Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 48

“Mumalirre Ekimwatandikire Kukora”

“Mumalirre Ekimwatandikire Kukora”

“Mumalirre ekimwatandikire kukora.”​—2 KOL. 8:11, NW.

EKIZINA 35 “Mumanye Ebintu Ebirukukirayo Obukuru”

EBITURAYEGA *

1. Yahwe atuhaire bugabe ki?

YAHWE atuhaire obugabe obw’okwekorra encwamu. Atwegesa nk’oku tusobora kukora encwamu enungi, kandi atukonyera kuba basinguzi obutukora encwamu ezirukumusemeza. (Zab. 119:173) Nk’oku turayeyongera kuhondera amagezi agali omu Kigambo kya Ruhanga, nukwo turukwija kweyongera kukora encwamu enungi.​—Baheb. 5:14.

2. Kiki ekisobora kubaho hanyuma y’okukora encwamu?

2 Hanyuma y’okukora encwamu enungi, nikisobora kutugumira kumalirra ekitwatandikire. Tekerezaaho ebyokurorraho binu: Ow’oruganda omuto acwamu kusoma Baibuli yoona. Omu wiiki ez’okubanza atandika kurungi baitu ahika abirugaho. Munyaanya itwe acwamu kuheereza nka payoniya ow’akasumi koona baitu aikara nayongerayo ekiro eky’asemeriire kutandikiramu. Akatebe ak’abagurusi kaikiraniza kwongera amaani omu kubungira ab’oruganda kubagarramu amaani baitu emyezi nyingi erabaho batakakikozere. Abantu banu boona n’obubaraaba bali omu nyikara ezirukwahukana, baine ekizibu nikyo kimu. Boona bakakora encwamu baitu tibazihikiriza. Omu kyasa eky’okubanza, Abakristaayo ab’omu Kolinso nabo bakatunga ekizibu nikyo kimu. Leka tubazeeho ebitusobora kubegeraho.

3. Abakolinso bakora ncwamu ki, baitu kiki ekyabaireho?

3 Nk’omu mwaka ogwa 55 C.E., Abakolinso bakakora encwamu y’amaani. Bakakyetegereza ngu ab’oruganda ab’omu Yerusalemu na Buyudaaya bakaba nibaraba omu nyikara ey’egumire kandi ebitebe ebindi byali nibisorooza sente ez’okubakonyera. Habwokuba Abakolinso baali baine embabazi kandi bagabi, bakacwamu kukonyera ab’oruganda banu. Nahabweki bakasaba omukwenda Paulo abagambire nk’oku basobora kukonyera. Akasindikira ekitebe kinu oburagirizi kandi yakoma Tito kukonyera omu kusorooza sente ezihairweyo. (1 Kol. 16:1; 2 Kol. 8:6) Baitu hanyuma y’emyezi kurabaho, Paulo akyetegereza ngu Abakolinso bakaba batasoireze sente ezibakaba bagambire kuhayo. Kandi kinu kyali nikigenda kuletera ekisembo kyabo kukerererwa, n’okulemwa kutwarwa Yerusalemu hamu n’ebisembo kuruga omu bitebe ebindi.​—2 Kol. 9:4, 5.

4. Nk’oku kyolekerwe omu 2 Abakolinso 8:7, 10, 11, Paulo akekambisa Abakolinso kukora ki?

4 Abakolinso baali bakozere encwamu enungi, kandi Paulo akabasiima habwokwoleka okwikiriza okw’amaani n’omutima ogw’okugonza kugaba. Baitu akongera y’abekambisa kumalirra ekibakaba batandikire kukora. (Soma 2 Abakolinso 8:7, 10, 11.) Ekyabahikireho nikitwegesa ngu n’Abakristaayo abesigwa nikisobora kubagumira kuhikiriza encwamu ei baba bakozere.

5. Bikaguzo ki ebiturukwija kugarukamu?

5 Nk’Abakolinso, naitwe nikisobora kutugumira kuhikiriza encwamu zaitu. Habwaki? Habwokuba tituhikiriire nitusobora kwikara nitwongezayo obwire tusemeriire kuhikirizaamu encwamu ezitwakozere. Ekintu ekindi, nihasobora kubaho ekintu ekutubaire tutarukunihira nikituletera kulemwa kuhikiriza encwamu zaitu. (Mug. 9:11; Bar. 7:18) Kiki ekitusemeriire kukora kakuba tuba nitugonza kuhindura encwamu ei twakozere? Kandi kiki ekisobora kutukonyera kumalirra ekituba tucwiremu kukora?

