pe ko e kau mātu‘a ‘i ha fakataha‘anga ‘oku nau fili nai ke fai ‘a e ‘a‘ahi fakatauhisipi lahi ange, ka ‘i he hili ha vaha‘a taimi, kuo ‘ikai ke nau muimui‘i lelei ‘a e fili ko iá. Ke lavame‘á, ‘e lava ke nau ‘eke ‘a e ngaahi fehu‘i hangē ko ení: “Kuo mau ‘ilo‘i ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘a ia ‘e tautefito ‘enau ma‘u ‘aonga mei ha ‘a‘ahi fakatauhisipi lahi ange? Kuo mau fokotu‘u ha taimi pau ke ‘a‘ahi ai kiate kinautolu?”

12. Ko e hā nai ‘e fiema‘u kiate kitautolu ke faí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

12 Fakakaukau pau. ‘Oku ‘ikai ha taha ‘o kitautolu ‘oku tau ma‘u ‘a e taimi, koloa pe ivi ke fai ‘a e me‘a kotoa ‘oku tau sai‘ia ke faí. Ko ia fakakaukau pau mo fakakaukau lelei. ‘E fiema‘u nai ‘i ha taimi ke liliu ha fili ‘a ia ‘okú ke fakatokanga‘i he‘ikai malava ke ke fakahoko. (Tml. 3:6) Neongo ia, tau pehē pē, na‘á ke toe vakai‘i ho‘o filí, liliu ia ‘o fakatatau ki he fiema‘ú, peá ke ongo‘i ‘e lava ke ke fakahoko ia. Fakakaukau ki ha founga ‘e nima ‘e lava ke tokoni ke ke fakakakato ai ‘a e me‘a ‘okú ke kamata‘í.

FOUNGA KE FAKAHOKO AI HO‘O FILÍ

13. ‘E lava fēfē ke ke ma‘u ‘a e mālohi ‘oku fiema‘u ke fakahoko ‘aki ha fili?

13 Lotu ki ha mālohi ke ngāue. ‘E lava ke foaki atu ‘e he ‘Otuá ‘a e “mālohi [ke ke] ngāue” pea fakahoko ho‘o filí. (Fil. 2:13) Ko ia kole kia Sihova ki hono laumālie mā‘oni‘oní ke foaki atu kiate koe ‘a e mālohi ‘okú ke fiema‘ú. Hokohoko atu ke lotu neongo kapau ‘oku hā ngali toloi ‘a e tali ho‘o kolé. Hangē ko e lea ‘a Sīsuú: “Hanganaki kole, pea ‘e foaki atu [‘a e laumālie mā‘oni‘oní] kiate kimoutolu.”​—Luke 11:9, 13.

14. ‘E lava fēfē ke tokoni ‘a e tefito‘i mo‘oni ‘i he Palōveepi 21:5 ke ke fakahoko ho‘o filí?

14 ‘Ai ha palani. (Lau ‘a e Palōveepi 21:5.) Ke fakakakato ha ngāue ‘okú ke kamata‘i, ‘oku fiema‘u ke ke ‘ai ha palani. Pea ‘oku fiema‘u ke ke ngāue ‘o fehoanaki mo e palani ko iá. Pehē foki, ‘i ho‘o fai ha fili, hiki ‘a e ngaahi founga pau ‘okú ke fakataumu‘a ke muimui ai ke fakahoko ‘a e fili ko iá. Ko hono vahevahe ‘a e ngaahi ngāue lalahi angé ke iiki angé ‘e faingofua ange ai ke muimui‘i ho‘o fakalakalaká. Na‘e fakalototo‘a‘i ‘e Paula ‘a e kau Kolinitoó ke tuku mavahe ha me‘a ki he‘enau tokoní “‘i he ‘uluaki ‘aho ‘o e uike kotoa pē” kae ‘oua ‘e tali pea feinga ke toki tānaki ‘a e tokoní ‘i he‘ene a‘u atú. (1 Kol. 16:2) Ko hono vahevahe ‘a e ngaahi ngāue lalahí ke īkí ‘e lava foki ke ke faka‘ehi‘ehi ai mei he ongo‘i lōmekiná.

15. Hili hono fai ha palani, ko e hā ‘e lava ke fakahokó?

15 Ko ha palani mahino ‘oku hiki ‘e lava ke tokoni ia kiate koe ke fakahoko ho‘o ngaahi filí. (1 Kol. 14:40) Ko e fakatātaá, ‘oku fakahinohino ki he kulupu ‘o e kau mātu‘á ke vahe‘i ha mātu‘a ke ne hiki ‘a e fili taki taha ‘a e kulupu ‘o e kau mātu‘á, kau ai ‘a e tokotaha ‘oku vahe‘i ke ne muimui‘i lelei iá mo e ‘aho ke fakakakato aí. Ko e kau mātu‘a ‘oku nau muimui ki he fakahinohino ko ení ‘oku ngalingali ke nau fakahoko ange ‘enau ngaahi filí. (1 Kol. 9:26) ‘E lava ke ke feinga ke fai ‘a e me‘a meimei tatau ki ho‘o ngaahi me‘a fakafo‘ituituí. Ko e fakatātaá, ‘e lava ke ke teuteu‘i ha lisi ‘o e me‘a ke fai faka‘aho pea fokotu‘utu‘u ia ‘i he fakahokohoko ‘okú ke fakataumu‘a ke fai ai iá. ‘E lava ke tokoni eni ke ke fakakakato ai ‘a e me‘a ‘okú ke kamata‘í peá ke fakahoko foki ai mo e ngaahi me‘a lahi ange ‘i ha taimi si‘isi‘i.