OTAKAKOZERE ENCWAMU

6. Kiki ekisobora kutuletera kuhindura encwamu ei twakozere?

6 Encwamu ezimu nkuru muno kandi titusemeriire kuzihindura. Ekyokurorraho, tugumira ha ncwamu yaitu ey’okuheereza Yahwe kandi tucweramu kimu kwikara tuli besigwa hali abo abatuli nabo omu buswere. (Mat. 16:24; 19:6) Baitu encwamu ezindi haroho obukyetagisa kuzihindura. Habwaki? Habwokuba haroho enyikara yaitu obw’ehinduka. Bintu ki ebisobora kutukonyera kukora encwamu ezirukukirayo kuba nungi?

7. Kiki ekitusemeriire kusaba, kandi habwaki?

7 Saba amagezi. Omwoyo gwa Yahwe gukakonyera Yakobo kuhandiika ati: “Omuntu wena omulinywe obwaburwa amagezi, asabe Ruhanga, arukuha bona okutaima.” (Yak. 1:5) Obwire obumu, naitwe haroho ‘obutuburwa amagezi.’ Nahabweki wesige Yahwe obworaaba n’okora encwamu rundi obworaaba n’ogonza kuhindura encwamu ei w’akozere. Obu nubwo Yahwe arakukonyera kukora encwamu ey’amagezi.

8. Kuseruliiriza kwa mulingo ki okutusemeriire kukora tutakakozere encwamu?

8 Seruliiriza kurungi. Seruliiriza omu Kigambo kya Ruhanga, soma ebitabu ebiturukibwa ekitebe kya Yahwe, kandi obazeeho n’abantu abarakuha amagezi amarungi. (Nfu. 20:18) Okuseruliiriza nk’oku, nikusobora kukukonyera kumanya obworaaba osemeriire kuhindura omulimo gwawe, kufuruka okagenda omu kiikaro ekindi rundi kumanya obwegese oburakukonyera kutunga omulimo ogurakusobozesa kuheereza Yahwe.

9. Habwaki tusemeriire kukora encwamu twine ebigendererwa ebihikire?

9 Tekerezaaho ebigendererwa byawe. Ebigendererwa byaitu biba bikuru hali Yahwe. (Nfu. 16:2) Nagonza tube besigwa omu bintu byona. Nahabweki obutuba nitukora encwamu tusemeriire kuzikora omu mutima omurungi kandi habw’ebigendererwa ebihikire. Kakuba tuba twine ebigendererwa ebitahikire, titurukwija kusobora kugumira ha ncwamu zaitu. Ekyokurorraho, ow’oruganda omuto nasobora kucwamu kufooka payoniya ow’akasumi koona. Baitu hanyuma y’akasumi alemwa kuhikiriza esaaha ze, kandi aleka kutunga okusemererwa omu buheereza. Obundi ha kubanza akaba natekereza ngu ekigendererwa kye ekikuru eky’okufooka payoniya kyali ky’okusemeza Yahwe. Baitu nikisobora kuba ngu ekigendererwa kye kyonyini kyali ky’okusemeeza bazaire be rundi omuntu ondi ow’arukugonza?

10. Kiki ekitukonyera kukora empindahinduka omu bwomeezi bwaitu?

10 Tekerezaaho omwegi wa Baibuli ow’acwamu kuleka kunywa etaaba. Ha kubanza kimugumira, agyetantara kumara wiiki emu rundi ibiri, baitu ayongera aginywa. Baitu ahika agirekera kimu. Kugonza Yahwe n’okugonza kumusemeza nibyo bimukonyera kuleka omuze ogu.​—Bak. 1:10; 3:23.

11. Habwaki tusemeriire kumanya kurungi ebigendererwa byaitu?

11 Manya ebirakukonyera kuhikiriza encwamu zaawe. Kumanya ebirakukonyera kuhikiriza encwamu zaawe nikiija kukwanguhira kumaliriza ekiwatandikire. Ekyokurorraho, n’osobora kuba ocwiremu kusoma Baibuli buli kiro. Baitu kakuba oba otaine entekaniza enungi ey’orukuhondera, osobora kulemwa kuhikiriza encwamu yaawe. * Rundi abagurusi b’ekitebe nibasobora kucwamu kwongera amaani omu kubungira ab’oruganda kubagarramu amaani, baitu hanyuma y’akasumi bakesanga batakikozere. Kusobora kuhikiriza encwamu yabo nibasobora kwekaguza ebikaguzo binu: “Twine orukarra orw’ab’oruganda n’abanyaanya itwe abatwakugondeze kugarramu amaani? Tukacwamu obwire tusemeriire kubabungiramu?”

12. Obwire obumu nikisobora kukwetagisa kukora ki kandi habwaki?

12 Kora encwamu ez’orukusobora kuhikiriza. Busaho muntu n’omu asobora kutunga obwire n’amaani ag’okukora byona ebiyakugondeze kukora. Nahabweki manya encwamu ez’orukusobora kuhikiriza. Kandi obukiraaba kyetagisize, n’osobora kuhinduramu encwamu eziwakozere ez’otarukusobora kuhikiriza. (Mug. 3:6) Bintu ki ebisobora kukukonyera kuhikiriza encwamu ey’otakahikiriize baitu n’oyehurra ngu n’okyagisobora? Leka tubazeeho ebintu bitaano ebisobora kukukonyera kumalirra ekiwatandikire.

EBISOBORA KUKUKONYERA KUHIKIRIZA ENCWAMU ZAAWE

13. Nitusobora tuta kutunga amaani agaturukwetaaga kusobora kuhikiriza encwamu yaitu?

13 Saba Yahwe akuhe amaani ag’orukwetaaga. Ruhanga nasobora kukuha ‘amaani agorukwetaaga’ kusobora kuhikiriza ecwamu yaawe. (Baf. 2:13, NW) Nahabweki saba Yahwe akuhe omwoyo gwe ogurukwera gukuhe amaani agorukwetaaga. Nobworaaba notekereza ngu esaara yaawe ekereriirwe kugarukwamu ikara nosaba. Yesu akagamba ngu mwikale ‘nimusaba mulihebwa [omwoyo ogurukwera].’​—Luk. 11:9, 13.

14. Omusingi oguli omu Enfumo 21:5 nigusobora guta kukukonyera kuhikiriza encwamu yaawe?

14 Kora entekaniza. (Soma Enfumo 21:5.) Obwotandika kukora ekintu kyona eky’amaani oba noyetaaga entekaniza enungi kusobora kukimara. Kandi osemeriire kuhondera entekaniza ey’okozere. Omulingo nugwo gumu, obwokora encwamu, osemeriire kukora orukarra orw’ebintu byona eby’osemeriire kukora kusobora kuhikiriza encwamu yaawe. Omulimo ogw’amaani kugukora omu bicwekacweka nikisobora kukukonyera kugumara bwangu. Paulo akekambisa Abakolinso kwahuraga ekintu eky’okuhayo “ha kiro ky’okubanza omu biro musanju” omu kiikaro ky’okumulinda akaija nukwo bakatandika kusorooza eby’okuhayo. (1 Kol. 16:2) Kukora omulimo ogw’amaani omu bicwekacweka nikisobora kukukonyera kuleka kutekereza ngu torukugusobora.

15. Kiki eky’osemeriire kukora hanyuma y’okukora entekaniza?

15 Obwomara kukora entekaniza osemeriire kuhandiika ebintu eby’orukugonza kukora, kinu nikisobora kukukonyera kuteka omu nkora encwamu zaawe. (1 Kol. 14:40) Ekyokurorraho, haroho oburagirizi oburukwoleka ngu akatebe kabagurusi kasemeriire kuha omu ha bagurusi obujunanizibwa obw’okuhandiika encwamu zoona ezikozerwe, otwaliremu n’okuhandiika omugurusi akomerwe kuhikiriza encwamu egi hamu n’akasumi arukunihirwa kuba agimazire. Abagurusi abahondera oburagirizi bunu kibanguhira kuhikiriza encwamu ezibaba bakozere. (1 Kol. 9:26) Naiwe nosobora kuhondera obuhabuzi bunu omu bintu eby’okora. Ekyokurorraho, nosobora kuhandiika ebintu byona eby’orukugonza kukora buli kiro, kandi obworaaba nobihandika otandike n’ebiwakugondeze kubanza kukora. Kinu nikisobora kukukonyera kumalirra ekiwatandikire kandi omu bwire buke muno.