16. Ko e hā ‘oku fiema‘u pau kae fakahoko ho‘o filí, pea ‘oku anga-fēfē hono poupou‘i ‘e he Loma 12:11 ‘a e me‘á ni?

16 Feinga tōtōivi. ‘Oku fiema‘u ‘a e feinga ke muimui‘i ai ho‘o palaní pea fakakakato ‘a e me‘a ‘okú ke kamata‘í. (Lau ‘a e Loma 12:11.) Na‘e tala ‘e Paula kia Tīmote ke ‘hokohoko atu ‘ene kīvoí’ pea “kītaki” ‘i he hoko ko ha faiako lelei ange. Ko e fale‘i ko iá ‘oku ngāue‘aki tatau pē ki he ngaahi taumu‘a fakalaumālie kehé.​—1 Tīm. 4:13, 16.

17. ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ‘a e ‘Efesō 5:15, 16 ‘i hono fakahoko ha fili?

17 Ngāue fakapotopoto ‘aki ho taimí. (Lau ‘a e ‘Efesō 5:15, 16.) Fili ha taimi ke fakahoko ai ho‘o filí pea pipiki ki ai. Faka‘ehi‘ehi mei he tatali ki ha taimi faingamālie ke ngāue aí; ko e taimi faingamālié ‘oku ngalingali he‘ikai hoko mai ia. (Tml. 11:4) Tokanga ke ‘oua ‘e faka‘atā ‘a e ngaahi me‘a ‘ikai loko mahu‘ingá ke to‘o ai ‘a e taimi mo e ivi ‘oku fiema‘u ki he ngaahi me‘a ‘oku mahu‘inga angé. (Fil. 1:10) Kapau ‘oku malava, vahe‘i ha taimi ‘oku si‘isi‘i ai ‘a e ngaahi fakahoha‘á. ‘Ai ke ‘ilo ‘e he ni‘ihi kehé ‘okú ke fiema‘u ‘a e taimi ke ke tokangataha ai. Tāmate‘i ho‘o telefoní pea toki vakai‘i ho‘o ‘īmeilí pe mītia fakasōsialé ‘i ha taimi ‘amui ange. *

18-19. Ko e hā ‘e lava ke ne ta‘ofi koe mei he fo‘i ‘i hono fai ha fili lelei ‘i ho‘o fehangahangai mo e ngaahi ta‘ofi‘angá?

18 Tokangataha ki he olá. Ko e iku‘anga pe ola ho‘o filí ‘oku hangē ia ko ha feitu‘u ‘okú ke fononga ki ai. Kapau ‘okú ke loto mo‘oni ke a‘u ki he feitu‘u ko iá, ‘e fiema‘u ke hokohoko atu ho‘o fonongá neongo kapau ‘oku tāpuni ha hala pea kuo pau ke liliu ai ho halangá. ‘I he founga tatau, kapau ‘oku tau tokangataha ki he ola ‘o ‘etau ngaahi filí, he‘ikai ke tau fo‘ingofua ‘i he‘etau fehangahangai mo ha ta‘ofi‘anga pe fakafaingata‘a‘ia‘anga.​—Kal. 6:9.

19 Ko hono fai ‘a e ngaahi fili leleí ‘oku faingata‘a, pea ko hono fakahoko iá ‘e lava ke hoko ko ha pole. Ka ‘i he tokoni ‘a Sihová, ‘e lava ke ke ma‘u ai ‘a e poto mo e mālohi ‘oku fiema‘u ke ke fakakakato‘aki ‘a e me‘a ‘okú ke kamata‘í.

HIVA 45 Nga‘unu ki Mu‘a!

^ pal. 5 ‘Okú ke faka‘ise‘isa ‘i he ngaahi fili ‘e ni‘ihi kuó ke faí? Pe ‘okú ke fāinga ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ke fakahoko ‘a e ngaahi fili leleí? ‘E tokoni‘i koe ‘i he kupu ko ení ke fekuki mo e ngaahi pole ko iá pea fakakakato ‘a e me‘a ‘okú ke kamata‘í.

^ pal. 11 Ke tokoni ki ho‘o lau Tohi Tapu fakafo‘ituituí, ‘e lava ke ke ngāue‘aki ‘a e “Taimi-Tēpile ki he Lau Tohi Tapú” ‘a ia ‘oku ala ma‘u ‘i he jw.org®.

^ pal. 17 Ki ha ngaahi fokotu‘u fekau‘aki mo hono ngāue‘aki ho taimí, sio ki he kupu “Founga ‘e 20 ke Ma‘u Ai ha Taimi Lahi Ange” ‘i he ‘īsiu ‘o e Awake! ‘o ‘Epeleli 2010.