16. Kiki ekindi eky’osemeriire kukora kusobora kuhikiriza encwamu zaawe kandi Abarumi 12:11 n’esagika eta ensonga enu?

16 Wekambe muno. Kyetaagisa kutekamu amaani kusobora kuhondera entekaniza ey’okozere hamu n’okumalirra ekiwatandikire. (Soma Abarumi 12:11.) Paulo akagambira Timoseo ‘kwekamba’ kandi ‘n’okwikara’ n’akora n’amaani kufooka omwegesa omurungi. Obuhabuzi obu nibusobora kutukonyera kuhikiriza n’ebigendererwa ebindi eby’omwoyo.​—1 Tim. 4:13, 16.

17. Abefeso 5:15, 16 nesobora eta kukukonyera kuhikiriza eky’otekanize kukora?

17 Kozesa kurungi obwire bwawe. (Soma Abefeso 5:15, 16.) Tekaho obwire obw’orukugonza kuhikirizaamu encwamu yaawe kandi otemu amaani kugihikiriza obwire obu butakahoireho. Tosemeriire kulinda obwire oburukukira oburungi nukwo otandike kukora ekyorukugonza habwokuba osobora kulemwa kubutunga. (Mug. 11:4) Werinde kusiisira obwire bwawe n’amaani omu bintu ebitali bikuru nukwo osobole kukora ebirukukirayo obukuru. (Baf. 1:10) Obukiraaba nikisoboka tunga obwire nambere otaine kintu kyona ekirukukuhugura. Nosobora kugambira abandi nk’oku otarukugonza ekintu kyona kukuhugura. Nosobora n’okwihaho esimu yaawe rundi kuleka kusoma obutumwa bwa ha email rundi obwa ha mikura ey’okubalizaaho kuhikya obworamara ekyorukukora. *

18-19. Kiki ekiratukonyera kwikara nitwekamba kuhikiriza encwamu yaitu n’obuhabaho ebintu ebirengaho kutulemesa?

18 Omutima guteke ha birungi ebirarugamu. Kumanya ebirungi ebiraruga omu ncwamu yaawe nikisisana n’okumanya nambere orukugenda. Obworukuba n’ogonza kuhika nambere orukugenda, toikiriza kintu kyona kukulemesa kugumizaamu n’orugendo rwawe kandi n’obwosanga omuhanda bagwisire oraba omuhanda ogundi. Omulingo nugwo gumu, kutekerezaaho ebirungi ebisobora kuruga omu ncwamu tukozere, nikiija kutukonyera kwikara nitwekamba kuhikiriza encwamu yaitu n’obuhabaho ebintu ebirengaho kutulemesa.​—Bag. 6:9.

19 Tikyanguhire kukora encwamu enungi n’okuzihikiriza. Baitu Yahwe naija kutukonyera, atuhe amagezi hamu n’amaani agaturukwetaaga kusobora kumalirra ekitwatandikire.

EKIZINA 65 Weyongere omu Maiso!

^ kac. 5 Haroho encwamu eziwakozere baitu hati ez’orukweyijukya? Rundi haroho obukikugumira kukora encwamu enungi n’okuhikiriza eby’ocwiremu? Ekicweka kinu nikiija kukukonyera kumanya omulingo osobora kusingura ekizibu kinu kandi okamalirra ekiwatandikire.

^ kac. 11 Obworaaba n’ogonza kukora entekaniza ey’okwesomesa Baibuli, n’osobora kukozesa “Entekaniza ey’Okusoma Baibuli” eyeri ha mukura ogwa jw.org®.

^ kac. 17 Kumanya ebirukukiraho ha mulingo osobora kukozesamu kurungi obwire bwawe, orora ekicweka “Emiringo 20 ey’Esobora Kukukonyera Kutunga Obwire Oburukumara” ekiri omu Awake! eya Apuli 2010.